Godina koju su pojeli neznanje i obračuni

Nesuglasice sa dijelom parlamentarne većine, velika očekivanja građana nakon smjene trodecenijske vlasti, zadržavanje ustaljenih loših praksi, neslaganja unutar Vlade - najvše su uticali na rezultate izvršne vlasti kojima je malo ko zadovoljan.

Rezultate Vlade, godinu nakon njenog izbora u Skupštini Crne Gore, kritikuje veći dio javnosti, nevladinog sektora, parlamentarne većine i cijela opozicija.

Kao posljedica tog nezadovoljstva, dio parlamentrane većine - najviše Demokratski front (DF) - tražio je rekonstrukciju, a zatim izbor potpuno nove izvršne vlasti. Izbor nove Vlade dio je DF-ove “posljednje ponude” na koju partneri iz većine treba da odgovore do 10. decembra.

Parlamentarna opozicija je u ponedjeljak u skupštinsku proceduru predala predlog da se glasa o nepovjerenju Vladi, koji je uvršten na dnevni red sjednice koja počinje 13. decembra.

Direktor Centra za političku edukaciju, Dragiša Janjušević za “Vijesti” kaže da iako su očekivanja građana bila mnogo veća od rezultata koje je Vlada isporučila za godinu rada, ostvarivanje njenih važnih ciljeva bilo je blokirano prije svega zbog nesuglasica sa parlamentarnom većinom.

On je kazao da su, između ostalog, nedonošenje budžeta za 2021. godinu i razrješenje ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića - zbog čega se dio parlamentarne većine žestoko sukobio s Vladom - dodatno zakomplikovali rad kabineta premijera Zdravka Krivokapića.

Janjušević smatra da Vlada od starta ima konstrukcionu grešku, zbog toga što je formirana po tzv. ekspertskom konceptu.

”Željelo se da izgleda kao neka od vlada razvijenih zapadnih država, koje su svoje modele uprave svele na minimum. Međutim, spajanjem i redukovanjem velikih i značajnih ministarstava u jedno, i činjenicom da te resore vode osobe koje nisu ni po čemu eksperti - dobili smo Vladu koja je više ličila na neki krizni menadžment”, navodi Janjušević.

Za razliku od prethodne Vlade Duška Markovića, aktuelna Vlada ima pet ministara i dva potpredsjednika manje. Među njima su rijetki bili uključeni u politički život Crne Gore, pa je Krivokapić predstavljajući kabinet rekao da je riječ o “vladi eksperata”.

U Krivokapićevom kabinetu je samo jedan potpredsjednik i jedini lider partija vlasti - Dritan Abazović (Građanski pokret URA). Vlada ima 12 ministarstava i 11 ministara, jer je ministar pravde ljudskih i manjinskih prava Leposavić razriješen u junu zbog izjave o Srebrenici. Tim Ministarstvom sada koordinira ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović.

Šta je Krivokapić obećao u ekspozeu

Premijer Krivokapić je u svom ekspozeu, kog je predstavio u Skupštini 4. decembra, postavio više ciljeva, od kojih su do sada neki djelimično ispunjeni.

U vrhu liste ciljeva su konsolidacija javnih finansija i “odlučna borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, i suzbijanje sive ekonomije”.

Iako je Vlada ponosna na rezultate iz oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala (zapljena kokaina, hapšenje članova kriminalnih grupa, otkrivanje zloupotreba u ranijim tenderima Ministarstva unutrašnjih poslova...) iz dijela parlamentarne većine često se čuju kritike da bivši “totalitarni režim” nije demontiran, da po ulicama i dalje šetaju kriminalci i da nema procesuiranja slučajeva visoke korupcije.

Iz Evropske komisije (EK) su u posljednjem izvještaju konstatovali da je korupcija i dalje prisutna u mnogim oblastima, i da je Crna Gora “i dalje ključna tranzitna država za trgovinu drogom”.

U dijelu konsolidacije javnih finansija, Vlada je uspjela da zabilježi suficit budžeta na mjesečnom nivou.

Ministarstvo finansija je krajem oktobra objavilo podatke da je deficit budžeta za deset mjeseci ove godine smanjen na 61,8 miliona eura ili 1,3 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u oktobru ostvaren suficit od 2,8 miliona eura.

