Begović: Zatečeno stanje u Upravi za sport nezadovoljavajuće

Begović je naglasio da Zavod za medicinu sporta, iako je to bila zakonska obaveza, još nije osnovan

12540 pregleda32 komentar(a)
Sa konferencije, Foto: Slaviša Živaljević

Brojni propusti, nerealizovane obaveze i neadekvatno donijeta rješenja čine zatečeno stanje u Upravi za sport i mlade nezadovoljavajućim, kazao je vršilac dužnosti direktora Marko Begović.

On je naglasio da je, analizom kancelarijskog poslovanja, utvrđeno da se za više od hiljadu akata ne zna njihov status.

"Ne znamo da li su otvoreni, zatvoreni ili su u toku. Preko hiljadu upravnih rješenja donijeto je nezakonito u periodu od 2017. do 2021. godine", rekao je Begović na konferenciji za novinare.

On je kazao da je sport drastično regresirao, navodeći da je sportska infrastuktira, posebno u sjevernoj regiji, zapuštena.

Begović je naglasio da Zavod za medicinu sporta, iako je to bila zakonska obaveza, još nije osnovan.

"Čak nemamo elaborate, a ni analizu, na koji način bi zavod trebao da funkcioniše. Savjet za sport, od kada je konstituisan 2018. godine, sastao se samo jednom. Nemamo nikakav trag o njihovom funkcionisanju. Strategija razvoja sporta urađena je na način da nemamo ni analizu, ni istraživanje početnog stanja kako bi se donio adekvatan strateški akt", rekao je Begović.

Prema njegovim riječima, većina krovnih sportskih asocijacija nema strategiju razvoja za granu sporta za koju su nadležni.

"Mi smo među rijetkim državama koje nijesu pristupile kovencijama o namještanju sportskih rezultata i integrisanom upravljanju, odnosno o nasilju na sportskim manifestacijama", rekao je Begović.

Govoreći o problemu sa antidopingom on je istakao da su Savjet nacionalne antidoping komisije uvijek činili politički eksponirana lica, kao i da je 85 odsto budžeta komisije trošen za naknade njenih članova.

"Međunarodne obaveze prema Svjetskoj antidoping agenciji bile su formiranje nezavisne, profesionalne komisije sa statusom pravnog lica. Prethodnici koji su napravili ozbiljne propuste kada dođe do reformi u pravosuđu i izbora novog Tužilačkog savjeta podnijećemo odgovarajuće prijave", rekao je Begović.

On je istakao da problem sa dopingom nije riješen, iako je izmijenjen zakon, već da je samo odložen.

Begović je, govoreći o problemima u džudou, kazao da je sudska presuda takva da se u pravni promet vrati prethodni Džudo savez a ugasi Judo savez.

"Naši međunarodni prijatelji spremni su da pomognu da konsolidujeno džudo sport", istakao je on.

On je istakao i da je sporna i procedura za finansiranje sportskih organizacija.

"Finansirani su savezi koji su bili u sudskom postupku, što nije smjelo da se dešava, a dio novca išao je savezima i klubovima koje predvode politički eksponirana lica, povezana sa mojim prethodnicima na ovoj funkciji", navodi Begović.

On je najavio da se otvara prostor za profesionalizaciju i da se sprema digitalizacija svih servisa, uključujući i konkurs.

"Osnovane su komisije koje prate raspodjele sredstava, dosad nismo imali prave podatke. O zakonitosti toga odlučivaće nadležne pravosudne institucije", istakao je Begović.

On je kazao da je za narednu godinu planirana četiri potkonkursa.

"Kontrolisaćemo detaljno trošenje sredstava u klubovima i savezima", istakao je Begović.

Govoreći o Upravi za sport on je kazao da je u 2012. godini u tom Vladinom organu bilo zaposleno 14 izvršilaca.

"Od 2017. do 2019. godine taj broj je porastao za 33 i sada iznosi 47. U 2020. godini, odnosno početkom 2021. godine, nakon ukidanja jednog dijela poslova, odnosno prelaska u novoformirano ministarstvo, sadašnja Uprava ima 35 izvršilaca. Ako pogledamo strukturu zaposlenih, preko 40 odsto, je angažovanih u sektoru za opšte poslove", rekao je Begović.

Prema njegovim riječima, broj bolovanja od 2017. godine je porastao za 800 odsto.

Predsjednik komisije za nadzor nad sprovođenjem programa i aktivnosti sportskih organizacija Branimir Ivanović naglasio je Ministarstvo sporta donosilo neispravna rješenja.

"O čemu se radi? Ono što svaki pravnik-pripravnik treba da zna, u preambuli se nigdje ne poziva na Zakon o Upravnom postupku, to jest kad je stranka podnijela zahtjev i član kojim Ministarstvo rješava taj zahtjev, na osnovu kojeg donosi rješenje. U jednom od tih rješenja stoji samo na osnovu Zakona o sportu. To je formalna greška. Šta je velika greška? U tim rješenjima nije upisan broj pod kojim je sportska organizacija upisana u registar sportskih organizacij", rekao je Ivanović.

On je naglasio da tek kada se sportska organizacija upiše u registar ona stiče poslovnu sposobnost i može da funkcioniše u pravnom prometu.

On je naglasio da je elementarno neznanje ministra i njegovog tima, to što su sebi dali za da rješenja potpisuje direktor Direktorata, jedne jedinice u Ministarstvu sporta.

"Trebalo je da prođe nekoliko godina da bi presudom Vrhovnog suda iz jednog predmeta od 9. decembra 2020. godine potvrđeno ono što sam ukazivao, da ne smiju tako da rade i da sva rješenja mora da potpisuje ministar", rekao je Ivanović.

On je precizirao da ukoliko aktom o sistematizaciji, za vođenje Upravnog postupka nije određeno ovlašćeno lice, na osnovu člana 46. stav 1. Zakona o Upravnom postupku, to lice aktom o sistematizaciji tadašnjeg Ministarstva sporta i mladih nije bilo određeno da vodi i potpisuje rješenja.

"U tom slučaju, u stavu 2. istog člana, rješenje potpisuje starješina organa, a to je ministar. Dakle, sva rješenja koja su izdata u sklopu preregistracije sportskih organizacija su neispravna. Ona jesu pozitivna za stranu, ali su oboriva. U svakom postupku će to rješenje da se obori", rekao je Ivanović.

On je istakao da je cilj izgradnja novog sistema vrijednosti, u kojem će sportistu biti fokus.