Amnesti internešnal: Parodija pravde

Osnivač Vikiliksa Džulijan Asanž približio se juče izručenju u Sjedinjene Američke Države, gdje bi se suočio sa optužbama za jedno od najveći curenja povjerljivih podataka u istoriji, pošto je engleski sud usvojio žalbu Vašingtona.

”Ovo je parodija pravde”, rekao je direktor Amnesti internešnala za Evropu Nils Muižnieks. On je ocijenio da američka optužnica predstavlja “ozbiljnu prijetnju za slobodu medija kako u SAD tako i u inostranstvu”.

Američke vlasti optužuju Asanža (50), koji je rođen u Australiji, po 18 tačaka koje se odnose na objavljivanje ogromne količine povjerljivih dokumenata američke vojske i diplomatskih depeša, tvrdeći da su time ugroženi životi.

Pristalice vide Asanža kao heroja borbe protiv establišmenta, kojeg SAD proganjaju zbog razotkrivanja američkih nepočinstava širom svijeta, od Avganistana preko Iraka do Vašingtona.

Na Kraljevskom sudu pravde u Londonu usvojena je žalba SAD na odluku londonskog okružnog sudije da Asanž ne bi trebalo da bude izručen jer je vjerovatno da će izvršiti samoubistvo u američkom zatvoru.

Sudija Timoti Holrojd rekao je da je zadovoljan uvjeravanjima koja su SAD dale u vezi sa uslovima Asanžovog pritvora, uključujući obećanje da ga neće držati u zatvoru sa maksimalnim mjerama bezbjednosti, takozvanom “ADX” u Koloradu i da bi mogao da bude premješten u Australiju na izdržavanje kazne ako bude osuđen, prenio je Rojters.

Ostalo je još prepreka prije nego što bi Asanž mogao da bude poslat u SAD nakon odiseje od tinejdžera hakera u Melburnu preko višegodišnjeg skrivanja u ambasadi Ekvadora u Londonu do zatočeništva u zatvoru sa maksimalnim obezbjeđenjem.

Pravni spor ide na Vrhovni sud, posljednji žalbeni sud Ujedinjenog Kraljevstva, navodi britanska agencija.

“Izuzetno je uznemiravajuće to što je sud Ujedinjenog Kraljevstva preinačio odluku da se ne izruči Džulijan Asanž, prihvatajući nejasna uvjeravanja vlade Sjedinjenih Država”, rekao je Asanžov advokat Beri Polak. On je dodao da je Asanž tražiti da Vrhovni sud Ujedinjenog Kraljevstva preispita tu odluku.

“Kako može biti pošteno, kako može biti ispravno, kako je moguće izručiti Džulijana zemlji koja je kovala zavjeru da ga ubije?”, rekla je Asanžova vjerenica Stela Moris.

Asanžove pristalice okupile su se ispred suda nakon saopštenja odluke, skandirajući “oslobodite Džulijana Asanža” i “nema ekstradicije”. Vezali su stotine žutih traka za kapije suda i držali transparente na kojima je pisalo “novinarstvo nije zločin”.

Sudija Holrojd je rekao da se slučaj mora vratiti u Vestminsterski magistratski sud i da ga sudije pošalju ministarki unutrašnjih poslova Priti Patel da odluči da li bi Asanž trebalo da bude izručen.

Asanž, koji odbacuje sve optužbe, počeo je kao tinejdžer haker sa nadimkom Mendaks - što na latinskom znači lažov - ali je nekoliko decenija kasnije razotkrio neke od najmračnijih tajni SAD.

Vikiliks je postao poznat kada je 2010. objavio video-snimak američke vojske koji prikazuje napad helikoptera “apač” u Bagdadu 2007. u kojem je ubijeno desetak ljudi, uključujući dvoje novinara Rojtersa.

Zatim je objavio hiljade povjerljivih dokumenata i diplomatskih depeša koje su otkrile često veoma kritične američke procjene svjetskih lidera od ruskog predsjednika Vladimira Putina do članova saudijske kraljevske porodice.

Asanž je prekršio pravila oslobađanja uz kauciju i 2012. mu je utočište ponudio tadašnji predsjednik Ekvadora Rafael Korea. Proveo je sedam godina u ambasadi u Londonu, dok je britanska policija potrošila milione dolara čekajući bilo kakav znak da će se on pojaviti.

Pošto su narušeni odnosi između Ekvadora i Asanža, britanska policija ga je izvukla iz ambasade.

Američko ministarstvo pravde saopštilo je da je Asanž optužen za zavjeru sa bivšom vojnom obavještajnom analitičarkom Čelsi Mening za dobijanje pristupa vladinom kompjuteru u sklopu objelodanjivanja stotina hiljada američkih vojnih izvještaja o ratovima u Avganistanu i Iraku i američkih diplomatskih komunikacija, koji su 2010. procureli od Vikiliksa.

Američki tužioci i zapadni bezbjednosni zvaničnici smatraju Asanža bezobzirnim i opasnim neprijateljem države čiji su postupci ugrozili živote izvora imenovanih u materijalu koji je procurio.

Obožavaoci ga pozdravljaju kao heroja jer je razotkrio ono što opisuju kao zloupotrebu moći od strane modernih država i zato što se zalaže za slobodu govora.

( Angelina Šofranac )