Američki vazdušni ratovi - "manjkavi obavještajni podaci", "neispravno ciljanje", stradalo više od 1.000 civila
U ovom izvještaju, Nujork Tajms je pregledao slučajeve u kojima su ubijeni civili, od kojih nijedan nije rezultirao priznanjem zlodjela
Tek dobijeni dokumenti Pentagona pokazuju da su američki vazdušni ratovi na Bliskom istoku obilježeni "duboko manjkavim obavještajnim podacima" i "neispravnim ciljanjem" što je rezultiralo smrću više od 1.000 civila tokom prošle decenije, pokazuje istraga američkog lista Njujork Tajms, prenosi Al Džazira Balkans.
Ovaj izvještaj, zasnovan na mnoštvu povjerljivih dokumenata iz Pentagona koji pokrivaju više od 1.300 izvještaja o civilnim žrtvama, potkopava način na koji američka vlada predstavlja rat vođen sa precizno navođenim bombama, pisalo je u izvještaju.
Obećanja o transparentnosi i odgovornosti, kaže se u izvještaju, redovno su podbacila.
"Nijedan spis ne uključuje nalaz o prekršaju ili disciplinskim mjerama", objavile su američke novine u, kako su rekli, prvoj dvodjelnoj seriji.
Iako je nekoliko slučajeva koje je spomenuo Tajms već ranije pominjano, ovaj list je kazao kako je njegova istraga pokazla da je broj stradalih civila "drastično smanjen" za najmanje nekoliko stotina.
Greške u nadzoru
U ovom izvještaju, Nujork Tajms je pregledao slučajeve u kojima su ubijeni civili, od kojih nijedan nije rezultirao priznanjem zlodjela.
Spominje se ubistvo 120 sirijskih stanovnika na periferiji sela Tokhar, u napadu iz jula 2016, za koje su tadašnji izvještaji rekli da je ubio 85 boraca.
Još jedan primjer je došao u sprovođenju vazdušnog napada u novembru 2015, u regiji Ramadi u Iraku, nakon što je opažena osoba kako vuče "neidentifikovan i težak predmet" na lokaciju grupe Islamska država.
U izvještaju pripremljenom nakon revizije je otkriveno da je taj objekat bilo dijete koje je poginulo u raciji.
Loši ili neadekvatni nadzorni snimci često su doprinosili smrtonosnim greškama pri ciljanju, piše u izvještaju.
U novije vrijeme, SAD su prisiljene da povuku optužbe da je automobil koji je uništen dronom na ulici u avganistanskom glavnom gradu Kabulu, u avgustu, bio napunjen bombama.
Kasnije je otkriveno da su žrtve tog napada bili članovi jedne porodice, njih 10.
Mnogi civili, koji su preživjeli američke napade, piše u izvještaju, ostali su invalidi čije liječenje mnogo košta, a isplaćeno je manje od deset suma u znak suosjećanja.
Kada mu je zatražen komentar, kapetan Bil Urban, portparol američke Centralne komande, rekao je Tajmsu da se "čak i sa najboljom tehnologijom na svijetu, greške dešavaju, bilo da su zasnovane na nepotpunim informacijama ili na pogrešnoj interpretaciji dostupnih informacija. Mi pokušavamo učiti iz tih grešaka."
"Radimo naporno kako bismo izbjegli takvu štetu. Istražujemo svaki kredibilan primjer. I žalimo za svakim izgubljenim nedužnim životom."
Ne vide se iz vazduha
Američka vazdušna kampanja na Bliskom istoku brzo je narasla u zadnjim godinama administracije nekadašnjeg predsjednika SAD, Baraka Obame, jer je podrška javnosti za kopnene ratove opala.
Obama je izjavio da ovaj novi pristup, koji često koristi bespilotne letjelice kojima se upravlja iz daljine, predstavlja "najprecizniju vazdušnu kampanju u iistoriji", u stanju da broj civilnih smrti svede na minimum.
Iz Pentagona su rekli da je ova nova tehnologija omogućila da se uništi dio kuće u kojem su smješteni neprijateljski borci, a da ostatak ostane stajati.
Ali tokom petogodišnjeg perioda, američke snage su izvele više od 50.000 vazdušnih napada u Avganistanu, Iraku i Siriji, pisalo je u izvještaju, sa mnogo manjom preciznošću od navedene.
Iz Tajmsa su rekli da su, radeći na ovom izvještaju, "posjetili više od 100 napadnutih lokacija i intervjuisali desetine preživjelih stanovnika, te trenutih i bivših američkih zvaničnika".
Ovaj list je došao do dokumenata iz Pentagona preko zahtjeva o slobodi informacija počevši u martu 2017. i tužbi podnesenih protiv Ministarstva odbrane i Centralne komande. Nova tužba traži zapise iz Avganistana.
Prije pokretanja vazdušnih napada, američka vojska mora proći kompleksne protokole da procijeni i svede civilne smrti na minimum.
Ali postoji nekoliko načina na koje dostupni obavještajni podaci mogu navesti na pogrešan trag, iznevjeriti ili nekada voditi do katastrofalnih grašaka.
Naprimjer, kaže Tajms, video sniman iz vazduha ne prikazuje ljude u zgradama, ispod lišća, ili cerada ili aluminijumskih pokrivača.
Dostupni podaci se mogu pogrešno protumačiti, kao kada se pretpostavi da su ljudi koji trče na mjesto bombadrovanja borci, a ne spasioci.
Ponekad su, kaže Tajms, "muškarci na motorima koji se kreću ‘u formaciji’, i prikazuju ‘potpis’ predstojećeg napada, to samo muškarci na motorima."
Urban, portparol Centralne komande, kaže da planeri vazdušnih napada daju sve od sebe pod izuzetno teškim okolnostima.
Ali dodao je da "u mnogim borbenim situacijama, gdje se oni koji ciljaju suočavaju sa kredibilnim nizom prijetnji i nemaju luksuz vremena, magla rata može dovesti do odluka koje tragično rezultiraju nanošenjem štete civilima."
( Ne.V. )