Nedavno je i Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) konstatovala da se ekonomija snažno oporavlja, čemu je doprinio oporavak turizma. Ipak, iz MMF-a su upozorili na to da je veliki broj ljudi i dalje bez posla, što ukazuje da bi bilo vrijedno ozbiljno razmotriti nastavak sa privremenom, ali ciljanom podrškom za najosjetljivije kategorije.

Među ciljevima iz ekspozea, čijem ostvarenju vlast nije ni blizu, jeste temeljna reforma izbornog zakonodavstva i stvaranje uslova za održavanje prvih fer i slobodnih izbora.

Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu je formiran 31. marta i, iako je trebalo da rad završi do kraja juna, taj rok je produžen do 31. decembra. Odbor je sredinom juna napustila opozicija, ali se vratila na narednu sjednicu, koja je održana prošlog mjeseca. Odbor neće uspjeti da završi posao ni do kraja ove godine, pa je izvjesno novo produženje roka.

Među ciljevima je i “nastavak aktivnih pregovora sa Evropskom unijom (EU) sa ciljem ostvarivanja napretka u svim poglavijima, sa težištem na poglavlja 23 i 24”.

Dio javnosti, kao i EK, kritikovalo je Vladu da je put prema EU zakočen, da nije ostvaren napredak, da ključne reforme stagniraju...

Izmjene, dopune i revizija svih diskriminatornih zakonskih i podzakonskih akata, sa prioritetom donošenja u što kraćem roku izmjena i dopuna Zakona o slobodi vjeroispovijesti, takođe su bili jedan od ciljeva Vlade.

Izmjene i dopune Zakona o slobodi vjeroispovijesti ekspresno su usvojene, odmah krajem decembra prošle godine. Međutim, predsjednik države Milo Đukanović je odbio prvi put da ih potpiše, pa ih je Skupština ponovo usvojila 20. januara ove godine.

”Donošenje niza novih sistemskih zakona počev od prioritetnih: zakona o porijeklu imovine, o lustraciji, o Vladi, o Skupštini, planiranju prostora i izgradnji objekata”, takođe se u ekspozeu navodi kao jedan od ciljeva.

Od toga je Vlada prošlog mjeseca predstavila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću. Vlada je, kako je objašnjeno, odustala od kreiranja najavljenog zakona o porijeklu imovine, jer se ne bi mogao primjenjivati retroaktivno, pa se zato odlučila na izmjene postojećeg zakona iz 2015.

Krivokapić je najavio i temeljna reformu javne uprave “s akcentom na optimizaciju kadrova i troškova...” Međutim, umjesto toga, sve češće su u posljednje vrijeme čuju optužbe dijela javnosti zbog povećanja broja zaposlenih u državnoj administraciji - posebno državnim preduzećima - na šta su nedavno upozorili i iz Ministarstva kapitalnih investicija.

Između ostalih, među ciljevima koje je Vlada proklamovala su donošenje hitnih mjera i plana za borbu protiv koronavirusa, sprovođenje seta mjera iz oblasti zaštite životne sredine, reforma zdravstvenog sistema uz stvaranje uslova za početak realizacije kapitalnih projekata (izgradnja novog urgentnog centra, izgradnja klinike za infektivne bolesti, izgradnja klinike za psihijatriju), unapređenje obrazovnog sistema...

Vlada nedovoljno snažna da riješi probleme koje joj je ostavio DPS

Predsjednik i poslanik Socijalističke narodne partije (SNP), Vladimir Joković, kazao je “Vijestima” da ta stranka nije zadovoljna radom Vlade i da se “za ovo nije borila”.

Vlada se, prema njegovoj ocjeni, pokazala nedovoljno snažnom da riješi probleme koje joj je ostavila Demokratska partija socijalista (DPS).

”Imamo zastoj u pregovorima s EU, loše ocjene stanja u državi od američke administracije, svođenje stranih investicija na nulu, ispod 10 odsto najavljenih zakona je usvojeno i predloženo Skupštini... Vlada nije pokazala sposobnost da integriše one koji su je doveli na vlast, već se otuđila od parlamentarne većine i vodi politiku kao da je samostalna vlast koja je dobila legitimitet na izborima. Vjerujemo da je moguće naći rješenje u okviru parlamentarne većine za izbor nove vlade”, poručio je on.

