Varhelji: Poštovanje prava manjina na Zapadnom Balkanu je pod budnim okom Komisije
Ambasadorka EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa podsjetila je da je Unverzalna deklaracija o ljudskim pravima polazna tačka za sve politike Unije koje se tiču ljudskih prava, kao i da je okvir politika za zaštitu prava nacionalnih manjina usko povezan sa samom Deklaracijom
Promocija i zaštita prava pripadnika nacionalnih manjina u centru je vrijednosti i politika Evropske unije (EU), kazao je komesar za proširenje Oliver Varhelji.
On je to rekao u video poruci na panelu „Promocija i zaštita prava nacionalnih manjina kao ključ uspješne evropske budućnosti“, koji je održan u EU info centru.
Varhelji je, kako je saopšteno iz EU info centra, kazao da Komisija nastavlja da ohrabruje vlade na Zapadnom Balkanu da podržavaju, implementiraju i finansiraju zaštitu manjina kroz proces proširenja.
"Ovo je dio fundamentalnih obaveza kroz poglavlje 23 Pravosuđe i temeljna prava. Razvoj pod ovim poglavljem, uključujući poštovanje prava osoba koje pripadaju manjinama na Zapadnom Balkanu, pod budnim je okom Komisije", poručio je Varhelji.
Ambasadorka EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa podsjetila je da je Unverzalna deklaracija o ljudskim pravima polazna tačka za sve politike Unije koje se tiču ljudskih prava, kao i da je okvir politika za zaštitu prava nacionalnih manjina usko povezan sa samom Deklaracijom.
Popa je istakla da moto EU "Ujedinjeni u različitostima", svoje korijene ima u ključnim vrijednostima te deklaracije.
Ona je objasnila da moto simbolizuje način na koji su se Evropljani okupili u EU da rade za mir i prosperitet, dok su u isto vrijeme mnoštvo različitih kultura, tradicija i jezika u Evropi, pozitivan doprinos kontinentu, njegovu dodatnu vrijednost.
"Dosta je uspješnih priča kada su u pitanju prava nacionalnih manjina u državama članicama, i zemlje članice su spremne da ih podijele sa vama, kao dobru praksu. Sam moto ilustruje prihvatanje multikulturalizma kao ultimativnog cilja Evropske integracije", kazala je Popa.
Ambasador Mađarske u Crnoj Gori, Jozef Neđeši, rekao je da Evropa 21. vijeka ne može napredovati bez potpunog poštovanja prava 400 nacionalnih i etničkih manjina koje broje 40 miliona ljudi.
To, kako je istakao Neđeši, posebno važi za Zapadni Balkan, ako se uzme u obzir istorija regiona obilježena etničkim konfliktima.
„Pluralističko i demokratsko društvo ne bi samo trebalo da poštuje etnički, kulturni, jezički i vjerski identitet svakog pripadnika nacionalnih manjina već mora stvoriti adekvatne uslove koji će im omogućiti da izraze, sačuvaju i razvijaju svoj identitet", kazao je Neđeši.
On je dodao da promocija i zaštita njihovog identiteta sprečava nasilnu asimilaciju i gubitak kultura, vjera i jezika koji su osnova bogatstva savremenog svijeta
Mirela Ramčilović iz Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava, smatra da su glavni izazovi Crne Gore u promociji i zaštiti prava nacionalnih manjina smanjenje etničke distance i govora mržnje usmjerenog prema njim, poboljšanje ekonomskog i socijalnog statusa Roma i Egipćana i borba protiv diskriminacije i anti-ciganizma.
„Svi zajedno moramo stvarati preduslove na ukupnom društvenom planu koji podrazumijevaju i promjenu dosadašnjih šablona ponašanja ali i dalje unaprjeđenje zakonodavnog i strateškog okvira čija primjena će omogućiti da postignemo željene rezultate i ostvarimo poštovanje jednakih mogućnosti za sve naše građane, u svim sferama društvenog života", kazala je Ramčilović.
Viši savjetnik za ljudska prava u crnogorskom Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava, Ištvan Lakatoš, kazao je da će zbog nedostatka političkog konsenzusa među državama članicama u pogledu nadnacionalne nadležnosti EU, Unija nastaviti da se bavi manjinskim pravima indirektno, kroz svoje uspostavljene politike zabrane diskriminacije.
Lakatoš je rekao da je EU je u svom vanjskom djelovanju vezanom za proces proširenja pokazala znakove koji se tiču zaštite manjina pozivajući se na politički dio Kopenhaških kriterijuma, kao preduslov za članstvo u EU i koristeći mehanizme praćenja i nalaze drugih evropskih organizacija.
"Na kraju, sve treba gledati na način da je ova politika uglavnom bila motivisana zabrinutošću za sigurnost i regionalnu stabilnost, a ne istinskim ciljevima zaštite manjina", kazao je Lakatoš, koji je bio prvi ambasador ljudskih prava Mađarske.
Iz EU info centra su kazali da Konferencija o budućnosti Evrope obuhvata seriju rasprava koje vode građani EU i donosioci odluka, a omogućavaju da građani Evrope podijele svoje ideje i doprinesu oblikovanju zajedničke budućnosti.
Konferencija uključuje i građane Zapadnog Balkana.
Panel je organizovala ambasada Mađarske u saradnji sa EU u Crnoj Gori.
( MINA )