Majnc vraća višemilionske dugove zbog uspjeha kompanije Biontek
Majnc, glavni grad njemačke savezne države Rajna-Palatinat sa oko 217.000 stanovnika, opterećen je dugovima još od početka 1990-ih godina kada su vlasti uzele zajam koji se povećao na 1,3 milijardi eura. U prvoj godini pandemije dug se uvećao za dodatnih 30 miliona eura samo u kamatama
Njemački grad Majnc u kojem je razvijena jedna od prvih vakcina protiv kovida-19 iskoristiće svoje novostečeno bogatstvo da vrati dug i privuče druge biotehnološke kompanije, ali i da podrži fudbal i Gutenbergov muzej.
Vakcina Fajzer/Biontek donijela je neočekivanu dobit gradu u kojem je napravljena. Prvi put poslije tri decenije, Majnc očekuje da se oslobodi dugova zahvaljujući poreskim prihodima kompanije Biontek, čije je sjedište u tom gradu.
Majnc, glavni grad njemačke savezne države Rajna-Palatinat sa oko 217.000 stanovnika, opterećen je dugovima još od početka 1990-ih godina kada su vlasti uzele zajam koji se povećao na 1,3 milijardi eura. U prvoj godini pandemije dug se uvećao za dodatnih 30 miliona eura samo u kamatama.
Njegovu budućnost će, međutim, promijeniti uspjeh kompanije Biontek, čiji su osnivači Ugur Šahin i Ozlem Tureči sa farmaceutskim gigatnom Fajzer radili na ispitivanjima i proizvodnji vakcine protiv kovida-19.
Umjesto očekivanog budžetskog deficita od 36 miliona eura, gradska skupština je ove zime saopštila da će imati suficit od 1,09 milijardi eura. Sa još 490,8 miliona eura suficita koji se očekuje 2022, Majnc se nada da će vratiti preostali dug za godinu dana.
Biontek je od januara do septembra 2021. imao 10,3 milijarde eura prihoda, od čega je za poreze uplatio 3,2 milijarde eura, mada kompanija ima nekoliko kancelarija u Njemačkoj i nije navela u koje opštine je novac otišao.
Prije pandemije, najveći poklon Majnca svijetu bila je štamparska mašina, čiji je pronalazač Johan Gutenberg osmislio tehniku štampanja pokretnim slovima u tom gradu 1440.
Gradonačelnik Majnca Mihael Ebling izjavio je da je razvoj informacione RNK (mRNA) vakcine isto tako izuzetan događaj.
Ebling je za Gardijan rekao da novac od poreza želi da iskoristi za podmirivanje gradskih dugova prije nego da ulaže u spektakularne infrastrukturne projekte.
"Božić je možda pred nama, ali za grad Majnc sada nije vrijeme da pravi dugačke liste želja. Porez od prihoda će svakako olakšati odavanje počasti drugim dostignućima koje je naš grad poklonio svijetu", rekao je Ebling.
Pored promovisanja uloge Majnca u štamparskoj revoulciji, gradonačelnik je rekao da će njegovati i njegovu reputaciju inovatora u fudbalu – trener Liverpula Jirgen Klop i trener Čelsija Tomas Tuhel proslavili su se vodeći lokalni klub Majnc 05.
"Možemo da renoviramo Gutenbergov muzej a naši fudbalski tereni ostaće u takvom stanju da svaki igrač može da odigra čist pas", rekao je Ebling.
Njegov najveći plan je da iskoristi uspjeh proizvođača vakcina i pretvori Majnc u globalni biotehnološki centar, uz izgradnju univerzitetske klinike i centra za istraživanje raka.
Grad se nada da će tokom narednih 10 godina otvoriti 5.000 radnih mjesta, dijelom privlačeći nove kompanije smanjivanjem poreza na dobit korporacija. Majnc planira da smanji poresku stopu sa 440 na 310 procentnih poena, što je daleko najniža stopa u njemačkim gradovima sa više od 50.000 stanovnika.
Gradsko vijeće je reklo da smanjenje poreza nije samo poklon naučnim start-apovima koji traže novi dom, nego i manjim kompanijama koje su pretrpjele gubitke tokom pandemije.
Takav potez je, međutim, izazvao kritike susjednih gradova i ekonomista.
Lokalni političari u Visbadenu, sa druge strane Rajne, optužili su Majnc za nesolidarnost, dok ekonomisti predviđaju da bi takva odluka mogla da natjera druge gradove da ga slijede.
( BETA )