Šume najviše kradu u Mojkovcu, Beranama...

Vršilac dužnosti direktora Uprave za šume Srđan Pejović nije zadovoljan načinom na koji se do sada gazdovalo crnogorskim šumama jer je u prethodnom periodu posječena velika količina drveta, a država od toga nije imala velike koristi.

Pejović je u razgovoru za “Vijesti” kazao da šumarski sektor zahtijeva hitnu reorganizaciju i reformu, kako bi šumarstvo bilo nosilac crnogorske privrede.

”Sigurno ne možemo biti zadovoljni načinom na koji se do sada gazdovalo crnogorskim šumama. Govorimo o nacionalnom resursu po kojem je Crna Gora poznata i treba da bude prepoznata u svijetu, s obzirom na prirodno bogatstvo šumskim resursom. Međutim, dosadašnji koncesioni model dodjele šuma u državnoj svojini na korišćenje prouzrokovao je ogromne posljedice u šumarskom sektoru. Šumarstvo treba da bude jedan od nosilaca crnogorske privrede, ali nažalost sada to nije slučaj. Zahvaljujući dosadašnjem koncesionom modelu, ogromne površine šuma su posječene, a zauzvrat država nije u ekonomskom smislu dobila rezultat. Obaveze iz koncesionih ugovora nisu poštovane, šumski red je slabo uspostavljan, šumski ekosistemi su degradirani, uspješnost pošumljavanja je na izuzetno niskom nivou, brojni požari i izostanak intenzivnih sanacionih mjera doveli su do razvoja brojnih bolesti, nedostatak finansijskih sredstava je spriječio sprovođenje šumsko - uzgojnih mjera … Sve to dovelo je do nezavidne situacije, na koju se mora reagovati odlučno i odvažno, kroz temeljnu reorganizaciju i reformu šumarskog sektora”, rekao je Pejović.

Kazao je da će naredne godine zvanično biti ukinut koncesioni model gazdovanja šumama, nakon što isteknu posljednji dugogodišnji koncesioni ugovori.

”Sada se šume ne daju putem dugogodišnjih koncesija, već kroz javne pozive za prodaju drveta u dubećem stanju. Međutim, ostalo je aktivno još 13 koncesionih ugovora sa pet koncesionara koji ističu sljedeće godine. Koncesioni sistem je trebalo da pomogne i ojača finalnu proizvodnju i drvopreradu Crne Gore. Međutim, danas imamo potpuno suprotnu situaciju koja je unizila šumarski sektor. Ovaj model pokazao je sve svoje nedostatke i loše strane i proizveo brojne probleme sa kojima ćemo se još dugi niz godina boriti, ali je neophodno istrajati u našim namjerama. Kao neko ko je svoj profesionalni život posvetio šumama, više sam nego spreman za ogroman posao koji nam predstoji”, rekao je Pejović.

Očekuje da će ovu poslovnu godinu završiti sa pozitivnim rezultatom iako se kašnjenje sa usvajanjem budžeta za 2021. godinu odrazilo i na poslovne planove Upravu za šume.

”Treba naglasiti da je, s obzirom na kašnjenje usvajanja budžeta za 2021. godinu, kasno usvojen i Program gazdovanja šumama za 2021. godinu, zbog čega se kasnilo i sa svim poslovnim planovima. Sa aktivnostima se počelo u avgustu, kada je u našoj profesiji već dobar dio posla trebalo da se završi. Međutim, uzimajući u obzir sve okolnosti koje su se dešavale, mislim da će rezultati biti dobri i da ćemo pozitivno završiti ovu poslovnu godinu. Što se tiče nepoštovanja ugovora, trenutno se radi analiza poslovnih knjiga i sigurno je da ćemo raskinuti sve one ugovore, za koje se utvrdi da je bilo nekih propusta, kršenja zakona ili nepoštovanja ugovornih obaveza”, tvrdi prvi čovjek Uprave za šume.

