Nekad se dogovorom čuvao mir, a sad ga nema ni u vladajućoj većini
Za izlazak iz krize potreban je dijalog, ali on nije izvjestan, smatraju počasni predsjednik SDP-a i poslanik DF-a
Crna Gora je 1999. godine pod bombama uspjela da kroz dijalog vlasti i opozicije dođe do Rezolucije o građanskom miru i spriječi sukobe građana, a danas je došla do toga da dijaloga nema čak ni u parlamentarnoj većini, poručili su počasni predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Ranko Krivokapić i poslanik Demokratskog fronta (DF) Predrag Bulatović.
Oni su, govoreći na Nacionalnoj platformi za borbu protiv nasilnog ekstremizma koju Centar za demokratsku tranziciju (CDT) organizuje u saradnji sa Nacionalnim operativnim timom za borbu protiv nasilnog ekstremizma, terorizma, pranja novca i finansiranja terorizma, uz podršku Ambasade Holandije, ocijenili da je Crnoj Gori za izlazak iz krize potreban upravo dijalog, ali da on nije izvjestan.
Bulatović je kazao, kako je saopšteno iz CDT-a, da trenutno u Crnoj Gori imamo originalnu situaciju, odnosno Vladu koja nema podršku, ali istrajava u tome da bude Vlada. “Unutar većine nema konsenzusa da se vodi dijalog sa opozicijom, a nije ga tražila ni opozicija”, rekao je Bulatović i dodao da su institucije Sistema urušene i da se nalazimo bukvalno pred raspadom. “Ono što je moguće rješenje je da se otvori dajlog, da makar i formalno konstituišemo te institucije”, dodao je Bulatović.
Krivokapić je podsjetio da je 24. marta 1999. počelo NATO bombardovanje, da je, kako je naveo, 40.000 vojnika bilo pod komandom Beograda, a 40.000 policajaca sa druge strane. “Mi ulazimo u dijalog i za dva dana pod bombama, prije svega zajvaljujući Svetozaru Maroviću i Peđi Bulatoviću, oko Rezolucije o miru dođemo do tih 9 tačaka. Ta rezolucija je uspjela da naoružane ljude smiri”, kazao je Krivokapić.
Bulatović je kazao da je tada sačuvan građanski mir i izbjegnut rat.
“To je, kako neki vole da kažu, zahvaljujući građanima, i to je tačno. Političke partije i igrači koji su sačinjavali tu strukturu su imali svoju ulogu. Ja jesam bio eksponiran ispred SNP-a, ispred DPS-a Marović. Imamo važan stav LSCG-a koji je saopštio da sve što se dogovore ključne partije oni će bespogovorno da prihvate. Ja se ne slažem sa mnogim stvarima politike LSCG ali to je bilo veoma važno. Ako imate dogovor samo dva ključna igrača to nije dovoljno, potrebna je veća saglasnost. Navažnije je da je ogromna većina poslanika i partija bila za to i mi smo poslali poruku građanima. Pod oružjem je bilo 100.000 ljudi, dovoljno je bilo da imate 200 ljudi koji žele da započnu bilo kakav incident i imali bismo posljedice koje bi bile loše za Crnu Goru” rekao je on.
Bulatović je dodao da rješenje krize parlamentarne većine uvijek mogu biti i izbori i da se mnogi članovi Vlade utrkuju ko će prije da stigne do nekih ambasada. “Mi smo pod uticajem spoljnjeg faktora, ali ne nažalost kao posrednika za dijalog, već da se realizuje interes preko političkih struktura”, rekao je on.
“Što više idu tamo više ih poznaju a to nije dobro za njih. Ja se ustvari radujem što su trčali tamo”, odgovorio je Krivokapić.
Upitan da prokomentariše jačanje ekstremizma u Crnoj Gori i ulogu crkve u svemu tome, Krivokapić je rekao da sve vjerske zajednice u svim djelovima svijeta imaju karakteristiku da su protiv modernog.
“Imaju to što nije moderno što isključuje slobodu mišljenja, usuđujem se reći, što ima dogmu u sebi a ne slobodu. Nema nezavisne države bez svoje crkve. Da nije u Ustavu 1904. stajala autokefalna crkva mi bismo sad morali da je formiramo kao Ukrajina. Crkva Srbije radi 100 godina protiv Crne Gore. Ja znam da su kulturni spomenici bili ove države dok ih DPS nije nezakonito pripisao na Crkvu Srbije”, kazao je on i dodao da “Crkva Srbije nije iskoristila 100 godina da postane Crkva Crne Gore”.
“Već je ostala Crkva Srbije protiv onoga što se zove Crna Gora, ili da upotrijebim još goru formulaciju, protiv nesrba u Crnoj Gori”, kazao je on.
Bulatović je kazao da je “kada je DPS na kongresu donio odluku da formira partijsku crkvu i usvoji Zakon o slobodi vjeroispovijesti, došlo do samoodbrane SPC”.
“To je imalo direktan uticaj na rezultat izbora. Najveći udar je DPS-u napravila afera 'Koverta'. U završnici kampanje je odpredjeljujuće glasove za parlamentarnu većinu donijelo učeše SPC u izbornoj kampanji putem litija i javnim stavovima. I dalje smo mi tu podijeljeni po pitanju mandata i tako dalje. Mi smo rekli mnogo puta da je ključna rješenja za ovu vladu za premijera i vicepremijera donio upravo uticaj prije svega Amfilohija i to je nesprono. Da li je to dobro ili ne, ja mislim da crkva treba da bude odvojena od države, da ne utiče na Vladu, ne ova nego bilo koja druga”, kazao je Bulatović i dodao da ne smatra da smo došli do neke faze ekstremizma već da su nam institucije razorene.
Bulatović je rekao da je za rješenje krize liderstvo veoma značajno.
“Postavljam pitanje da li u ovolikom broju lidera koje imamo postoji sposobnost da se liderski ponašaju u rješavanju ove situacije. Svuda u svijetu bi opozicija trebalo da bude korektor vlasti, a ko je lider najjače opozicione strukture? Da li on želi da popravlja ili da obnovi ono što ima?” kazao je on.
“Ja znam da nije ista motivacija Rankova i njegova što su bili 4. i 5. na Cetinju, on je sanjao tu noć da može doći do preokreta, da opet dođe na vlast”, kazao je poslanik DF-a.
Kriovakapić je naglasio da su prema njegovom mišljenju izbori najbolje rješenje. “Donijeće rješenje, ili će dati nove legitimitete ili vratiti stare. DPS se ne može sam vratiti na vlast”, zaključio je on.
( B.H. )