Uljarević: Krivokapićeva Vlada je blagoslov za opoziciju

Direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević ocijenila je da su izbori najpošteniji način izlaska iz političke krize, ali da sada više odgovaraju opoziciji nego vlasti.

”Jer podaci ukazuju da je ovakva Vlada blagoslov za opoziciju, ali ona ima tendenciju i daljeg slabljenja partija parlamentarne većine koja je izabrala. Međutim, sužen je i prostor i rok za ovu vrstu eksperimentisanja u upravljanju državom”, kazala je Uljarević u intervjuu “Vijestima”.

Ona je ocijenila da se ide u pravcu manjinske Vlade koja bi imala podršku svih onih koji se zalažu za očuvanje prozapadnog kursa Crne Gore, ali i sekularnog karaktera države, i koja bi u ograničenom i kratkom trajanju radila na administriranju sistema da elementarno funkcioniše u skladu sa zakonom i potrebama građana, spuštala tenzije u društvu i pripremila vanredne izbore.

Istakla je da partije koje žele da se legitimišu kao privržene evropskim standardima i najboljim praksama, kao i zapadnim vrijednostima, ne mogu ništa dobiti podrškom postojećoj Vladi:

”Naprotiv, dnevno gube kako u zemlji, tako i na tom zapadu ka kojem strateški stremimo…”.

Ona je, odgovarajući na pitanje da li ima saznanja da neki predstavnici međunarodne zajednice vrše pritisak na predsjednika države Mila Đukanovića da se povuče, između ostalog, kazala da Đukanović vodi trenutno pojedinačno najjaču partiju i morao bi se i sam odgovorno ponijeti prema onom što je državni interes.

CG puls, istraživanje CGO-a i Damara koje ste nedavno objavili, daje presjek godinu dana rada Vlade. Što ti podaci pokazuju?

Za skoro polovinu građana i građanki (49,5 odsto) učinak ove Vlade je ispod svih očekivanja, za samo 3,6 odsto iznad svih očekivanja, dok je za oko trećinu (32,3 odsto) u okvirima očekivanog, što ukazuje na to da je Vlada ozbiljno podbacila. Zabrinjavajući je podatak da preko trećine (34,5 odsto) ne zna da navede nijednu prednost Vlade, dok je 8 odsto izričitog stava da Vlada nema nijednu prednost. Oni koji vide određene prednosti ove Vlade navode okrenutost ka građanima (16,6 odsto), predanost poslu (13 odsto), kao i činjenicu da su njeni članovi eksperti a ne političari (11,6 odsto).

Međutim, na upit da nabroje loše strane ove Vlade, građani i građanke su mnogo opredjeljeniji, pa tako kao najveću zamjerku ističu nedostatak iskustva u rukovođenju javnom administracijom (22,5 odsto), zatim fokusiranost na vjerska i vezana identitetska pitanja (16,5), slabu političku podršku (15,6) i zapošljavanje na osnovu partijskih i nepotističkih veza (13,6 odsto).

Opšta numerička ocjena rada Vlade, na skali od 1 do 5, jeste mršava dvojka - 2,28. Dodatno, nijedno pojedinačno ministarstvo nije dobacilo do trojke, a ne prepoznaje se ni napredak u profesionalizaciji državne uprave. Samo petina građana smatra da se obrazovanje i iskustvo vrednuju pri zapošljavanju u državnoj upravu, a da su preovlađujući faktori članstvo u partiji i srodstvo, prijateljstvo i slične veze sa članovima Vlade, pri čemu neki kao važne faktore vide i vjersko opredjeljenje i nacionalnu pripadnost. Loše su ocijenjene i neke ključne odluke Vlade i proklamovane politike.

I sami ste imali dosta kritika oko rezultata Vlade. Kako biste ih sumirali nakon tačno godinu dana?

Ova Vlada jeste bila pod teretom nerealno visokih očekivanja i u temelje ugrađenog deficita stabilnosti koji je samo rastao vremenom. Ja sam i na početku njenog mandata ukazivala da će biti izazov kako će se ona nositi sa nepoznavanjem javne uprave i procesa evropskih integracija, a nedugo nakon toga bilo je jasno da tu nedostaje i elementarnog političkog znanja.