Na pitanje kada će biti osnovano preduzeće Crnagorašume, Pejović kaže da će se naredne godine, kada isteknu posljednji koncesioni ugovori, steći uslovi za izmijenu Zakona o šumama, i niz drugih zakona koji su ključni za reformu Uprave za šume.

”Do tada, aktivno ćemo raditi na pripremi svih onih aktivnosti kako bismo što prije bili spremni za transformaciju. Kada je riječ o broju radnika koji će raditi u tom preduzeću, trenutno ne možemo raspolagati sa tom informacijom. Nakon što se precizno ustanove sve nadležnosti i poslovi novog preduzeća, kao i unutrašnja organizacija, znaće se i potreban broj radnika. Što se tiče sjedišta novog preduzeća, to će odrediti Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede odnosno Vlada Crne Gore, a mi predlažemo da ono ostane u Pljevljima, kao reprezentativnom primjeru crnogorskog šumskog bogatstva. Pred nama je ogroman posao i veliki izazov, ali ne sumnjam da ćemo uspjeti”, odgovorio je Pejović.

Pejović je kazao da sa drvoprerađivačima imaju poslovnu saradnju, ali ističe da Uprava za šume primarno mora da se bavi šumarstvom.

”Sa drvoprerađivačima imamo poslovnu saradnju, to su naši poslovni partneri koji su od značaja za privredu Crne Gore, zbog čega je potrebno uvijek dodatno raditi na unapređivanju te saradnje i pronalaženju obostranog razumjevanja za predstojeće reforme. Međutim, svjedoci smo brojnih problema, ali i neregularnosti iz prošlosti kada je riječ o toj saradnji, zbog čega taj segment mora biti doveden u red. Treba napomenuti da i u reformisanom modelu, resursa će biti za sve one koji budu istinski željeli da se bave ovom granom privrede, a koji će poštovati zakonska rješenja koja budu na snazi. Privilegovanih neće biti, već će državni resurs biti jednako dostupan svima na ekonomski i tržišno definisanim principima”, rekao je Pejović u ragovoru za “Vijesti” koji je rađen prije nego što je dio crnogorskih drvoprerađivača protestovao ispred Uprava za šume nezadovoljni načinom na koji se putem javnog oglasa daju šume na korišćenje.

Pejović je kazao da podaci pokazuju da se drvni resursi skoro i ne koriste za finalnu proizvodnju.

”Iako izvoz nije u nadležnosti Uprave za šume, dostupni podaci za period januar - oktobar 2021, ukazuju da je stanje poražavajuće i da se drvni resursi apsolutno ne koriste za finalnu proizvodnju. U tom periodu Crna Gora je izvezla svega 29,46 miliona eura proizvoda od drveta i samo 1,71 milion eura namještaja. U istom periodu, uvezli smo oko 26 miliona proizvoda od drveta i preko 54 miliona eura namještaja. Ovaj ukupni uvoz od preko 80 miliona eura, dokaz je da drvoprerada u Crnoj Gori gotovo da i ne postoji, a koncesioni sistem je uveden s namjerom da se upravo ona razvije i podrži”, rekao je Pejović.

Na pitanje da li je pošumljavanje do sada rađeno po pravilima struke i kakvi su rezutati tog pošumljavanja Pejović je kazao da nije siguran da je struka u tom dijelu ispoštovana, iako je za te namjene u prethodnih 20 godina izdvojeno 11 miliona eura.

”Pošumljavanje goleti i požarišta, kao i popunjavanje prirodnog podmlatka i kultura, realizovano je sa 56 odsto, ali je zabrinjavajuće stanje uspješnosti pošumljavanja odnosno prijema sadnica u periodu od poslednje dvije decenije. Rezultat sprovedene analize pokazuje da je površina vještački podignutih šuma 2020. manja nego 2000. godine, iako je za potrebe pošumljavanja u prethodnih 20 godina Crna Gora iz budžeta izdvojila oko 11.000.000 eura, za potrebe sadnje oko 21 milion komada sadnica”, rekao je Pejović.

