Medijska pismenost ne stiče se na netu
Možda smo ovladali tehnikama za pristup Internetu i društvenim mrežama, ali to ne znači da i dalje ne širimo ili primamo dezinformacije, poručio sociolog Andrija Đukanović
Crna Gora ima jednu od najvećih stopa aktivnih korisnika društvenih mreža u Evropi, u regionu je ubjedljivo na prvom mjestu, a blizu je samo Hrvatska.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da to što su mnogi u Crnoj Gori ovladali modernim tehnikama za pristup Internetu i društvenim mrežama, ne znači da imamo medijski pismene građane, naprotiv.
Sociolog Andrija Đukanović ocijenio je da veliki broj korisnika Interneta definitivno nije pokazatelj medijske pismenosti.
”Čak se može reći da je Internet prepun lažnih vijesti i dezinformacija. A u velikom broju ljudi takve informacije uzimaju za ozbiljno. Internet koriste da se informišu, ali potpuno nekritički i bez ostatka. Možda smo ovladali tehnikama za pristup Internetu i društvenim mrežama, ali to ne znači da i dalje ne širimo ili primamo dezinformacije. Tako da korištenje društvenih mreža i Interneta ne garantuje medijsku pismenost”, ističe Đukanović.
68,5 odsto ukupne populacije, odnosno 420 hiljada građana, aktivno koristi društvene mreže
On je kazao da mu se čini da su zapravo Internet i društvene mreže omogućile da se ispolji sve ono negativno što smo nosili u nama.
”Fejsbuk je preplavljen govorom mržnje, lažnim stranicama, dezinformacijama i ko taj kanal koristi da se informiše, a da te informacije ne provjeri i na druge načine i iz drugih izvora, onda je to veoma zabrinjavajuće. Treba uložiti malo više napora da bi se bilo medijski pismeno, a korisnici društvenih mreža uglavnom i koriste iste zbog toga što im nude brže informacije koje ne zahtijevaju veliki napor”, pojašnjava on.
Koliko je samo stručnjaka, kako ističe, za sve oblasti na Fejsbuku.
”Zamislite onda nekog bez obrazovanja koji sve to čita i ne može da shvati da nije sve što pročita istina. Treba raditi na medijskoj pismenosti građana i to je po mojem mišljenju jedan od velikih problema koji proizvodi ogromne posljedice po društvo, iako na prvi pogled nije tako. Mediji mogu biti opasno oružje za manipulaciju i zbog toga ljudi moraju znati da razlikuju istinu od dezinformacija. Ali, to je negdje i propust obrazovnog sistema koji ne uči da kritički promišljamo i da sumnjamo”.
Prema podacima sajta www.datareportal.com, u Crnoj Gori stopa aktivnih korisnika društvenih mreža iznosi 68,5 odsto, odnosno 430.000 stanovnika ih koristi. To je za deset odsto više u odnosu na 2020. godinu, odnosno ove godine je registrovano 40 hiljada novih korisnika.
Kada se pogleda region, ta stopa je mnogo manja, pa u Bosni i Hercegovini iznosi 55 odsto, Srbiji 52,8, Sloveniji 53, Makedoniji 57,6, a Hrvatska ima 68,4 odsto aktivnih korisnika društvenih mreža.
Po procentima rasta u odnosu na region za ovu godinu, Crna Gora je takođe na prvom mjestu.
U Hrvatskoj je u odnosu na 2020. broj novih korisnika porastao za 4,8 odsto, u Srbiji 8,1, Sjevernoj Makedoniji 9,1, Bosni 5,9, Sloveniji 9,1 odsto.
Poređenja radi, Crna Gora ima veću stopu aktivnih korisnika društvenih mreža od Iitalije, gdje iznosi 67,9 odsto, odnosno skoro kao u Portugalu - 69 procenata.
U Evropi na vrhu ljestve po tom parametru je Španija, sa 80 odsto aktivnih korisnika društvenih mreža, odnosno Grčka - 71,2 odsto.
Masovna upotreba donosi i rizike, pa i po novinare
U izvještaju o sudskim postupcima za napade na novinare, koji je radio Sindikat medija Crne Gore i Građanska alijansa, navodi se da je registrovan značajan broj incidenata putem društvenih mreža, što samo potvrđuje da njihova široka rasprostranjena upotreba sa sobom nosi i ogromne rizike po korisnike, u ovom slučaju novinare.
Kako su istakli, s obzirom da Crna Gora ima jednu od najvećih stopa aktivnih korisnika društvenih mreža i da je u stalnom rastu, biće interesantno pratiti trend prijetnji koje novinari dobijaju putem društvenih mreža.
Među slučajevima prijetnje novinarima preko Fejsbuka navodi se onaj kada je novinar Televizije “Vijesti” Sead Sadiković prijavio policiji da je u martu prošle godine primio poruke uvredljivog i prijetećeg sadržaja.
”Preduzetim mjerama i radnjama identifikovano je lice A.H., ali se tužilac izjasnio da u predmetu ne postoje elementi izvršenja krivičnog djela”.
Prijetnje preko društvenih mreža prijavili su i novinari lista “Vijesti” Samir Adrović i Jadranka Ćetković, RTCG Zoran Leković, “Dana” Natalija Mrdak, “Pobjede” Ivana Komnenić.
( Borko Ždero )