Opet iza zatvorenih vrata i bez javne rasprave

U pogledu transparentnosti nije se mnogo promijenilo u protekloj godini za mandata Vlade premijera Zdravka Krivokapića, predlog budžeta za narednu godinu ne pokazuje trend smanjenja tekuće potrošnje, projekat “Crna Gora odmah” je zbir mahom nezrelih projektnih ideja bez suštinskih reformi kapitalnog budžetiranja, dok za projekat “Evropa sad” nedostaju analize, a predlozi zakona koji ga prate su utvrđeni bez javne rasprave.

To je za “Vijesti” ocijenio istraživač javnih politika u NVO Institut Alternativa Marko Sošić.

U ovoj NVO su kazali da kada je u pitanju transparentnost Vlade uočili su sremnost da se daju podaci o radu prethodne, ali ne i kada je riječ o radu ove izvršne vlasti.

Sošić navodi da su odmah dobili podatke o tome kako se trošila budžetska rezerva do 2020. godine, a za to kako uži kabinet dijeli pomoć ove godine, odgovore čekamo već pet mjeseci. On je istakao da Generalni sekretarijat Vlade prednjači i po pitanju ignorisanju svih njihovih zahtjeva i odbijanju inicijative da se ostvari minimum otvorenosti materijala koje Vlada razmatra i usvaja na sjednicama.

Kasne izvještaji

”Predlog zakona o budžetu za 2022. godinu ne pokazuje trend smanjenja tekuće potrošnje i “neproduktivnih budžetskih linija”. Iako ministar finansija Milojko Spajić stalno ponavlja da su uspjeli da smanje tekuću potrošnju za 10 odsto tokom ove godine, bez preciziranja gdje se ostvarila ta ušteda, podaci pokazuju značajno povećanje u narednoj godini. Cijeli tekući i budžet je veći za gotovo 60 miliona. Službena putovanja su porasla za 40 odsto, reprezentacija za 30 odsto, kao i sve problematične stavke sa predznakom “ostalo” koje smo godina kritivkovali zbog nedostatka transparentnosti”, rekao je Sošić, podsjećajući da se jedne godine pod stavkom “ostalo” “Montenegro Airlinesu” dalo 3,6 miliona eura pomoći.

On je ukazao na to da rastu konsultanske usluge, ugovori o djelu, ostala lična na primanja, renta - sve ono što su novi ministri kritikovali kao bahatost prethodnih vlada.

”Gdje su uštede koje su nam najavljene? Gdje su dubinske analize rashoda koje treba da pokažu bahatost i rasipništvo prethodne vlasti, a stezanje kaiša ove? Nemamo ni budžetsku inspekciju, ni registar imovine, ni reforme kapitalnog budžeta - sve ono što bi bili prirodni prioriteti tehnokratske, ekspertske vlade”, naglasio je Sošić.

On je istakao da je programski budžet naglašavan kao krunski reformski korak ove Vlade koji je doveo do veće budžetske transparentnosti, te da je stvarno pitanje šta to sada znamo, a ranije nismo znali.

”Gotovo ništa. U suštini se radi o formalističkoj podjeli budžeta institucija na programe, potrograme i aktivnosti, rasute na preko 2.000 stranica. U tom moru tabela nalaze se poluzavršeni indikatori i ciljevi koji nisu uvezani sa vladinim strateškim planovima i postoje sami za sebe, radi zadovoljenja forme. Kako se ti indikatori ispunjavaju ne znamo, još nije objavljen nijedan izvještaj o izvršenju programskog budžeta, iako je zakonska obaveza kvartalno izvještavanje”, ocjenio je Sošić.

U IA naglašavaju da neusvajanje budžeta vodi u privremeno finansiranje i još jedan krizni period, te da se nadaju da će svi imati dovoljno odgovornosti da ne dopuste da se to desi.

”Vlada je dodatno zakomplikovala stvari uvezivanjem budžeta sa mjerama iz paketa “Evropa sada” i na taj način dovela Skupštinu pred svršen čin - ako se jedan od 10 zakona koji su predati uz budžet ne usvoji ili promijeni, remeti se ravnoteža cijelog budžeta. Značajan izazov su i zakoni koje su predložili poslanici, od obeštećenja majki, do većih izdvajanja za penzionere, bez preciznih procjena koštanja, koji svi mogu još više izvesti budžet iz ravnoteže”, rekao je Sošić.

