Partnerstvo PKCG i Vlade neophodno za snažnu ekonomiju

Skupština Privredne komore (PKCG) usvojila je Program rada te poslovne asocijacije za narednu godinu, kojim će se doprinositi unapređenju poslovnog ambijenta i konkurentnosti crnogorskih kompanija, a dopunjavaće se u skladu sa potrebama poslovne zajednice.

Predsjednik Odbora udruženja trgovine PKCG, Jovan Lekić, poručio je da je neophodno osnažiti uticaj Komore na donošenje odluka koje se odnose na privredu.

Prema njegovim riječima, pandemija je ukazala na ranjivost crnogorske ekonomije i neophodnost da država restriktivno reaguje.

Fokus Komore, kako smatra, u narednom periodu treba da bude na podsticanju ekonomskih reformi da bi se loša struktura privrede promijenila, u čemu država treba da interveniše, iako se to kosi sa načelima liberalizma, ali PKCG mora da vodi računa o tome da se uticaj države ograniči kako se ne bi narušila tržišna ekonomija.

„Ukoliko se naruši tržišna ekonomija svi ćemo biti na gubitku. Vjerujem da budućnost Crne Gore nije u vraćanju na administrativnu ekonomiju. Zato je veoma bitno da se Komora institucionalno nametne kao partner koji će štititi tržišnu ekonomiju, doprinositi ukidanju biznis barijera i stimulisanju slobodnog preduzetništva. Političari moraju sa nama razgovarati“, rekao je Lekić.

Iz PKCG je saopšteno da je predsjednik Skupštine, Vojo Banović saglasan sa Lekićevim stavovima, ocjenjujući da se Komora snažnije mora nametnuti Vladi i doprinijeti da se očuva ekonomija u veoma izazovnim vremenima.

„Sadašnja i bilo koja buduća Vlada mora naći partnera u Komori, a Komora partnera u Vladi jer je ovo krovna privredna asocijacija Crne Gore“, kazao je Banović.

Olivera Doklestić iz Vodovoda i kanalizacije Herceg Novi, govorila je o privredi u tom primorskom gradu koji je, kako je kazao, u SFRJ bio jedan od deset najrazvijenijih, a sada je pretposljednji u Crnoj Gori po standardu.

„Moramo biti svjesni da u turističkoj privredi, naročito na primorju, leži ključ održanja Crne Gore, ali da rizik predstavlja velika gradnja na tom području“, navela je Doklestić.

Ona je pogrešnim ocijenila što je fokus primorja samo na turizmu, dok je poljoprivreda zapostavljena.

„Sada uvozimo narandže, a imali smo divne plantaže u Baru i Ulcinju. Niko se nije sjetio da tamo napravi fabriku za njihovu i preradu ulja, kako bi se pomoglo ljudima koji tamo žive“, smatra Doklestić, dodajući da Herceg Novi bilježi pad broja stanovnika od čak dest odsto između dva popisa, što pripisuje nedostatku mogućnosti za zapošljavanje.Ona je apelovala da se riješi pitanje bolnice u Meljinama, što je jedno od vitalnih pitanja za Herceg Novi.

Tomo Knežević iz Lipske pećine ocijenio je da Komora mora da uloži znatno znatno veća sredstva u promociju domaćih proizvoda kroz projekte Dobro iz Crne Gore, Kupujmo domaće i Domaći ukus. Takođe, smatra da su neophodne veće investicije od planiranih za jačanje marketinga i digitalizaciju Privredne komore koja, prema njegovim riječima, mora naglo da nastupi.

„Mi smo turistička zemlja i Komora mora snažnije da promoviše turističku privredu“, rekao je Knežević koji je pozvao rukovodstvo Komore da razmotri povećanje finansijskog plana za narednu godinu.

Vršilac dužnosti generalnog sekretara, Mitar Bajčeta, podsjetio je da je Komora promociju privrede kroz projekte Kupujmo domaće i Domaći ukus realizovala u partnerstvu sa Ministarstvom ekonomije odnosno Ministarstvom poljoprivrede, te da ona nije izostala ni u vrijeme kovid-krize.

On je kazao da očekuje da će se zajedničke aktivnosti na tim projektima nastaviti i u vremenu koje slijedi.

Bajčeta je naveo da je finansijski plan okviran i da može doći do njegove izmjene, naročito ako dođe do implementacije Vladinog programa Evropa sad.

( Mina bussines )