Međutim, sve to ne može biti opravdanje za ovaj nivo hermetičnosti, otuđenosti od građana i građanki koji nijesu dio njihovog interesnog i rođačko-prijateljskog kruga, kao i netrpeljivosti prema kritici. Suštinski, vlast nakon parlamentarnih izbora 2020. godine nije adekvatno preuzeta, a sistem je postao još nefunkcionalniji dok članovi Vlade žive u nekom svom “balonu samodovoljnosti”.

Treba konstatovati i dosta oštre opomene iz uticajnih diplomatskih krugova u odnosu na izostanak rezultata Vlade, od kojih su neke bile i javne. Politički pismeni će znati pročitati i taj izraz i sadržaj.

Šta je glavni razlog zbog kojeg gotovo 50 odsto ispitanika iz posljednjeg CG pulsa CGO-a i DAMAR-a smatra da se Crna Gora kreće u pogrešnom pravcu? I neka druga istraživanja ukazuju na slične podatke…

Mislim da ima više različitih razloga, ali mi nismo ulazili dublje u ovo pitanje. No, prepoznajući važnost i te analize u nekom od narednih istraživanja ćemo to staviti u fokus.

Iz ovog što imamo sada od podataka, jasno je da među građanima i građankama raste stanje konfuzije i zebnje, i da nezadovoljstvo postaje gotovo prožimajuće u društvu. Uvid u detaljnu demografiju podataka ukazuje da je veliki problem što Vlada nije našla zajednički jezik sa manjinama koje se osjećaju izolovano, ali i što nacionalno deklarisani Crnogorci većinski smatraju da ih vodi neko ko ne radi u njihovom interesu.

Da li je ta ocjena plod nezadovoljstva građana radom Vlade, pošto se ona u istraživanju većinski tretira kao konzervativna, klerikalna, revanšistička i amaterska?

Vlada, kao izvršna vlast, nosi najveću odgovornost za operativno funkcionisanje društva i za njegovu dobrobit. Međutim, ova Vlada nema taj format i sadržaj da bi to valjano izvela uz podršku za potrebne reformske zahvate.

Mi smo pokušali da sklopimo sliku građana i građanki o karakteru ove Vlade, na osnovu opozitnih tvrdnji za koje smo tražili od njih da se opredijele koju više preferiraju. Tako 61 odsto Vladu opisuje kao konzervativnu nasuprot 39 odsto koji je vide kao liberalnu. Zatim, 57,4 odsto, vjeruje da je ova Vlada revanšistička, dok 42,6 odsto prednost daje pomiriteljskom karakteru Vlade.

Ekspertsku stranu Vlade prepoznaje 46,4 odsto, a 53,6 odsto nalazi da je amaterska. Velika većina od 60,2 odsto smatra da je karakter ove Vlade stagnirajući, a oko 40 odsto da je reformski, a 51,1 odsto daje prednost klerikalnoj dimenziji u odnosu na 48,9 odsto koji navode da je Vlada sekularna. Iz ovog zaključujemo da se ova Vlada većinski vidi kao konzervativna, klerikalna, revanšistička, amaterska, kao i da ne uvodi reformski kurs.

Šta govori činjenica da najveći rejting u Vladi, prema istraživanju, imaju ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić i ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović? Da je ekonomija fokus očekivanja građana ili su oni imali dobar PR?

I naše ranije istraživanje je ukazalo da su građani i građanke ujedinjeni u brizi za pristojan i dostojanstven život, a da političari nameću teme koja ih dijele. To daje osnov za zaključak da su ocjene Spajića i Milatovića izraz mješavine onog što je nesumnjiva potreba građana za kvalitetnijim životom, a za što je ekonomska podloga neophodna, ali i hrpe obećanja kojima nas ovi ministri stalno zasipaju.

Građani žele da vjeruju da će zaista bolje živjeti, a neutemeljeno igranje sa tom nadom ne bih nazvala dobrim PR-om.

Pošto ste na konferenciji za medije rekli da se ide u pravcu formiranja “drugačije Vlade i vanrednih izbora naredne godine”, mislite li da bi održavanje izbora tako brzo moglo išta suštinski da promijeni?

Izbori su najpošteniji način izlaska iz ove političke krize. Oni sada više odgovaraju opoziciji nego vlasti, jer podaci ukazuje da je ovakva Vlada blagoslov za opoziciju, ali ona ima tendenciju i daljeg slabljenja partija parlamentarne većine koja je izabrala. Međutim, sužen je i prostor i rok za ovu vrstu eksperimentisanja u upravljanju državom.