PR paket - “Crna Gora odmah”

On smatra da je program “Crna Gora odmah” u suštini pretrpani kapitalni budžet za narednu godinu umotan u PR paket da bi se lakše progutao, te da bi pogodniji naziv bio zbir mahom nezrelih projektnih ideja bez suštinskih reformi kapitalnog budžetiranja.

”To kako biramo projekte i koliko dugo ih radimo, koliko su veliki nepredviđeni troškovi i kako su slabo pripremljeni projekti nije bio prioritet. U narednoj godini planirano je duplo više projekata nego u 2021, što je ogroman teret za dvije Uprave koje su imale problema i sa manje projekata. Za prvih devet mjeseci 2021. ostvareno je tek 45 odsto planiranog kapitalnog budžeta. Kako će se tek sprovesti dvostruko više projekata i zašto se štedi na već započetim projektima? Dvije trećine novih projekata imaju 50 ili manje bodova, što znači da su tek polovično ili manje zreli za sprovođenje. Podržavani su i projekti i sa samo 15 bodova”, kazao je Šošić.

Sagovornik “Vijesti” kaže da je bilo mnogo bolje da je Vlada odabrala da značajnijim iznosima pokuša da dovede do kraja već započete projekte i da krene u reformu kapitalnog budžetiranja i sprovođenje preporuka Državne revizorske institucije i Međunarodnog monetarnog fonda. Za mene bi to bio pristup prikladniji ekspertskoj Vladi i žao mi je što se radije išlo na senzacionalizam i prazne priče o najvećem broju projekata ikada”, stav je Sošića.

Kada je u pitanju projekat “Evropa sad”, prema riječima Sošića, on pati od nedostatka analiza, konsultacija i procjena uticaja i viška površne propagande i pojednostavljivanja.

”Pitanje nije da li želite da živite bolje i primate bolju platu, jer oko toga ne može biti spora i to je namjerno pojednostavljivanje. Prava pitanja oko kojih je trebalo povesti raspravu su da li želimo da promijenimo način finansiranja zdravstva, kako da osigramo oporezivanje dobiti, veće akcize, kako da osnažimo institucije da mogu oporezovati neprijavljenu dobit i smanjiti sivu ekonomiju. Brojna su pitanja oko izvodljivosti prihodne strane i zabrinjava optimizam Vlade kojim odgovaraju na utemeljena pitanja u vezi sa tim da li je zaista realno da sljedeće godine imamo 50 miliona više prihoda od akciza, da već sljedeće godine imamo 25 miliona više od poreza na dobit pravnih lica, a da ne pričamo o potpuno apstraktnim kategorijama kao što su 15 miliona više od smanjenja sive ekonomije i 20 miliona od oporezivanja neprijavljenih prihoda”, rekao je Sošić.

On smatra da je šteta što se za ovako dalekosežne reforme nije ni pokušao pronaći dogovor sa partijama sa obiju strana jer ovako krupna pitanja zahtijevaju društveni dogovor.

”To kako ćemo finansirati naš sistem zdravstva je pitanje koje prevazilazi ne samo ovu Vladu, nego i ovu generaciju. Stoga je šteta što su i poslanici čuli za plan “Evropa sad” prije dva mjeseca kada i cijela javnost. Ni o jednom od deset zakona koji su uz budžet predati Skupštini da bi se program “Evropa sad” sproveo nije održana javna rasprava”, zaključio je Sošić.

Vlada da objasni zašto je odbila predlog o ograničenju zarada

Sošić je kazao da se nada da će svi podaci koje Ministarstvo kapitalnih investicija objavljuje o javnim preduzećima uroditi i sistemskim promjenama, ne samo zgražavanjem javnosti i političkim prepucavanjima.

”Vlada mora da objasni zašto je odbila prijedlog da se zarade i bonusi menadžmenta regulišu i šta je plan. Da bi se doveo u red haos u državnim preduzećima mora se sistemski krenuti u rješavanje nagomilanih problema, prvenstveno kroz novi pravni okvir za rad državnih preduzeća i upostavljanje centralnog organa nadležnog za vođenje regulatorne i nadzorne politike u državnim preduzećima”, rekao je Sošić, dodajući da eksperiment “Montenegro Works” pati od istih nedostataka procjene uticaja i konsultacija, kao i programi “Evropa sad” i “Crna Gora odmah”.

( Marija Mirjačić )