Evrointegracije Balkana: plinska lampa koja jedva da svijetli

Na izmaku 2021, godinu i po dana po usvajanju revidirane metodologije pristupanja - čiji je cilj, prema riječima iz Brisela, kredibilniji, predvidljiviji i dinamičniji proces evrointegracija zemalja Zapadnog Balkana - ukupni postignuti rezultat regiona je: otvaranje jednog klastera u pregovorima Srbije sa EU.

Slovenija, na izmaku svog predsjedavanja Savjetu EU, kao važan rezultat u oblasti politike proširenja, a koja im je bila jedan od prioriteta predsjedavanja, navodi i „ponovljenu evropsku perspektivu regiona“ na oktobarskom samitu na Brdu kod Kranja, kao i usvajanje godišnjih zaključaka Savjeta o proširenju.

„Usvojenim zaključcima Savjeta EU poslali smo važnu poruku za čitav region. U pitanju je naše direktno susjedstvo i zato je proširenje od strateške važnosti za EU“, izjavio je slovenački državni sekretar Gašper Dovžan.

Međutim, ako uzmemo u obzir potpunu stagnaciju procesa proširenja u posljednje dvije godine, čemu je pak prethodio period mukotrpnog razvlačenja procesa između nedovoljnih reformi s jedne i nedovoljne političke spremnosti da se proširenjem uopšte bavi s druge strane, onda se kraj 2021. može vidjeti kao plinska lampa koja jedva da svijetli. Ona je potrebna da bi se vidjelo (ne baš i ogrijalo), a smanjena je na minimum zbog nestašice sve skupljeg gasa u Evropi.

Lekcije za Kosovo

U decembru, mjesecu tradicionalno punom posla za one koji prate politiku proširenja EU, u Briselu smo redom vidjeli predstavnike vlada Kosova, Crne Gore i Srbije na redovnim sastancima sa zvaničnicima EU. Razgovaralo se o situaciji i „prioritetima“ (u briselskom rečniku sve se manje koristi izraz „napredak“) u procesu evrointegracija.

Premijer Kosova Aljbin Kurti je, recimo, nakon Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje, od šefa diplomatije EU Žozepa Borela dobio poruku da Priština mora više da radi na unutrašnjim reforma, posebno u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, ali i „lekciju o demokratiji“ kada je riječ o konstruktivnosti u dijalogu sa Beogradom i ispunjavanju dogovorenih sporazuma.

„Želio bih da prepoznate značaj dijaloga kako biste prevazišli probleme koji sprečavaju Kosovo da se u potpunosti integriše u međunarodnu zajednicu“, poručio je Borel Kurtiju.

Istovremeno, EU Kosovu još ne daje odgovor na pitanje vizne liberalizacije koja stoji na čekanju još od 2016. U Briselu ponavljaju mantru da „prepoznaju važnost vizne liberalizacije za građane Kosova“, ali kažu i da se ona „još razmatra“ u Savjetu EU.

Smjernice za Crnu Goru

Nakon Kurtija, u Brisel su stigle i delegacije Podgorice i Beograda, „lidera u procesu pristupanja“. Crna Gora je na 14. po redu Međuvladinoj konferenciji sa EU „razmotrila postignuto“ i dobila „dalje smjernice“. Iz Brisela joj je poručeno da je za dalji napredak, prije nego što se krene ka privremenom zatvaranju pristupnih poglavlja, neophodno ispunjavanje privremenih mjerila u oblasti vladavine prava.

„Tek kada Crna Gora ispuni zacrtane kriterijume, EU će moći da postavi zahtjeve vladavine prava kao završne standarde, koje će Crna Gora morati da ispuni da bi zatvorila ova poglavlja“, stoji u zaključcima Savjeta EU za Crnu Goru.

Brisel od Podgorice ponovo traži da dostavi „opipljive, ojačane i održive rezultate“ u oblasti vladavine prava u zemlji i očekuje da Crna Gora nastavi da „nastavi svoj pristupni put sa više odlučnosti“.

Klaster za Srbiju

Dan poslije Crne Gore, na sastanku sa zvaničnicima EU bila je premijerka Srbije Ana Brnabić. Ona se jedina iz regiona iz Brisela vratila sa konkretnim pomakom na putu evrointegracija: otvorenim klasterom od četiri poglavlja, što je duplo više nego što je Srbija otvorila u posljednje tri godine. Brnabić je konstatovala činjenicu da je Srbija jedina zemlja u regionu koja je dobila ovakav pozitivan signal od EU.