Na formiranje kakve tačno drugačije Vlade mislite?

Mislim na manjinsku Vladu koja bi imala podršku svih onih koji se zalažu za očuvanje prozapadnog kursa Crne Gore, ali i sekularnog karaktera države, i koja bi u ograničenom i kratkom trajanju radila na administriranju sistema da elementarno funkcioniše u skladu sa zakonom i potrebama građana i građanki, spuštala tenzije u društvu i pripremila vanredne izbore.

Vjerujete li da bi neke stranke iz vlasti bile spremne da naprave manjinsku vladu s DPS-om ako bi Đukanović otišao sa čela te partije?

Ova vlast je za godinu uspjela da u sprint protrči skoro svakim pogrešnim putem DPS-a, gazivši i sopstvena obećanja, ali i grubo i opasno se poigravajući sa najdubljim identitetskim osjećajima građana i građanki. Time su stranke vlasti većinski pokazale da im je partijski interes iznad javnog, a ako planiraju da se ozbiljno i dugoročno bave politikom u Crnoj Gori vrijeme je da stave javni iznad svojih partikularnih interesa.

Lično mislim da partije koje žele da se legitimišu kao privržene evropskim standardima i najboljim praksama, kao i zapadnim vrijednostima, ne mogu ništa dobiti podrškom postojećoj Vladi. Naprotiv, dnevno gube kako u zemlji, tako i na tom zapadu ka kojem strateški stremimo.

Da li imate saznanja da neki predstavnici međunarodne zajednice vrše pritisak na Đukanovića da se povuče, i vjerujete li da ima šanse da se to dogodi?

U posljednjem periodu je pojačano interesovanje zapadnih partnera za Crnu Gori. U onom što možemo vidjeti i iz javnih izraza njihovih predstavnika, čita se zabrinutost zbog stanja u državi, kao i njihova spremnost da doprinesu neophodnoj stabilizaciji prilika, prevazilaženju duboke i štetne polarizacije i pokretanju suštinskih reformi. Đukanović vodi trenutno pojedinačno najjaču partiju i morao bi se i sam odgovorno ponijeti prema onom što je državni interes.

Da li očekujete promjenu lokalne vlasti u Cetinju, Mojkovcu i Petnjici?

Vjerujem da su partije koje imaju sada parlamentarnu većinu i same svjesne da će Cetinje i Petnjica ostati u rukama opozicije na nacionalnom nivou, a da se još lome koplja samo oko Mojkovca. U nekim drugim okolnostima, ovi izbori ne bi imali pozornost javnosti, ali poslije septembarskih događanja na Cetinju, rezultat izbora tamo će zacijelo nositi i određenu simboliku.

Slaba i neodrživa pozicija premijera

Je li zabrinjavajuće za državu što je premijer među tri najgore ocijenjena člana Vlade?

Ne sjećam se da sam ranije, kroz ono što su bili rejtinzi političkih aktera kod nas, a gdje su bili mjereni i premijeri i ministri, vidjela da je neki ministar bolje rangiran od premijera.

Ovo, pored niza drugih parametara, naglašava slabu i neodrživu poziciju premijera Krivokapića. Dodatno je za njega teret podatak iz istraživanja da mu uopšte ne vjeruje 44 odsto građana i građanki, dok mu tek svaki deseti u potpunosti vjeruje, a oko trećina djelimično. Takođe, tri petine građana i građanki smatra da premijer često mijenja stavove, a manje od petine da je principijelan i dosljedan.

Nerealno očekivati bitnije pomake ka EU, ma ko da predsjedava

Prvih šest mjeseci naredne godine Savjetom EU će predsjedavati Francuska. Kako se to može odraziti na evropski put Crne Gore s obzirom na njeno nazadovanje u pregovorima i rezultatima?

Francuska dugo pokazuje jedan stroži pristup prema državama koje su u različitim fazama pridruživanja EU, ali Crna Gora, za razliku recimo od Sjeverne Makedonije, nije imala nikakvih negativnih posljedica zbog tog pristupa.

Međutim, mi smo toliko regresirali u procesu pristupanja EU da je nerealno očekivati da u ovoj konstelaciji unutrašnjih prilika dođe do bitnih pozitivnih pomaka, i onda postaje i manje značajno ko predsjedava Savjetom EU.

( Željka Vučinić, Nikola Dragaš )