Lideri četiri bugarske partije dogovorili formiranje nove vlade
Bugarska nije imala vladu u punom kapacitetu od prvih ovogodišnjih izbora u aprilu, na kojima je poražena stranka GERB dugogodišnjeg premijera Bojka Borisova
Lideri četiri bugarske partije saopštili su danas da su postigli dogovor o formiranju nove vlade, čime će biti okončana višemjesečna politička kriza u toj zemlji.
Sporazum o vladajućoj koaliciji rezultat je dugih pregovora, započetih poslije parlamentarnih izbora 14. novembra, trećih ovogodišnjih.
Vladu će činiti nova centristička stranka Nastavljamo sa promjenom, nastala na talasu masovnih demonstracija protiv korupcije, zatim Bugarska socijalistička partija, nova populistička stranka Ima takvih ljudi i liberalni predizborni savez Demokratska Bugarska.
Te četiri političke opcije zajedno imaju 134 od 240 mjesta u parlamentu, koji će u ponedjeljak glasati o izboru nove vlade, prve u punom kapacitetu od aprila.
Prema koalicionom sporazumu, 41-godišnji kopredsjednik stranke Nastavljamo sa promjenom Kiril Petkov biće kandidat koalicije za premijera.
Njegov zadatak će biti da izvuče najsiromašniju članicu Evropske unije iz teške zdravstvene i ekonomske krize.
I Petkov i drugi kopredsjednik njegove partije, 44-godišnji Asen Vasilev, ministar ekonomije i finansija u prethodnoj prelaznoj vladi, zadobili su povjerenje građana serijom akcija protiv korupcije i obećanjima da će se pozabaviti zloupotrebom državnih fondova.
Ta dva političara, obrazovana na američkom Harvardu, žele da u fokus nove vlade stave transparentnost, nultu toleranciju na korupciju i reforme u ključnim sektorima.
Tokom pregovora o koaliciji potvrđeno je da će spoljna politika Bugarske, članice NATO-a, ostati nepromijenjena.
Bugarska nije imala vladu u punom kapacitetu od prvih ovogodišnjih izbora u aprilu, na kojima je poražena stranka GERB dugogodišnjeg premijera Bojka Borisova.
Poslije tih izbora, kao i poslije julskih, stranke nisu uspjele da postignu dogovor o formiranju vlade.
Bugarska, zemlja sa sedam miliona stanovnika, spada u one čije se stanovništvo najbrže smanjuje, ima najveću nejednakost zarada od svih članica EU i najnižu stopu vakcinacije protiv koronavirusa u tom bloku 27 zemalja.
( Beta )