Radom Vlade nije zadovoljan ni lider i poslanik Demosa, Miodrag Lekić, koji smatra da je ona pokazala nedovoljnu sposobnost da na ozbiljan i kompetentan način vodi društvene i državne poslove.

”Posebno je bila zabrinjavajaću pojava ponašanja Vlade, što iz neznanja, što iz arogancije, kao neke vrste odmetnute družine kojoj nije stalo do saradnje i uspostavljanja normalne radne komunikacije s parlamentarnom većinom, što je inače osnovno pravilo u funkcionisanju sistema parlementarne demokratije”, navodi on za “Vijesti”.

Lekić smatra da su u oblasti zdravstva ostvareni konkretni rezultati, dok su vođenje Ministarstva odbrane karakterisali, kako je rekao, ozbiljnost, odgovornost i potreban državni nivo.

”Lošeg, ili bolje rečeno nedoraslog, u vođenju državnih poslova, bilo je mnogo više, a sve to nerijetko je praćeno nedovoljnom transparentnošću, pa i neodmjerenim hvalisanjima kao oblikom dnevne propagande. Čitavo jednogodišne iskustvo rada Vlade i drugih političkih faktora zahtijevaj hitan i osmišljen zaokret u funkcionisanju političke većine koja je dobila povjerenje na izborima”, poručuje Lekić.

Čelnik i poslanik Prave Crne Gore, Marko Milačić, ocjenjuje da je zbog niza razloga, “trebalo biti Supermen” da bi se uradilo sve što je Vlada zacrtala, a kamoli sve ono što se od nje očekuje, u roku od godine.

”Premijer Krivokapić je, uprkos velikim pritiscima s raznih strana, ekspresno stavio u proceduru Zakon o slobodi vjeroispovijesti, što je bio ključni zahtjev građana, čijim smo naporima u vanvremenskim litijama došli i do istorijske pobjede na izborima. Takođe, snažno je zaštitio Ustav, zaustavio puč DPS-a i obezbijedio slobodu vjeroispovijesti prilikom ustoličenja mitropolita Joanikija. Ministri Milojko Spajić i Jakov Milatović su prezentovali kapitalni projekat kojim se, ukoliko bude usvojen budžet, značajno povećava standard velikog broja građana, već od februara. Brojne druge važne i kapitalne stvari su urađene u pojedinim drugim resorima...”, naveo je Milačić za “Vijesti”.

Međutim, on dodaje da su se neke stvari u pojedinim resorima pokazale kao nedovoljno dobre i efikasne, i da zato u Pravoj smatraju da Vladu treba osnažiti i ne odustajati od dijaloga i kompromisa u okviru parlamentarne većine.

Poslanik i predsjednik Radničke partije (RP), Maksim Vučinić, kazao je da su se od Vlade očekivali krupni reformski iskoraci, a da je malo toga, što je obećano građanima, ispunjeno.

„Prvu demokratsku Vladu glasao sam sa velikm očekivanjima. Osim što se njena demokratičnost ogledala u tome što je prva vlada formirana nakon demokratske smjene vlasti, svi ostali parametri su skromni. Pođimo od toga da je ta Vlada danas prepoznata kao vlada jedne partije i vlada u kojoj nema najmanje dvije trećine parlamentarne većine. Onda nam je jasno zbog čega imamo ovakvu političku krizu... RP podržava platformu koju je predložio DF, koja sadrži konstruktivne predloge za izlazak iz krize, pa smatramo da je neophodno formiranje nove vlade“, poručio je on za „Vijesti“.

Da je država pod rukovodstvom aktuelne Vlade dovedena u najveću političku i institucionalnu krizu od uvođenja višepartizma, smatraju u Socijaldemokratskoj partiji (SDP).

Iz te stranke “Vijestima” su kazali da zbog takvog stanja desetine zakona stoje u skupštinskim fiokama, da su državne institucije postale plijen partija parlamentarne većine, da nema nikakvog dijaloga za rješavanja blokade pravosuđa, da izborna reforma praktično stoji u mjestu...

Oni ističu da oblast evropskih integracija najbolje oslikava neuspješnost i rezultatski krah Vlade premijera Krivokapića, za čijeg mandata je, napominju, Crna Gora dobila ubjedljivo najgori godišnji izvještaj EK o napretku.

