Trijumf ili uvod u rebalans
Državna kasa ostala bez planiranih oko 33 miliona jer poslanici nijesu prihvatili namjeru Vlade da uvede nove akcize i poveća postojeće na takozvane štetne proizvode, kao i da se vrati stopa PDV-a na usluge hrane i pića u ugostiteljskim objektima sa sedam na 21 odsto. Poslanici ograničili i zaduženje za potrebe finansiranja manjka u budžetu sa planiranih 500 na 70 miliona
Državni budžet će u narednoj godini ostao bez planiranih oko 33 miliona eura nakon što poslanici nijesu prihvatili namjeru Vlade da uvede nove akcize i poveća postojeće na takozvane štetne proizvode, kao i da se vrati stopa PDV-a na usluge hrane i pića u ugostiteljskim objektima sa sedam na 21 odsto. Uz to, parlament je ograničio Vladi zaduženje za potrebe finansiranja manjka u državnoj kasi i stvaranje fiskalne rezerve u 2023. sa prvobitno planiranih 500 miliona na 70 miliona eura.
Zbog manje očekivanih prihoda od oko 33 miliona eura, Vlada je taj novac u cilju usklađivanja prihodne i rashodne strane kompenzovala smanjenjem potrošnje, odnosno, linearnim smanjenjem određenih stavki u tekućem i kapitalnom budžetu.
Skupština je sinoć glasovima parlamentarne većine izglasala Zakon o budžetu za narednu godinu. Zakon je podržao 41 poslanik parlamentarne većine i predstavnik albanske manjine Genci Nimanbegu. Ukupni budžet (primici i depoziti) je projektovan na oko 2,46 milijardi eura, defict na oko 275 miliona, a kapitalni budžet je projektovan na 248,30 miliona eura. Usvojen je i set pratećih zakona iz programa “Evropa sad”, osim izmjena zakona o akcizama i zaradama u javnom sektoru.
Vlada je kao mjeru podrške ugostiteljima tokom pandemije spustila ranije stopu PDV-a u ugostiteljskim objektima, ali je planirala da se ona vrati jer je prije mjesec dana smatrano da za to više nema razloga.
Parlament je uskratio mogućnost da se Vlada zaduži i 900 miliona eura za potrebe otplate i refinasiranja starih dugova, dok joj je na rashodnoj strani nametnuo izdatke za dječje dodatke za svu djecu do 18. godine i povećanje minimalne penzije na 200 eura. IspIata dječjih dodataka za djecu od 7. do 18. godine je odložena za 1. oktobar, a minimalne penzije za 1. septembar naredne godine tako da neće trebati svih procijenjenih 16 miliona za dodatke i 25,2 miliona za penzije. Prvobitni plan je bio da se sa isplatom ova dva davanja krene od 1. januara, ali nakon što je stopirana mogućnost zaduženja pomjereni su rokovi. Uz to, odložena je isplata naknada za majke sa troje i više djece od 1. aprila, a taj trošak je Vlada već bila projektovala u budžetu.
Usvojen je i Vladin predlog da se poveća minimalna zarada na 450 eura, a ukinuti su i doprinosi na zdravstveno osiguranje na teret poslodavca i zaposlenog, pa će taj trošak na sebe preuzeti država. Ove mjere će uticati na rast minimalne zarade za 80 odsto, dok bi ostale bile povećane za prosječno 17 odsto. Za povećanje minimalne zarade nijesu glasali samo poslanici opozicionog DPS-a.
Na prihodnoj strani je planirano oko 14 miliona prihoda od markiranja goriva, međutim izvjesno je da se ova projekcija ne može ostvariti. To iz razloga što je potrebno da se usvoje izmjene zakona o energetici i da se se sprovede međunarodni tender za izbor firme kojoj bi bio dodijeljen posao uvoza markera za gorivo. Planiran je prihod i od oduzimanje nelegalno stečene imovine u iznosu od oko 20 miliona eura, ali su i juče u parlamentu iz opozicionih klupa ukazali da to nije realno, jer nije usvojen zakon o oduzimanju nelegano stečene imovine, a taj postupak podrazumijevaće i sudske sporove. Iz procedure je povučen zakon o porezu na podizanje gotovine, koji je trebalo da obezbijedi prihod od pet miliona, dok u proceduru nije ni predat zakon o igrama na sreću koji bi trebalo da poveća državne prihode za oko 15 miliona.
Iz opozicije su ukazali juče da nas čeka rebalans budžeta, dok je premijer Zdravko Krivokapić izjavio da ovu godinu završavamo “trijumfalno”.
”Nakon današnjeg usvajanja Zakona o radu i ostalih zakonskih akata koji prate izvjesno usvajanje budžeta, biće obezbijeđena minimalna zarada od 450 eura, koju je ova Vlada obećala građanima. Ovu godinu završavamo trijumfalno i iz tog razloga pozdravljam izglasavanje novog Tužilačkog savjeta i izražavam zahvalnost Skupštini, parlamentarnoj većini i svim dobornamjernim poslanicima zbog visoke političke odgovornosti koju su iskazali. Za zdravu Crnu Goru”, poručio je Krivokapić prije glasanja o predlogu budžeta.
Rampa i za uređenje zarada
Predlog izmjena i dopuna Zakona o zaradama zaposlenih kojim je Vlada tražila da sama može određivati vrijednost obračunskog koeficijenta za zaradu, nije prošao u Skupštini jer su svi poslanici bili uzdržani.
Ovaj predlog je predviđao da Vlada podzakonskim aktom može određivati ovu vrijednost po kategorijama zaposlenih, a već je u programu “Evropa sad” navela da će smanjiti ovu vrijednost a time i iznose zarada za zaposlene u kategorijama A, B i C, koja se odnosi na visoke državne funkcionere ali i sudije, tužioce i druge činovnike u pravosuđu.
( Marija Mirjačić )