Zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalom pred poslanicima početkom 2022.
Marić kaže da je, poslije spovedene javne rasprave, osnovni model izmjena Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom ostao nepromijenjen, i u centru modela je in rem institut, odnosno oduzimanje nelegalne imovine u građanskom postupku pred sudom
Nacrt izmjena i dopuna Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalom mogao bi se naći u skupštinskoj proceduri početkom naredne godine, nakon što se o njemu izjasni Evropska komisija, rekao je državni sekretar u Ministarstvu pravde Boris Marić.
On je najavio da će Nacrt biti prezentiran Vladi na narednoj sjednici, pa će biti proslijeđen EK.
Marić je za “Vijesti” rekao da će uz Nacrt Vladi biti prezentirana Informacija o procesu dolaženja do teksta Nacrta, kao i angažovanim ekspertima, rezultatu javne rasprave i potrebi da se Nacrt do kraja sedmice proslijedi EK na mišljenje.
”Nakon toga bi, uz uvažavanje preporuka i sugestija EK na Vladi bio utvrđen Predlog i proslijeđen Skupštini Crne Gore. Vjerujemo da će se Predlog ovog Zakona naći u Skupštini početkom naredne godine”, kazao je Marić.
Ministarstvo je u oktobru javnosti predstavilo Nacrt izmjena Zakona, jer kako je objašnjeno, novi zakon o porijeklu imovine, koji je prvobitno planiran, ne bi se mogao primjenjivati retroaktivno. Izmjenama Zakona se uvodi institut građansko-pravnog oduzimanja imovine, koji podrazumijeva postupak protiv imovine, a ne protiv lica.
Marić je kazao da je, poslije spovedene javne rasprave, osnovni model je ostao nepromijenjen, i u centru modela je in rem institut, odnosno oduzimanje nelegalne imovine u građanskom postupku pred sudom.
On je podsjetio da je Ministarstvo 24. avgusta uputilo javni poziv nevladinim organizacijama za predlaganje kandidata za članove radne grupe, koja je formirana 10. septembra.
”Nakon pripreme Nacrta 28. oktobra isti je dat na javnu raspravu. U želji da se obezbijedi što šire učešće relevantnih subjekata, Ministarstvo je 18. novembra 2021. godine organizovalo okrugli sto”, naveo je Marić.
Ministarstvo je produžilo rok za dostavljanje komentara i sugestija na tekst Nacrta Zakona do 26. novembra 2021. godine.
”Izvještaj sa javne rasprave i okruglog stola objavljen je 1. decembra 2021. godine. Nakon toga je uslijedilo razmatranje izvještaja sa javne rasprave sa angažovanim ekspertima, koje je predhodilo utvrđivanju Nacrta koji će ići prema Vladi prvo na upoznavanje pa EK”, objasnio je Marić.
On je ranije rekao da Zakon važi od 2015. godine.
”Riješili smo jedan dio retroaktivnosti, drugi dio je da u slučaju otvaranja istraga imovina se može ispitivati i pet godina prije toga”, kazao je Marić, i dodao da retroaktivnost ne važi za imovinu, kada ona počne da se ispituje.
On je rekao da tu imaju drugu bojazan - kako će doći do kadrova koji će ovo da sprovode i da je ovdje pitanje volje suštinsko, odnosno ako bude policajaca, tužilaca...
U skupštinskoj proceduri je i Predlog izmjena Zakona o poreskoj administraciji, kako bi se oporezovali neprijavljeni prihodi.
”Imajući u vidu da oporezivanje imovine čije se porijeklo ne može dokazati zakonitim prihodima predstavlja jedan od efikasnih alata u borbi protiv korupcije i izbjegavanja plaćanja poreza, predloženim izmjenama obezbjeđuje se pravni osnov za oporezivanje prihoda koje je poreski obveznik ili drugo lice ostvarilo po osnovu sticanja imovine, a taj prihod nije prijavio poreskom organu, odnosno nije ga uključio u osnovicu za obračun poreza, što će doprinijeti jačanju poreske discipline i povećanju budžetskih prihoda”, saopšteno je ranije iz Vlade.
Zakonom o porezu na dohodak fizičkih lica, čije izmjene je inicirala Vlada i parlament ih je usvojio, predviđeno je da stopa poreza za neprijavljeni prihod bude 80 odsto.
Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je ranije rekao da bi država prihodovala 10 ili 15 miliona eura da su predložena rješenja usvojena prije tri-četiri godine.
”U nekim slučajevima je bilo finansijskih istraga, ali nije bilo ovog zakona. Onda smo došli u paradoksalnu situaciju: osumnjičeni su oslobođeni, imovina im se vratila, i država mora da ih obešteti...”, kazao je on.
( Biljana Matijašević, Mila Radulović )