Predložena pravila šengenske zone prijete slobodi kretanja u EU

Evropska komisija je pod pritiskom pandemije COVID-19, bezbjednosnih pretnji i dolaska migranata predložila promjene pravila šengenske zone (Schengen), koja bi mogla da oslabe i jedno od glavnih dostignuća evropskih integracija – slobodno kretanje ljudi, pišu svjetski mediji.

Sloboda kretanja "pod pritiskom"

Evropska unija je u utorak, 14. decembra, pokrenula veliku reviziju pravila koja regulišu kretanje ljudi i robe u šengenskom prostoru pošto ograničenja zbog koronavirusa i strahovi od "hibridnog napada" Bjelorusije preko migranata sve više opterećuju zonu putovanja bez pasoša, ističe Asošiejtid pres (Associated Press).

Uklanjanje graničnih kontrola unutar šengenskog prostora, koji obuhvata 26 zemalja uključujući zemlje van EU – Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švajcarsku, donijela je korist kompanijama, trgovini i putovanjima, ali je, kako ukazuje AP, taj sistem na ivici kolapsa od 2015. kada je više od milion ljudi ušlo u EU bez odobrenja.

Niz ekstremističkih napada u Francuskoj, Belgiji i Njemačkoj takođe je doveo do toga da su zemlje pooštrile svoje granične kontrole, a stvari su se dodatno pogoršale početkom 2020. s dolaskom pandemije, poslije čega je najmanje 17 zemalja u šengenskoj zoni ponovo uvelo provjere na granici, što je izazvalo haos u saobraćaju i lancu snabdijevanja.

"Izbjeglička kriza iz 2015. godine, bujica terorističkih napada na tlu Evrope i globalna pandemija COVID-19 stavili su šengenski prostor pod pritisak", rekao je potpredsjednik Evropske komisije Margaritis Šinas (Schinas).

Kontrola granica kao "posljednja mjera"

U okviru planova za "jačanje" otvorene šengenske zone Evropska komisija želi da Evropski savjet bude u mogućnosti da brzo uvede privremena ograničenja putovanja na spoljnim granicama zone, kao odgovor na bilo kakvu prijetnju po javno zdravlje, ukazuje agencija Frans pres (Agence France-Presse).

Nova pravila bi omogućila zajednički odgovor na unutrašnjim granicama šengenske zone, gdje se većina članica suočava s prijetnjom, bilo da je riječ o zdravstvenoj ili bezbjednosnoj uzbuni. Takođe je predložen strukturiraniji sistem za članice da uvedu granične kontrole, koji bi uzeo u obzir kako će to uticati na susjedne regione.

Ipak, umjesto prostog zatvaranja granica, Evropska komisija je predložila da članice razmotre manje ekstremne mjere, poput jačanja policijskih provjera.

Reforme šengenskih pravila treba da odgovore i na izazove kada su "migranti instrumentalizovani u političke svrhe", kao u posljednjoj takvoj krizi na granici Poljske i Bjelorusije koja je optužena da koristi migrante u političke svrhe.

"S našim današnjim predlozima, osiguraćemo da granične kontrole budu uvedene kao posljednja mjera", rekla je evropska komesarka za unutrašnje poslove Ilva Johanson (Ylva Johansson), dodajući da će reforme dati članicama šengenske zone oruđa da rješavaju izazove s kojima se suočavaju.

Predlozi Evropske komisije biće upućeni Evropskom parlamentu i članicama EU.

Francuska, čiji je predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) rekao da je reforma šengenskog prostora jedan od njegovih prioriteta, preuzima rotirajuće šestomjesečno predsedavanje EU od januara.

"Krunski dragulj"

Cilj promjene pravila je da se osigura nastavak koliko je to moguće slobodnog protoka robe i ljudi unutar šengenske zone, dok bi se spriječile spoljne pretnje, ističe Politiko (Politico).

Potpredsjednik Evropske komisije Šinas rekao je da je oblast slobodnog kretanja s 26 zemalja "krunski dragulj" evropskih integracija kojeg je potresao "talas izazova", dok je komesarka Johanson rekla da haos na spoljnim granicama "ugrožava slobodu kretanja u šengenskoj oblasti".

Evropska komisija je navela da bi zemlje trebalo da koordinišu s Evropskim savjetom i usvoje pravila za privremeno ograničenje putovanja na spoljnim granicama bloka u slučaju prijetnje po javno zdravlje. Sličan mehanizam je predložila za ograničenja unutar bloka – Komisija bi mogla tražiti od Savjeta da odobri koordinisano obnavljanje kontrola granice na period od šest mjeseci koji se može ponavljati.

Komesarka Johanson je rekla da je šest zemalja imalo interne provjere na granicama šest godina, koristeći rupe u obnavljanju mera svakih šest mjeseci. Po novom predlogu, kako ukazuje Poltiko, to će i dalje biti moguće, ali će za produžavanje zemlja morati da ponese procjenu rizika koja dokazuje da je mjera neophodna. Poslije 18 mjeseci, Komisija bi trebalo da objavi mišljenje da li su granične kontrole srazmjeran odgovor.

Slabljenje jednog od glavnih dostignuća EU

Predložene promjene bi mogle postepeno da oslabe jedno od glavnih dostignuća Evropske unije – nesputano kretanje ljudi unutar bloka, ocjenjuje Njujork tajms (The New York Times).

Prema predloženim pravilima, članice bi mogle da uvedu granične provjere kad god požele, suočene i s nepredviđenim i s predvidljivim događajima, što bi dalje moglo da se produžava gotovo na neodređeno vrijeme, ističe američki list, ukazujući i da bi članice takođe mogle da suspenduju neke mjere zaštite za tražioce azila, ako susjedne zemlje usmjeravaju migracione tokove ka članicama, poput Bjelorusije posljednjih mjeseci.

Uzete zajedno, predložene izmjene preinačile bi način na koji funkcioniše najveći svjetski region slobodnog kretanja, podvlači Njujork tajms, dodajući da se po tom pitanju očekuje žustra debata u Evropskom parlamentu.

Mnogi se slažu da je potrebna reforma pravila šengenske zone, ali kritičari i analitičari kažu da će EU s novim predlogom umanjiti jedno od svojih glavnih dostignuća – slobodu kretanja ljudi i robe koja za mnoge obuhvata suštinu evropskog projekta. Promjene takođe predstavljaju, kažu kritičari, značajno smanjenje humanitarne zaštite.

EU od izbjegličke krize 2015. nastoji da osmisli zajednički pristup migracijama, dok su unutrašnje podjele oko toga kako raspodijeliti i obraditi zahtjeve za azil oslabile poziciju EU, ukazuje Njujork tajms na navode kritičara, uz ocjenu da u vrijeme kada neki evropski lideri vide EU kao tvrđavu napadnutu s raznih strana, novi predlozi predstavljaju veliku pobjedu za zemlje poput Grčke i Kipra, koje tvrde da Turska koristi migrante kao oružje, i Španije, koja je optužila Maroko za slično ponašanje.

( Radio Slobodna Evropa )