”Činjenica da je ubjedljivo najjači politički subjekt koji podržava ovu Vladu proruski, antievropski i nacionalistički DF, presudno utiče i na percepciju međunarodnih partnera i njihove javnosti o stvarnoj prirodi Vlade. Takođe, potreba Srpske pravoslavne crkve (SPC) da bude ključni politički akter u državi se sve otvorenije i upečatljivije ispoljava”, naglašavaju iz SDP-a.

Potpredsjednik Bošnjačke stranke (BS), Damir Gutić, rekao je “Vijestima” da kompleksnost ocjenjivanja rada Vlade možda najbolje prikazuje to što je vladajuća većina ne podržava.

”Od preko stotinu zakona koji su došli na izjašnjavanje, usvojeno je svega osam. Dovoljno je da pogledamo Izvještaj EK, koji je najgori do sada, ili da pogledamo komentar Ambasade SAD povodom godinu rada Vlade... Ocjenu možemo dobiti i kroz povećanje broja nezaposlenih, preko 55.000, što je odraz smanjenja poslova, investicija... Loše upravljanje epidemijom sa 2.322 smrtna ishoda, govori samo za sebe, uz paradoks da mjere ne poštuju oni koji ih donose. Razmještanjem kadrova bez kompetencija ‘po dubini’, pokazano je da su na djelu zamjene, a ne promjene”, navodi on, poručujući da je potrebno da država dobije odgovornu Vladu, sastavljenu od dijela trenutne vlasti i dijela opozicije.

Da se prva godina rada Vlade može ocijeniti nedovoljnom ocjenom, smatraju u Liberalnoj partiji (LP).

Predsjednik i poslanik te stranke, Andrija Popović, kaže da se država nalazi u katastrofalnoj političkoj, ekonomskoj, socijalnoj i epedemiološkoj krizi, te da je Vlada nakon godinu rada izgubila povjerenje kompletne opozicije, ali i dominantnog dijela parlamentarne većine.

”Malo dobrog ima u radu Vlade, a najviše boli institucionalni haos, amputacija vladavine prava kroz blokadu pravosuđa kao nezavisne grane vlasti, potpuno nazadovanje u evroatlantskim integracijama, veliko kašnjenje u usvajanju budžeta, kolaps u predlaganju ambasadora i šefova drugih diplomatskih predstavništava Crne Gore u inostranstvu...”, istakao je on za “Vijesti”.

Predsjednik Demokratske partije i poslanik Albanske koalicije “Jednoglasno”, Fatmir Đeka, kazao je “Vijestima” da misli da su najbolju ocjenu “(ne)rada ove odlazeće Vlade u prethodnoj godini, dali naši američki saveznici”.

”Trenutni premijer Krivokapić je prokockao i iznevjerio nade svih onih koji su vjerovali u njega, uključujući i naše zapadne partnere. On je, kao i najveći broj njegovih tzv. apostola, nedorastao toj funkciji i mislim da bi, koliko je već danas, morao podnijeti ostavku. Kako na to nije spreman, on mora što prije biti smijenjen”, poručuje Đeka.

Iz DPS-a nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti”, ali su u četvrtak, kroz više saopštenja, ocijenjili da je aktuelna Vlada potrošila vrijeme građana, da je pogubno djelovala na državu, da je nesposobna i nefunkcionalna, te da je “služila interesima samo jedne vjerske zajednice i dviju drugih država”.

”Vijesti” nijesu dobile komentra na pitanja o godišnjici rada Vlada od DF-a, Demokrata i GP URA.

Bilo je pozitivnih momenata, dominirali ministri Spajić i Milatović

Govoreći o negativnim aspektima rada Vlade, Janjušević kaže da se one prvenstveno odnose na zaostavštinu prethodne, trodecenijske vlasti.

Vlada se, prema njegovim riječima, nije mogla iščupati iz kandži ustaljenih loših praksi u svim granama vlasti.

”Pogledajte stanje u Tužilačkom i Sudskom savjetu, u Ustavnom sudu, nekim drugim važnim institucijama... Sve su to otežavajuće okolnosti u pogledu revizije zatečene situacije. Niste imali kompaktan i koherentan državni aparat - tu prije svega mislim na trojstvo policije, tužilaštva i sudstva - koji bi odgovorio na pravi način negativnom zatečenom nasljeđu”, naglašava on.

