Vuković: Arhitektura za Kanu Radević predstavljala svojevrsnu poetiku ali i etiku života
"Ova postavka poziva na dijalog o zajedničkom djelovanju i zalaganju za univerzalne vrijednosti u stvaranju arhitekture, planiranju javnog prostora, i ukupnog ambijenta u kome živimo”, naglasio je Vuković.
Nakon uspješnog učešća na ovogodišnjem Bijenalu arhitekture u Veneciji, izložba “Svetlana Kana Radević: Poslijeratna arhitektura između centra i periferije” otvorena je sinoć u Podgorici.
Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković istakao je da Kanino djelo predstavlja izuzetan doprinos afirmaciji i razvoju crnogorske arhitekture i da ujedno, reprezentuje i najveće vrijednosti jugoslovenske poslijeratne modernističke arhitekture.
„Do posljednjeg daha željela bih da budem i ostanem — arhitekta“, govorila je Svetlana Kana Radević. Tako je i bilo. Odrasla je u ratom razorenom Titogradu. Kasnije je govorila da je zamišljala da tako izgleda pakao. Ruševine, koje su oblikovale slike njenog djetinjstva, probudile su kod Kane želju da pomogne svom gradu i da ga učini ljepšim.
“Uprkos brojnim izazovima tog vremena, uspjelo joj je! U dobroj mjeri zahvaljujući njenim projektima, današnjim simbolima Podgorice, Titograd je značajno izmijenio svoj lik”, kazao je Vuković dodajući da je njena stvaralačka izvrsnost i skladna mjera između modernog i tradicionalnog u djelima poput Spomenika palim borcima Lješanske nahije na Barutani, Hotela Podgorica, Autobuske stanice u Podgorici, Spomen-obilježja u krugu nekadašnjeg Duvanskog kombinata, i drugim.
“ Svetlana Kana Radević bila je, po mnogo čemu, ispred svog vremena. Uz posvećen rad na razvoju arhitekture, zalagala se za ideje emancipacije i građanske kulture, potvrđujući da njena profesija ima značajan uticaj, ne samo na estetske i ambijentalne, već i na društvene osobenosti sredine u kojoj nastaje. Arhitektura je za nju predstavljala svojevrsnu poetiku ali i etiku života. Samim tim, ova postavka poziva na dijalog o zajedničkom djelovanju i zalaganju za univerzalne vrijednosti u stvaranju arhitekture, planiranju javnog prostora, i ukupnog ambijenta u kome živimo”, naglasio je Vuković.
Vuković je, otvarajući izložbu izrazio uvjerenje da će, kao što je to bio slučaj na Bijenalu u Veneciji, izložba o Kaninom radu izazvati veliko interesovanje i domaće publike, kao i zadovoljstvo što je upravo priča o Svetlani Kani Radević, toj izuzetnoj ženi kojoj tek treba da se adekvatno odužimo, ujedno i centralni događaj zvanične proslave 19. Decembra.
Kustoskinja izložbe Dijana Vučinić kazala je zahvaljujući povjerenju Kanine porodice na čelu sa Tamarom Goliš, izložbu realizovana, a prethodno je naišla na pozitivne kritike, brojnih svjetskih medija.
„Kada se suočimo direktno sa Kaninim opusom, otvaramo potpuno drugačiji svijet, ulazimo u duboku sintezu njenih etičkih i professionalnih stavova kada je u pitanju grad i arhitektura, njenog širokog poznavanja tada savremenih tendencija u arhitekturi, tehnologija gradnje i vernakularnih metoda,“ kazala je kustoskinja izlozbe, Dijana Vučinić. „Vjerujem da će upravo priznanje Kaninog rada na međunarodnoj sceni i svi tekstovi, reportaže i zaključci koji su uslijedili nakon ove izložbe u Veneciji biti još jedan ako ne argument onda podstrek za sve nadležne pojedince i institucije da se posvete očuvanju Kaninog djela što je primarno bio cilj ovog ukupnog projekta,“ istakla je ona.
Premijerno izložena u Veneciji, izložba je realizovana u saradnji Apss instituta i kompanije Strategist, a pod pokroviteljstvom Predsjednika Crne Gore, i uz podršku Glavnog Grada Podgorice, i većeg broja društveno odgovornih kompanija, a podgoričkoj publici biće dostupna do 1. marta 2022. godine.
( Vijesti online )