Istakao je da je šumarstvo deficitarna struka i da ima prostora za nova zapošljavanja. Trenutno je u Upravi za šume zaposleno 364 radnika, a sistematizovano 440 radnih mjesta.

”Sigurno je da to nije dovoljno ako imamo u vidu prostranstvo šuma kojima Crna Gora raspolaže. Taj nedostatak stručnog kadra i nepovoljna starosna struktura sigurno su jedna od negativnih stavki koje nam ne idu u prilog prilikom reforme. Osnivanjem preduzeća potrebno je naći način na koji bismo mogli da stipendiramo sve one učenike i studente koji upišu šumarsku školu ili fakultet. Šumarski fakultet u Crnoj Gori je svakako nešto što je potrebno i što treba da postoji. Međutim, sigurno je da bi nedostatak stručnog kadra i tu bio problem, ali svakako to treba imati u budućim planovima. Do tada, moramo promovisati šumarsku struku kao deficitarnu što i jeste, kako bismo animirali što više mladih da za svoj budući poziv izaberu upravo šumarstvo, koji će im obezbjediti siguran posao, a šumarskom sektoru Crne Gore prijeko potrebni stručni kadar. Zarade u šumarstvu su nepravedno niske. Prosječna zarada zaposlenih sa srednjim nivoom obrazovanja je 250-300 eura, a visoko obrazovanih radnika 450-500 eura, što u današnje vrijeme nije dovoljno za osnovne potrebe i dostojan život, posebno kada je riječ o terenskom poslu koji nosi velike rizike. Sve ovo ukazuje da je kadrovska politika samo još jedan segment koji zahtijeva hitnu reformu Uprave za šume i formiranje preduzeća, čime bi se svi ove ograničavajući faktori mogli svesti na minimum, a zarade povećati, što bi sigurno dugoročno imalo efekat na motivisanje mladih da se školuju za šumarstvo”, smatra direktor Uprave za šume.

Pejović je kazao da je u pripremi novi Pravilnik o unutrašnjoj sistematizaciji i organizaciji, Uprave za šume.

”Planirana je izrada određenih pravilnika koji su u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, a koji će nam značajno olakšati rješavanje nekih spornih pitanja, sanirati stanje u pojedinim područnim jedinicama, a potom kroz raspodjelu nadležnosti i poslova, uz dodatni trud i rad svih, snažno krenuti u pripremanje terena za reformu Uprave za šume… U narednom periodu, nakon sumiranja ovogodišnjih rezultata poslovanja i završetka internih analiza poslovnih knjiga, biće jasno definisani naredni koraci. Ono što će u značajnoj mjeri definisati te korake je Strategija razvoja šumarstva koja je u postupku izrade”, rekao je Pejović.

Problem bespravne sječe, ističe Pejović, najviše je izražen u Mojkovcu, Beranama, Andrijevici i Plavu.

”Trenutno ne raspolažemo preciznim podatkom o broju šumskih krađa, ali sigurno da ih je bilo, o čemu evidenciju vode naše nadležne službe, što će biti i predstavljeno kroz Izvještaj o radu za 2021. godinu. Područne jedinice prikupljaju te podatke sa terena, što se konačno sumira u Odsjeku za uzgoj i zaštitu šuma. Što se tiče prostora, najveći problemi su i dalje Mojkovac, Berane, Andrijevica, Plav. U cilju suzbijanja bespravnih aktivnosti, potrebno je jačanje međusektorske saradnje nadležnih institucija. S tim u vezi, Uprava za šume je u prethodnom periodu bila učesnik završnog sastanka i konferencije projekta “Regionalna akcija za borbu protiv kriminala i korupcije u šumarstvu” u Ohridu i Podgorici, gdje su razmjenjena iskustva zemalja regiona i prezentovani akcioni planovi zemalja u vezi ovog problema. Takođe, na nedavnom sastanku sa Upravom za inspekcijske poslove dogovorena je intenzivnija saradnja i zajedničko djelovanje u borbi protiv bespavnih aktivnosti. Nadamo se da ćemo kroz jačanje kadrovskih kapaciteta ali i kaznene politike uspjeti da ovom problem stanemo na kraj”, istakao je Pejović.