Komentarišući partijska postavljenja u institucijama i državnoj upravi, zbog čega je vlast na udaru kritika javnosti, Janjušević kaže da je Vlada morala da pristane na taj kompromis, koji, kako navodi, liči na ono što su radili njeni prethodnici.

”Morali su se zadovoljiti svi konstituenti parlamentarne većine, čiji su članovi 30 godina progonjeni, koji nisu mogli da se zaposle i sl. Da ste im to zabranili - mislim da ove Vlade ne bi ni bilo”, kaže Janjušević.

Ukazuje da je za godinu rada Krivokapićevog kabineta bilo i pozitivnih momenata, koje prvenstveno vezuje za, kako je rekao, pokušaje unapređenja socijalne politike i životnog standarda građana, koji su rezultirali Vladinim projektom “Evropa sad”.

Smatra da su zbog takvih i sličnih inicijativa radom u Vladi dominirali ministri finansija i ekonomskog razvoja, Spajić i Milatović, dok drugi ministri, prema njegovim riječima, nisu bili posebno vidljivi i nisu se pokazali u reformskom i ekspertskom dijelu.

”Mnogo se očekivalo od ministarke javne uprave, digitalnog društva i medija Tamare Srzentić, koja vodi resor značajan za depolitizaciju javne uprave, ali se po tom pitanju nije uradilo ništa. Bilo je očekivanja i od Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, ali se spajanje tih resora pokazalo kao veoma loše rješenje. Ni tu nismo imali gotovo nikakve rezultate. Kad je riječ o ministru ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratku Mitroviću, s njim je bilo dosta problematičnih situacija... Imali smo veliku inicijativu bezbjednosnog sektora po pitanju borbe protiv korupcije i kriminala, ali, kao što rekoh, nije postojao kompaktan mehanizam, pa je sve to ostalo više na deklarativnom nivou, nego na suštinskom”, ocjenjuje Janjušević.

Janjušević: Ili opstanak Vlade ili formiranje manjinskog kabineta

Upitan hoće li Vlada dočekati drugu godišnjicu, Janjušević odgovara da je to pitanje nad pitanjima.

Vlada se, kaže, nalazi na raskrsnici, i upitno je hoće li biti pronađen održiv model za njeno trajanje sa aktuelnom parlamentarnom većinom ili će se ići ka formiranju manjinske vlade, s podrškom 49 poslanika, kako bi se išlo ka deblokiranju pravosuđa.

”Očigledno je da od rekonstrukcije Vlade - po modelu DF-a i Demokrata - nema ništa, a da izbore u ovom trenutku niko ne želi. Imaćemo ili manjinsku vladu ili će ova Vlada trajati, uz prijetnje jednog ili drugog pola - s jedne strane DF-a da će krenuti putem izbora, a s druge strane GP URA da može krenuti ka manjinskoj vladi. Može se desiti da pod prijetnjama ta dva subjekta ova Vlada nastavi da traje”, naglašava sagovornik.

Za premijera je Vlada - najbolja

Premijer Zdravko Krivokapić saopštio je u četvrtak da Crna Gora do sada nije imala bolju, kompetentniju i Vladu s više znanja i umijeća.

”Ako neko može da izdigne nivo kompetencije, znanja i umijeća, onda neka pokuša tako, ali ne da bi političkim apetitima obezbijedio fotelje koje su već unaprijed projektovane. Da li je to manjinska vlada sa DPS-om ili manjinska s pozicijom - najmanje je važno. To je onda borba za fotelje”, rekao je on za Televiziju Nikšić.

Iz Vlade nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” u vezi sa rezultatima rada godinu nakon njenog formiranja.

Iz Ambasade SAD u Podgorici “Glasu Amerike” je u četvrtak rečeno da očekuju da će Vlada ispuniti obećanja data prije više od godinu - da će Crna Gora ostati na evroatlantskom kursu i dati prioritet reformama potrebnim za pristupanje EU.

Međutim, dodaju da do danas, iako se ulažu napori, ti rezultati uglavnom izostaju.

( Biljana Matijašević, Nikola Dragaš )