Skupština rijetko zasijedala, većina poslanika nije govorila na sjednicama

U proteklih pola godine Skupština je vrlo rijetko zasijedala, a većina poslanika nije govorila na plenarnim sjednicama, zaključak je Polugodišnjeg izvještaja o radu parlamenta koji je predstavila Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).

"Doprinos poslanika kvalitetu predloženih akata je bio vrlo skroman, a najveći poslanički klub Demokratske partije socijalista (DPS) je bio najmanje aktivan. Kontrolna uloga Skupštine je marginalizovana, a u malobrojnim slučajevima kada su kontrolni mehanizmi korišćeni, najčešće nisu precizirane konkretne obaveze institucija izvršne vlasti", navodi koordinator Parlamentarnog programa u MANS-u, Danilo Kalezić.

Izvještajem je obuhvaćen period od novembra 2017. do aprila 2018. godine, tokom koga je praćena aktivnost poslanika, klubova poslanika, kao i kontrolna funkcija Skupštine.

U tom periodu, navodi Kalezić, održano je trinaest sjednica na kojima je usvojeno 83 zakona i drugih propisa. Jedini akt koji nije usvojen je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika za koji je potrebna dvotrećinska većina, jer je za to bila neophodna podrška dijela opozicije.

U polugodišnjem periodu, prema izvještaju MANS-a, poslanici su zasijedali nepunih dvanaest radnih dana ili ukupno 95 sati, pri čemu su najduže radili u decembru – ukupno pet radnih dana, a najmanje u januaru – samo četiri sata.

Samo osam poslanika je, kako se navodi, aktivno učestvovalo u radu plenuma, a čak 70 odsto poslanika koji su učestvovali u radu Skupštine su vrlo rijetko ili uopšte nisu govorili na plenarnim sjednicama.

"Od prvih pet najaktivnijih poslanika čak tri dolazi iz opozicionog Demokratskog Fronta (DF), Branko Radulović i Branka Bošnjak su na prvom i drugom, a Predrag Bulatović na petom mjestu. Na trećem mjestu je nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović, a najaktivniji poslanik iz vladajuće koalicije je Andrija Popović iz Liberalne partije (LP) koji je na četvrtom mjestu. Među poslaničkim klubovima u prosjeku je najaktivniji klub koji cina Liberalna Partija i Socijaldemokrate, pa klub DF-a, za njima klub partija manjinskih naroda, dok je na poslednjem mjestu klub DPS-a", navodi Kalezić.

U proteklih pola godine, kako dodaje, skupštinski Odbori nisu organizovali nijedno kontrolno saslušanje, već samo jedanaest konsultativnih. Njima su prisustvovale 53 osobe, od čega se skoro polovina odnosila na kandidate za Tužilački savjet čije saslušanje je obavezno shodno zakonu.

"Kroz korišćenje kontrolnih mehanizama, od konstituisanja ovog saziva Skupštine usvojena su 52 zaključka obavezujuća za izvršnu vlast i druge institucije. Međutim, polovina tih zaključaka je uopštena i njihovo sprovođenje nije moguće pratiti, svakim petim su definisane konkretne obaveze institucija, a ostali zaključci su samo donekle mjerljivi. Skupština nema nikakav sistem praćenja realizacije zaključaka, što značajno smanjuje njene kapacitete za efektivno obavljanje Ustavne dužnosti da kontroliše rad izvršne vlasti", kazao je Kalezić.

Izvještaj i monitoring Parlamenta se realizuju u sklopu projekta ‘Unapređenje parlamentarnog nadzora i odgovornosti u Crnoj Gori’ koji podržava Demokratski fond Ujedinjenih nacija (UNDEF).

( Vijesti online )