Postavljen splav za gniježđenje pelikana na Ulcinjskoj solani
Programska direktorica Centra za zaštitu i proučavanje ptica Ksenija Medenica je istakla da je slično realizovano na Skadarskom jezeru gdje su, kako kaže, zabilježeni odlični rezultati i porast broja gnijezdećih parova u proteklih par godina, što se očigledno reflektuje i na brojnosti pelikana na Ulcinjskoj solani
Iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) saopštili su da na Ulcinjoj solani postavili splav za gniježdenje pelikana i da su na taj način obezbijedili uslove za povratak pelikana kao gnjezdarica na solani.
Programska direktorica Centra Ksenija Medenica kazala je da bi Ulcinjska solana, najvažnije zimovalište, gnijezdilište i hranilište za ptice na istočnoj obali Jadranskog mora, uskoro mogla postatiti drugo mjesto u Crnoj Gori na kojem gnijezde pelikani.
Medenica je pojasnila da su u poslednjih nekoliko godina, ornitolozi Centra za zaštitu i poručavanje ptica u okviru redovnih monitoringa koje sprovode na ovom području, registrovali i do 150 pelikana.
Prema njenim riječima, brojka je pokazatelj da im uslovi na solani i te kako odgovaraju te da je njihovo gniježđenje moguće očekivati uz sprovođenje određenih konzervacijskih mjera.
Medenica je istakla da je slično realizovano na Skadarskom jezeru gdje su, kako kaže, zabilježeni odlični rezultati i porast broja gnijezdećih parova u proteklih par godina, što se očigledno reflektuje i na brojnosti pelikana na Ulcinjskoj solani.
"Imajući u vidu literaturne podatke iz 19.vijeka koji pokazuju da su pelikani gnijezdili na Zoganjskom blatu, tj sadašnjoj solani, i ohrabrujuće podatke o njihovoj trenutnoj brojnosti nadamo se da će pelikani prihvatiti splavove i da ćemo u narednim godinama brojati mlade upravo sa ovog područja", saopštila je Medenica.
Ona je kazala da su ove i prošle godine postavilii dva splava za gniježđenje običnih čigri kao i 10 stacioniranih splavova za malu čigru.
"Propadanje nasipa i bentova zbog izostanka upravljanja hidrološkim režimom na solani, dovelo je do toga da su ove vrste suočavaju sa gubitkom staništa i odgovarajućih lokacija za gniježđenje, te su mjere koje sprovodimo neophodne za njihov opstanak na solani. Fotografije sa terena pokazuju o kakvim oštećenjima nasipa je riječ a ukoliko se u skorijem roku ne riješe pitanja upravljačke strukture Parka prirode, možemo očekivati ozbiljne posljedice po ekosistem", navodi programska direktorica CZIP-a.
Još jedna vrsta, navodi Medenica, koja je takođe ugrožena neadekvatnim upravljanjem ovim parkom prirode, a ujedno i rijetka i zakonom zaštićena vrsta je šarena utva.
Ona je saopštila da su 2018. godine po prvi put zabilježili da ova vrsta gnijezdi na solani što je bio prvi naučni podatak o njenom gniježđenju u Crnoj Gori, te da je u planu postavljanje i 10 kućica, što će, nadaju se, dodatno dopirnijeti očuvanju populacije šarene utve na solani.
"Odlaganje odluke o formiranju upravljačkog tijela, spori administrativni procesi i neadekvatno upravljanje vodnim režimom već su doveli do ozbiljnog pogoršanja biodiverziteta i pejzažnih vrijednosti. Nedavno usvojena odluka da se Ulcinjska solana konačno upiše u katastar kao državna svojina, jedna je prepreka manje na putu uspostavljanja upravljačkog tijela", kazala je Medenica.
Medenica ističe da od Vlade Crne Gore i opštine Ulcinj očekuju da će brzo reagovati i rješeno pitanje vlasništva iskoristiti da u što skorijem roku omoguće da solanom upravlja stručan i iskusan upravljač, pa samim tim i sačuvaju njen epitet „ptičijeg raja“.
( M.K. )