„To je odraz toga kako EU gleda na ono što smo uradili u posljednjih godinu dana. Naravno da sam srećna što Srbija napreduje i ima dobre rezultate, ali nisam srećna zbog stagnacije ostatka regiona na putu evrointegracija, jer to nije dobro, kako za regionalnu stabilnost, tako i za celu EU“, poručila je premijerka Srbije iz Brisela.

Neizvjesnost za Albaniju i Sjevernu Makedoniju

Gledano na papiru, zaključci Savjeta EU pokazuju da Sjeverna Makedonija i Albanija imaju najviše pozitivnih ocjena od svih susjeda kada je riječ o reformskim agendama - napretku u oblasti vladavine prava i usklađivanju sa zajedničkom EU i bezbjednosnom politikom. Bez obzira na to, i Skoplje i Tirana su i ove godine „ostali na klupi“ evrointegracija zbog nemogućnosti EU da se dogovori oko uslova za otvaranje pristupnih pregovora.

Ove godine zemlje-članice Unije jesu postigle konsenzus oko teksta zaključaka o proširenju koji su prošle godine bili blokirani zbog bugarskog uslovljavanja pristupnog procesa S. Makedonije, ali to što je izbačena vremenska odrednica za otvaranje pregovora sa Skopljem i Tiranom ne može se vidjeti kao napredak, a još manje kao validno evropsko rješenje. To je problem koji blokira zasluženi i obećani napredak te dve države na putu evrointegracija.

EU ponovo „žali zbog BiH“

Bosna i Hercegovina je i ove godine dobila najnegativnije mišljenje, kako Evropske komisije, tako i Savjeta EU. U usvojenim zaključcima, za koje u Savjetu EU kažu da su „izbalansirani i ambiciozni“, žali se zbog produžene političke krize u BiH i zakočenih reformi, nedostataka u slobodi izražavanja, pada u usklađivanju BiH sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, ograničenog ekonomskog napretka. Istovremeno, osuđuje se blokada državnih institucija.

Savjet apeluje na sve političke lidere u BiH da se uzdrže i odreknu provokativne retorike i akcija koje izazivaju podjele, uključujući dovođenje u pitanje suvereniteta, jedinstva i teritorijalnog integriteta zemlje.

„Retorika i inicijative koje imaju za cilj povlačenje reformi i povlačenje iz državnih institucija su neprihvatljive i ugrožavaju usklađivanje zemlje s pravnim tekovinama EU i političku posvećenost EU-integracijama. Svi politički lideri moraju prioritetno da se uključe u dijalog kako bi prevazišli zastoj“, poručuju iz Savjeta EU.

U pitanju je još jedan u nizu negativnih EU izvještaja o situaciji u BiH uz uvođenje priče o mogućim sankcijama za one koji podrivaju stabilnosti i kakvu-takvu funkcionalnost države koja je već dugo na koljenima i začelju evropskog puta Zapadnog Balkana.

Ko je „posebno odgovoran“ za proširenje?

Prošle godine sve oči na Zapadnom Balkanu bile su uprte u Njemačku koja je sredinom godine preuzela predsjedavanje Savjetu EU i koja je imala i jačinu i kredibilitet da „gura i usmjerava“ proces proširenja Z. Balkana. Da li zbog zauzetosti oko pandemije i budžeta za oporavak EU ili zbog realne nemogućnosti postizanja dogovora unutar EU, tek Zapadni Balkan se nije mnogo pomjerio napred. Može se reći da se čak i vratio par koraka unazad, u ponovne tenzije, kako unutra samih država regiona, tako i među državama.

Predsjednik Francuske E. Makron, pred nastupajuće francusko predsjedavanje EU, naglašava da Unija ima „posebnu odgovornost“ kada je taj region u pitanju i najavljuje politiku „ponovnog evropskog angažmana i investiranja“ u Z. Balkan koji naziva „srce Evrope“.

„Vjerujem da je politički i ekonomski rad prema Zapadnom Balkanu prava agenda suverenosti za našu Evropu, jer ne možemo da izgradimo Evropu u miru u narednih 50 godina ako ostavimo Z. Balkan u situaciji u kojoj je danas“, poručio je predsjednik Francuske.

Podsjetimo, prilikom usvajanja nove metodologije pristupanja EU, upravo je ta zemlja insistirala na principu veće kredibilnosti procesa i usvajanja tzv. „korektivnih mjera“, što podrazumijeva sankcionisanje ozbiljnih stagnacija ili nazadovanja u primjeni reformi na Z. Balkanu. Pitanje je samo da li je iko razmatrao eventualne korektive mjere i za drugu stranu, u slučaju da ona zbog svojih propusta ne može da ispuni dogovoreno i obećano Zapadnom Balkanu.

(Deutsche Welle)

( Marina Maksimović, Deutsche Welle )