Crnogorske šume, tvrdi on, generalno gledano “nisu u toliko lošem stanju, ali ukoliko se ne preduzmu šumsko - uzgojne mjere, intenzivne kontrole, procesuiranje bespravnih aktivnosti i uzurpacija, aktivnosti na prevenciji i sanaciji požara i druge aktivnosti, prijeti nam da trajno degradiramo određene šumske ekosisteme za koje će trebati godine i godine da se oporave”.

”Obolijevanja u šumama ima i nastojimo da na osnovu informacija sa terena reagujemo promptno, kako bi se spriječilo širenje. Najviše se javlja na onim mjestima gdje se na vrijeme ne ukloni posječena drvna masa iz šume, zbog čega dolazi do propadanja i razvoja određenih obolijevanja, kao i na opožarenim površinama gdje je neophodno urgentno preduzeti sanacione mjere. Kada je riječ o požarima, nemoguće je izvaditi neki godišnji prosjek, jer broj požara osim antropogenog faktora zavisi i od brojnih drugih prirodnih faktora, na koje ne možemo uticati. Sigurno je da svake godine izgubimo ogormne površine pod šumom, zbog čega je potrebno konstantno isticati destruktivnu snagu istih, kao i posljedice koje oni prouzrokuju”, rekao je Pejović.

Borba protiv požara, navodi direktor Uprave za šume, je sistemski problem, u koji je uključen niz različitih institucija sa različitim nadležnostima.”Uopšteno gledano, potrebno je modernizovati opremu za gašenje požara, izdvojiti značajno veća finansijska sredstva u te namjene, pojačati kadrovski i tehnički ustanove koje su u prvoj liniji borbe protiv požara. Ovo je segment koji zahtijeva konstantno unapređivanje, modernizovanje i ulaganje. Takođe, neizostavno je sprovoditi aktivnu kampanju kako bi se podigla kolektivna svijest o zaštiti šuma od požara, jer samo zajedničkim snagama možemo se boriti sa tim problemom”, kazao je Pejović.

Moraćemo da sertifikujemo šume ako želimo u EU

Na pitanje dokle se stiglo za usklađivanjem zakonodavstva sa zahtjevima EU, šta će biti najveći izazvoi na putu prilagođavanja šumarstva i drvoprerade politici i standardima EU, Pejović je rekao da je sprovođenje planirane reforme veliki izazov.

”Zahtjevaće veliku stručnu, institucionalnu i naučnu podršku, kako bismo došli do onog modela koji će najbolje odgovoriti kako zaštiti i istinski održivom i ekonomski isplativom gazdovanju šumama, tako i zahtjevima EU. Ono što je sigurno jeste da ćemo morati da sprovedemo proces sertifikacije šuma, ukoliko mislimo da pratimo EU standarde i zahtjeve, ali takođe reforma zakonskih rješenja sigurno da će biti izazovan proces, ukoliko istinski želimo da modernizujemo šumarski sektor i budemo ponosni na naše šumarstvo i naše šume”.

Šumski plodovi se nedovoljno koriste

Od šumskih nedrvnih proizvoda država bi, ističe Pejović, mogla da ima veću korist.

”To je još jedan segment koji treba detaljno analizirati, kako bi se uspostavio bolji sistem za korišćenje šumskih nedrvnih proizvoda od kojih bi država takođe mogla da ima značajnu korist. Sadašnjim stanjem nisam zadovoljan u mjeri u kojoj bih to želio da budem, ali svakako da će u narednom periodu biti razmatranja mjera i pronalaženja boljih rješenja, kako bismo unaprijedili ne samo segment nedrvnih šumskih proizvoda već gazdovanje lovištima sa posebnom namjenom. Ne smijemo takve oblasti ostavljati nezaštićenim i zakonski neregulisanim, što u trenutnom stanju nije na zavidnom nivou”, rekao je Pejović.

( Goran Malidžan )