Potrebno valorizovati potencijal Slobodne Zone Bar

“U cilju potpune valorizacije potrebno je sinergijsko djelovanje svih preduzeća koja posluju u barskoj luci i državnih organa. Osim podsticajnih mjera države, opštine i lučkih operatera, privrednici ukazuju na potrebu unapređenja efikasnosti u radu pružalaca usluga, kao i carinskog i inspekcijskih organa, a sve u cilju zadržavanja postojećih i privlačenja novih korisnika, posebno u proizvodnim djelatnostima”, kazao je Globarević

1556 pregleda0 komentar(a)
Sa sjednice u PKCG, Foto: PKCG

Potencijali Slobodne zone Bar nijesu valorizovani na najbolji način, zbog čega je potrebno sinergijsko djelovanje svih preduzeća koja posluju u barskoj luci i državnih organa, ocijenjeno je u Privrednoj komori (PKCG).

Na zajedničkoj sjednici Odbora udruženja špeditera i Koordinacionog odbora za tranzitni saobraćaj PKCG, privrednici su ukazali na jednu od značajnih barijera u poslovanju, a koja se odnosi na Slobodnu zonu u luci Bar.

Predsjednik Odbora udruženja špeditera, Darko Globarević, kazao je da bi Slobodna zona trebalo da predstavlja primjer dobre prakse i uspješan model privlačenja investicija, kao i da omogući efikasno poslovanje i značajne uštede objedinjavajući sve pogodnosti za investiranje i poslovanje na jednom mjestu.

Iz PKCG je saopšteno da privrednici ocjenjuju da potencijali Slobodne zone nijesu valorizovani na najbolji način, na šta su uticala različita ograničenja sa kojima se preduzeća suočavaju koja se odnose na način prijavljivanja robe i vođenja evidencije, unos domaće robe namijenjene izvozu, carinjenje i rok zadržavanja toj zoni, rad skenera, te nedovoljan broj carinskih službenika koji obavljaju poslove nadzora, što usporava realizaciju carinskih postupaka.

“U cilju potpune valorizacije Slobodne zone potrebno je sinergijsko djelovanje svih preduzeća koja posluju u barskoj luci i državnih organa. Osim podsticajnih mjera države, opštine i lučkih operatera, privrednici ukazuju na potrebu unapređenja efikasnosti u radu pružalaca usluga, kao i carinskog i inspekcijskih organa, a sve u cilju zadržavanja postojećih i privlačenja novih korisnika, posebno u proizvodnim djelatnostima”, kazao je Globarević.

Predsjednik Odbora Udruženja saobraćaja, Deda Đelović, naveo je da ukidanje Slobodne zone u luci Bar nije rješenje, već da je neophodno naći prave podsticaje koji bi motivisali privrednike da budu njeni korisnici.

“Sada imamo situaciju da se jedan po jedan podsticaj ukida i u velikom smo problemu. Moramo pokušati da zajednički sagledamo situaciju i vidimo gdje ima prostora za uvođenje realnih podsticaja za korisnike Slobodne zone, jer ako to ne uradimo, nažalost, jedini racionalni ishod će biti njeno gašenje”, rekao je Đelović.

Zamjenik predsjednika Koordinacionog Odbora i izvršni direktor u kompaniji MSC Montenegro, Dalibor Pelević, kazao je da samo 15 odsto regionalnog tereta ide preko Luke Bar. Prema njegovim riječima, u Baru su samo tri brodara, a luka Rijeka ima deset.

“Crna Gora mora napraviti Strategiju intermodalnog transporta. Administracija mora biti svjesna poslovnih problema, a privreda mora pomoći administraciji kako bi djelovali kao jedan tim. Moramo snažno promovisati logistički pravac preko Luke Bar i Crne Gore u zemljama regiona, a privlačenjem većeg tereta preko Luke Bar biće i veće interesovanje brodara za nju. Samim tim će i kamioneri imati više posla, a klijenti niže cijene uz bolju uslugu”, ocijenio je Pelević.

Izvršna direktorica Željezničke infastrukture, Marina Bošković, saopštila je da svako parcijalno gledanje na stvari ne donosi napredak, te ukoliko ne sagledamo čitav segment ne možemo ni uspjeti.

“Godišnje je potrebno 32 miliona eura samo za redovno održavanje pruge, a opredijeljen je budžet od 6,2 miliona eura. Ako ulaganja ne budu veća i na dugi rok nećemo ništa postići”, rekla je Bošković.

Danilo Lakić iz Ministarstva kapitalnih investicija, naveo je da luke sve više ulažu u tehnološki razvoj te zapošljavaju sve manje ljudi.

Prema njegovim riječima, namjera je da se napravi dugoročna strategija za tu oblast, jer u suprotnom prijeti opasnost da se ostane bez ikakvog transportnog proizvoda.

Predstavnica Ministarstva finansija i socijalnog staranja, Jelena Velimirović, kazala je da se sprovode aktivnosti na pripremi novog nacrta carinskog zakona, pa je pozvala PKCG i Odbor Udružanja špeditera da daju sugestije.

Na sjednici je zaključeno da stručna služba PKCG uputi inicijativu Vladi i resornim ministarstvima za održavanje zajedničkog sastanaka na kojem bi se razmotrila najhitnija i najbitnija pitanja oko budućnosti Luke Bar, kao i ostali izazovi sa kojima se preduzeća iz sektora saobraćaja i špedicije susreću u poslovanju.