Istraživanje Vestminsterske fondacije: 67 odsto žena u Crnoj Gori ne vidi sebe u politici

Ambasadorka Ujedinjenog Kraljevstva u Crnoj Gori Karen Medoks kazala je da je istraživanje koje je sprovela Vestminsterska fondacija za demokratiju pokazalo da 67 odsto žena u Crnoj Gori ne vidi sebe u politici.

"Moramo učiniti više da ih motivišemo i nađemo način da im omogućimo da učestvuju u donošenju odluka u svojoj zemlji", kazala je Medoks na okruglom stolu na temu "Ženski politički aktivizam u Crnoj Gori", koji organizuju Ženski klub Skupštine Crne Gore i Vestminsterska fondacija za demokratiju u Crnoj Gori.

Medoks je ocijenila da u crnogorskim partijama žene zavise od centralnih partijskih organa za kandidovanje na izbornoj listi.

"Istraživanja su pokazala da svaka treća žena tokom života doživi neki oblik nasilja.Ove žene računaju na institucije da ih zaštite. Da bi se to postiglo potrebno je kreiranje politika koje uzimaju u obzir perspektivu žena. To će se desiti samo kada budemo imali više žena na pozicijama vlasti, u Vladi, parlamentu, pravosuđu", kazala je Medoks.

Na okruglom stolu su prezentovani glavni nalazi Analize o političkom aktivizmu žena u Crnoj Gori, koje je sprovela Vestminsterska fondacija za demokratiju u saradnji sa agencijom DeFacto Consultancy.

Kvantitativno istraživanje je rađeno od 14.septembra do 1.oktobra na uzorku od 1.006 žena, starosti od 20 do 55 godina, a kvalitativno kroz tri focus grupe u kojima je bilo 20 učesnica.

Šefica kancelarije VFD u Crnoj Gori Ana Milutinović je kazala da je na pitanje da li je politička atmosfera u Crnoj Gori ohrabrujuća za žene da se politički angažuju, više od 40 odsto anketiranih odgovorilo da nije.

Najveći broj ispitanica, njih 30 odsto, su na pitanje koji je glavni faktor koji demotiviše žene u Crnoj Gori da se politički angažuju, odgovorilo da su to porodične obaveze, djeca - generalno nedostatak vremena.

Milutinović je stakla da su ohrabrujući podaci iz istraživanja da bi povećanje procenta žena na odlučujućim pozicijama motivisalo preko 40 odsto ispitanica da se sam euključe u neke političke aktivnosti.

"Više od 70 odsto ispitanica vjeruje da žene mogu napraviti stvarnu promjenu svojim učešćem u političkom životu", istakla je Milutinović.

Predstavnica DeFacto agencije Olivera Komar je kazala da skoro trećina ispitanica sebe vidi kao definitivno ili donekle politički aktivnu građanku (32 odsto).

Preko tri petine ispitanica sebe ne smatraju politički aktivnim - 40,8 odsto definitivno ne smatra, a 25,1 odsto donekle ne smatra.

Ona je istakla da je istraživanje pokazalo da su ispitanice visokog stepena obrazovanja više zainteresovane za poliitku (56,4 odsto).

Najčešći oblici aktivizma žena su glasanje na izborima (87,1 odsto), potpisivanje peticije (41, 1), kao i dijeljenje stavova na društvenim mrežama (30,2 odsto).

Da nisu i da nikada nisu bile članice političkih partija izjasnilo se 65 odsto ispitanica, dok se skoro petina ispitanica (19,8 odsto) izjasnila da su trenutno članice neke partije.

Istraživanje pokazuje da politička dešavanja donekle razumije 50,2 odsto ispitanica.

Nepunih deset odsto ispitanica je od porodice ohrabrivano da budu poliitčki aktivne, a češće su ohrabrivane žene sa sjevera države.

"Vjerovatnoća da vam neko ponudi novac za glas je značajno manja ako ste žena, nego muškarac", kazala je Komar.

To je, kako je kazala, pokazalo drugo istraživanje o kupovini glasova koje još nije objavljeno.

Kopredsjednica Ženskog kluba Skupštine Crne Gore Branka Bošnjak kazala je da u odnosu na devedesete godine prošlog vijeka postoje pomaci kada je riječ o zastupljenosti žena, ali da to nije dovoljno:

"Pošto nas ima 50 odsto u stanovništvu, mislim da ta slika treba da se preseli i u Parlament. Kvalitetnih žena ima. Uvijek me je iritiralo to što su muškarci uvijek pitali da li su to kvalitetne žene. Ne znam da li ko njima ispituje kvalitet", istakla je Bošnjak.

Istakla je da bi trebalo povećati učešće žena kroz kvote kako bi u najmanje tri mjesta bila jedna žena na listama, a kroz izmjene Zakona o političkim partijama da se obavežu partije da imaju kvote u organima upravljanja i najmanje jednu ženu na mjestu potpredsjednice.

Kopredsjednica Ženskog kluba Skupštine Vesna Pavićević je kazala da su žene nedovoljno zastupljene u političkom i društvenom životu Crne Gore.

"Činjenica je da se prethodnih godina mnogo radilo na polju rodne ravnopravnosti. Zakonom o ravnopravnosti polova a i u drugim zakonskim i strateškim dokumentima, stvoreni normativni preduslovi za primjenu politike jednakih mogućnosti, za sprečavanje i sankcionisanje svih vidova diskriminacije po osnovu pola, ali je ipak i dalje prisutna rodna nejednakost u svim oblastima društvenog života", kazala je Pavićević.

Ona je istakla da je rodna nejednakost u oblasti političkog odlučivanja karakteristika čak i razvijenih zemalja Evrope i svijeta.

"Žene su premalo zastupljene , ne samo u zemljama koje vjekovima marginalizuju ulogu žena, već i u demokratskim zemljama u kojima žene imaju puna građanska prava", ocijenila je Pavićević.

( Željka Vučinić )