Turobni izgledi i tračak nade

Rado bi čovjek napisao da će sve biti dobro. Ali nije tako jednostavno. Ko je prije godinu dana mogao znati sa kojim ćemo problemima biti suočeni ove godine, problemima koji na prvi pogled nisu povezani sa koronom?

Pomijenimo samo uska grla u lancima isporuke i inflaciju. A pojmovi „usko grlo“ ili „zastoj u snabdijevanju“ kao i „inflacija“ decenijama nisu spominjani u vijestima iz privrede.

Automobilska industrija nije dobijala dovoljno poluprovodnika, građevinski majstori nisu imali dovoljno drvne građe. To pomalo podsjeća na pokojnu istočnonjemačku državu i ekonomiju oskudice i nestašica.

Džinovski porast potražnje desio se zato što su se sve svjetske privrede u isto vrijeme probudile iz šoka izazvanog koronom. A ta potražnja se suočila sa nedovoljnom ponudom.

Pouke iz naftne krize

Takav „šok ponude“ desio se sedamdesetih - naftna kriza je izazvana time što su uglavnom arapske zemlje koje su proizvodile naftu zavrnule slavinu zbog politike Zapada koji je podržavao Izrael. Cijena nafte, kao i sa njom povezane cijene su eksplodirale.

To je dovelo do snažnog rasta cijena, sindikati su zahtijevali povećanje plata da bi izjednačili inflacione gubitke u novčanicima. Tako je u javnim službama Njemačke 1974. godine dohodak porastao za 11 odsto. Takva spirala povećanja cijena i plata je i danas moguća.

Inflacija, koja je dvije decenije bila skoro nevidljiva, podstaknuta porastom cijena energenata i ogromnom potražnjom, dospjela je na naslovne strane. U Njemačkoj trenutno inflacija iznosi pet odsto, što je daleko od cilja Evropske centralne banke od dva odsto. Poboljšanje nije na vidiku.

Primirivanje inflacije neće zavisiti samo od politike Evropske centralne banke već i od predstojećih pregovora između poslodavaca i sindikata o kolektivnim ugovorima.

Ipak, postoje i druge poteškoće. Kada će lanci snabdijevanja privrede proraditi kao prije korone? Niko ne može dati ozbiljnu prognozu. Jedan od razloga je restriktivna politika nulte tolerancije prema kovidu koju sprovodi Peking. Dovoljno je da se otkrije jedan jedini slučaj infekcije u nekoj od kineskih luka i onda će milioni kontejnera biti zarobljeni nedjeljama.

Isto tako, dovoljno je da se još jednom ispriječi jedan nasukani teretni brod u Sueckom kanalu, što se stvarno dešava samo kad sve stvari krenu naopako, pa da dođe do globalnog zastoja.

Recesija „uskog grla“

Većina preduzetnika u Njemačkoj se u anketama krajem godine žali na „uska grla“ u snabdijevanju. Čak je riječ o „krizi uskog grla“. To nisu baš optimistični tonovi. Procjenjuje se da širom svijeta nije proizvedeno 11 miliona automobila, jer su nedostajali elektronski djelovi za njih. Može li se to nekako nadoknaditi? Vjerovatno ne.

Zar onda nema dobrih vijesti? Ima ih! Na primjer, situacija na tržištu rada. Tokom cijele godine je Agencija za zapošljavanje javljala smanjenje broja osoba koje traže posao. Potražnja za kvalifikovanom radnom snagom je veća od ponude.

Broj firmi koje su proglasile stečaj je čak na istorijski niskom nivou, a to je vjerovatno rezultat izdašne vladine pomoći. Njemački indeks berzanskih vrijednosti skočio je do neslućenih razmjera. Pad akcija početkom pandemijske krize, na proljeće 2020, odavno je nadoknađen.

Ništa od toga ne garantuje dobre vijesti i u novoj godini. Snažan pandemijski talas koji je pogodio Njemačku u četvrtom tromjesečju, ponekog je naučio oprezu. Šef Savezne agencije za zapošljavanje je izjavio da se pogled u novu godinu pomalo zamutio. Predviđa se porast broja bankrota kod najmanjih preduzeća, kao i u trgovini i gastronomiji, kažu eksperti firme „Creditreform“.

Ako inflacija sama od sebe ne splasne, prije ili kasnije moraće da interveniše Evropska centralna banka. Bez obzira da li se ona odlučila za povećanje kamatne stope ili redukovanje kupovine obveznica, nikada do sada nesigurnost nije bila veća.

Kada će proraditi međunarodni lanci snabdijevanja? Kada će pasti cijene energije? Da li će se pojaviti nova, još gora varijanta virusa i donijeti zatvaranja?

Svijetu će biti dobro. Ali veliko je pitanje kada. Sa tim pitanjem idemo u 2022. godinu.

(Deutsche Welle)

( Henrik Beme )