Niko nadležan i odgovoran za 13 hiljada penzionera

Penzioneri koji primaju srazmjerne penzije ostvarene primjenom međunarodnih ugovora, odnosno primaju dio penzije za rad u Crnoj Gori, a drugi dio od nekih drugih država gdje su radili, osim što su ostali bez jednokratne pomoći, nijesu obuhvaćeni ni izmjenama Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju (PIO), kojima je predviđeno povećanje najnižih penzija.

Nekoliko korisnika srazmjernih penzija obratilo se “Vijestima” ukazujući da su njihova primanja ispod 100 eura i da kad se obraćaju za pomoć institucijama, dobijaju odgovor da te grupe penzionera nema na spisku i da za njih niko nije nadležan.

Skupština je prošle sedmice završila raspravu o predlogu izmjena Zakona o PIO kojim Demokrate traži povećanje minimalne penzije sa 147 na 200 eura. Međutim, predloženim izmjenama nijesu obuhvaćene srazmjerne penzije.

Demokrate su naprije predložile povećanje penzije od 1.januara naredne godine, da bi u subotu predali amandmanzaprimjenu zakonaod 1.oktobra 2022.godine.

Iz Fonda PIO su “Vijestima” rekli da, prema podacima iz isplatne baze, broj penzionera koji primaju srazmjerni dio penzije je 13.499. Od tog broja 5.757 su penzioneri u Crnoj Gori, a 7.742 penzioneri koji dobijaju dio penzije iz Crne Gore a sada žive van nje.

Podaci se odnose na penziju isplaćenu za novembar 2021.

Božica Đokić, koja prima srazmjernu penziju, za “Vijesti” kaže da za tu grupu penzionera niko nije nadležan, ni odgovoran.

”Nemam prava ni u Crnoj Gori ni u Srbiji gdje sam radila dvije godine i ostvarila pravo na penziju od 14 eura”, rekla je Đokić.

Dodala je da je prije tri godine dobila i invalidsku penziju od 47 eura.

”Živim u Crnoj Gori 13 godina, bolest mi je prekinula radni odnos i nijesam imala dovoljno godina radnog staža, pa su mi odobrili invalidsku penziju i dodali ovu iz Srbije. Srećom, imam porodicu jer ne bih mogla da preživim sama sa mojom penzijom”, kazala je Đokić.

Ona navodi da su korisnici srazmjernih penzija diskriminisani, a osim što se njihova primanja ne povećavaju, nijesu dobili ni po 100 eura pomoći, kao ostali penzioneri.

”Dobila sam ranije neku pomoć od po 50 eura, a bilo je nešto i iz Srbije. Ali u posljedje vrijeme ni to ne daju, ni jedna ni druga država. Zvala sam Vladu, uputili su me na Ministarstvo finansija i socijalnog staranja, a tamo su mi rekli da je za to nadležan Fond PIO. Pošla sam u Fond i tamo su mi objašnjavali po kom osnovu sam dobila penziju, što i sama znam”, objašnjava Đokić.

Nedavno se “Vijestima” obratila i M. K. koja prima mjesečnu penziju od 46,78 eura za rad u Crnoj Gori. Ona je kazala da dio penzije iz Bosne i Hercegovine, gdje je radila, može da ostvari sa navršenih 65 godina života, odnosno za dvije godine i dva mjeseca, ali joj je odlukom države uskraćena pomoć koju su dobili ostali penzioneri. Istakla je da je prošli put, kada je penzionerima isplaćena jednokratna pomoć, primila 50 eura.

Pomoć samo za radni staž u Crnoj Gori

Iz Fonda PIO su državljanki Crne Gore odgovorili da su jednokratnu pomoć dobili korisnici koji su radni staž ostvarili samo u Crnoj Gori, bez obzira na visinu penzije.

Upravni odbor Fonda PIO donio je početkom ovog mjeseca odluku o dodjeli jednokratne pomoći penzionerima u Crnoj Gori, koja će biti isplaćena u decembru sa redovnom penzijom za novembar.

”Penzionerima koji primaju minimalnu penziju biće isplaćena pomoć od 100 eura, dok će penzioneri čija se penzija kreće u iznosu od minimalne do prosječne penzije, primiti pomoć u iznosu od 30 eura”, navodi se u saopštenju Fonda PIO.

Iz Fonda za “Vijesti” objašnjavaju” da prema Zakonu o PIO, osiguranik ima pravo na najnižu penziju ako je njegova penzija, ostvarena prema ličnom koeficijentu (prema njegovim zaradama, naknadama zarada, odnosno osnovicama osiguranja) primjenom bodovnog sistema, niža od najniže penzije koja se garantuje zakonom.

”Pravo na najniži iznos penzije pripada osiguraniku koji ostvari pravo na starosnu, prijevremenu starosnu, odnosno invalidsku penziju i porodičnu penziju, ako je njegova penzija niža od najniže penzije koja se garantuje zakonom, dok se najniža djelimična invalidska penzija određuje u visini od 75 odsto najniže pune invalidske penzije. Najniža penzija u nominalnom iznosu, usklađena 1. januara 2021. godine iznosi 147,08 eura eura”, objašnavaju iz Fonda.

Dodaju da osiguranik korisnik srazmjernog dijela penzije ostvarene primjenom međunarodnih ugovora, nema pravo na najnižu penziju u nominalnom iznosu.

”Međutim, te osobe imaju pravo da im se penzija odredi primjenom ličnog koeficijenta 0,5 ako je njihova penzija ostvarena prema ličnom koeficijentu manjem od 0,5. Visinu srazmjernog dijela penzije nije moguće utvrditi generalnio, već za svakog podnosioca zahtjeva pojedinačno”, rekli su iz Fonda PIO.

Za srazmjerne penzije samo redovno usklađivanje

Iz Fonda PIO kažu da se korisniku srazmjernog dijela penzije usklađuju na način kako se radi usklađivanje penzija.

”Vrijednost penzije za jedan lični bod usklađuje se od 1. januara tekuće godine, na osnovu statističkih podataka, sa kretanjem potrošačkih cijena i prosječnih zarada zaposlenih na teritoriji Crne Gore u prethodnoj godini u odnosu na godinu koja joj prethodi...”, rekli su iz Fonda PIO.

( Biljana Matijašević )