Borovinić Bojović: Početkom godine nastavak pregovora za smanjenje cijena ljekova

Ministarstvo zdravlja početkom ove godine nastaviće pregovore za dodatno smanjenje cijene ljekova, koje će direktno osjetiti građani, kazala je ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović.

Ona je rekla da je proteklih mjeseci održano više od 40 sastanaka sa proizvođačima ljekova.

„Uspjeli smo da smanjimo od pet do deset odsto cijenu ljekova, ta ušteda ići će na račun Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO), odnosno kompletnog zdravstvenog sistema i države“, navela je Borovinić Bojović u intervjuu agenciji MINA.

To je, kako je kazala, prva faza koju su odradili.

„Već početkom ove godine nastavljamo pregovore za dodatno smanjenje cijena ljekova, koje će u tom smislu direktno osjetiti građani“, najavila je Borovinić Bojović.

Ona je pojasnila da će se voditi pregovori za smanjenje cijena ljekova ne samo onih koji se nalaze na osnovnoj listi, nego generalno.

Borovinić Bojović je podsjetila da je promijenjena uredba o maksimalnoj cijeni ljekova, pa je, kako je navela, samim tim napravljen određeni procenat uštede.

„Imali smo veoma konstruktivne sastanke sa proizvođačima ljekova i farmaceutskim kompanijama, koji su zaista bili korektni i izašli u susret Ministarstvu zdravlja. Očekujem da će se pregovori u daljem toku nastaviti na tom dobrom fonu, kao što su i započeti“, rekla je ona.

Direktor FZO Dragoslav Šćekić ocijenio je da novac koji je budžetom za ovu godinu opredijeljen za Fond nije dovoljan za nesmetano funkcionisanje zdravstvenog sistema.

Borovinić Bojović je, odgovarajući na pitanje da li to može imati posljedice po finansijsku održivost zdravstvenog sistema, kazala da su naslijedili ogromne dugove u Fondu, koji su se više decenija nagomilavali.

„To je samo po sebi napravilo ogromno opterećenje kada smo, u ovom novom sazivu, krenuli da rješavamo probleme. To je bio jedan od gorućih problema na koji smo naišli i koji je trebalo sanirati“, navela je Borovinić Bojović.

Ona je rekla da je Ministarstvo finansija i socijalnog staranja pokazalo veliko razumijevanje za zdravstveni sistem, što je, kako je dodala, bilo logično, imajući u vidu da je on u fokusu.

„Naravno da ću se uvijek zalagati za to da ulaganje u zdravstvo bude maksimalno moguće. Međutim, to nekada ne može da zavisi isključivo od naše želje, mora se usklađivati sa kompletnim funkcionisanjem cijelog finansijskog sistema“, kazala je Borovinić Bojović.

Govoreći o povećanju zarada zdravstvenim radnicima, ona je navela da je osnovni cilj da da nema odliva ljekara, kojem se svjedočilo prethodnih decenija, i da je to samo jedan od stepenika u rješavanju tog problema.

Borovinić Bojović je poručila da će se zalagati za poboljšanje kvaliteta života svih zdravstvenih radnika, što ne podrazumijeva samo povećanje zarada, već i rješavanje stambenog pitanja i raznih drugih problema sa kojima se oni susreću u Crnoj Gori.

„Ovo povećanje plata zdravstvenim radnicima je potpuno zasluženo, to je jedna vrsta obaveze države prema zdravstvenom sistemu“, dodala je Borovinić Bojović.

Na nedavnom sastanku u hercegnovskoj lokalnoj upravi konstatovano je da zdravstvene ustanove u tom gradu, osim Doma zdravlja koji redovno funkcioniše, imaju ozbiljne probleme.

Borovinić Bojović je rekla da su imali desetine sastanaka kada je u pitanju Institut „Simo Milošević“, bolnica Meljine, i da je Vlada veoma zainteresovana da se problemi riješe i te zdravstvene ustanove sačuvaju.

Prema njenim riječima, te zdravstvene ustanove potpuno su devastirane i uništene prethodnim načinom funkcionisanja zdravstvenog sistema i vođenjem politike.

„Imali smo niz otežavajućih okolnosti, naslijeđenih dugovanja. Međutim, spremni smo da te probleme rješavamo u narednom vremenskom periodu i očekujemo pozitivne ishode“, navela je Borovinić Bojović.

Ona je, govoreći o bolnici Meljine, podsjetila da je postupak pred sudom

„Jednostavno neke odluke i rješenja ne zavise samo od naše dobre volje, ambicije i želje da ih riješimo, nego i od pravnih okvira iz kojih ne možemo da izađemo dok ne budu adekvatno riješeni sudskim putem“, kazala je Borovinić Bojović.

Ona je rekla da u narednom periodu očekuju rješavanje tih problema u cilju vraćanja zdravstvenih ustanova onoj svrsi i namjeni koja im pripada.

Govoreći o praćenju epidemiološke situacije, Borovinić Bojović je kazala da ono ne podrazumijeva samo jedan indikator, koji se odnosi na broj novooboljelih od kovid-a 19 u jednom danu.

„Ne samo da je važno pratiti broj novooboljelih u jednom danu, već i kako se kreće broj hospitalizacija, koliko pacijenata je u intenzivnoj jedinici, kakva je mortalitetna stopa i niz drugih indikatora koji su svi jednako važni“, pojasnila je Borovinić Bojović.

Ona je, komentarišući navode da broj testiranih nije relevantan pokazatelj kontrole epidemije, kazala da je veći uzorak ispitivanja vjerodostojan parametar.

„Mi smo prošle godine uradili više od 770 hiljada testova, dok je u cijeloj 2020. urađeno nešto oko 150 hiljada testova, što samo po sebi govori o tome da je epidemija značajno bolje praćena u 2021“, navela je Borovinić Bojović.

U Crnoj Gori je, od sedam hiljada opisanih rijetkih oboljenja, registrovano više od 250.

Borovinić Bojović je kazala da u Crnoj Gori ne postoji pretjerano veliki broj pacijenata sa rijetkim oboljenjima, ali da je njihovo liječenje izuzetno zahtjevno, jer se radi o veoma skupim ljekovima i dugotrajnim procesima liječenja.

Ona je rekla da su novim zakonskim rješenjem, u okviru Zakona o zdravstvenom osiguranju, obezbijeđeni ljekovi za liječenje rijetkih bolesti.

Borovinić Bojović je navela da je obezbijeđen i nastavak terapije koja je propisana tokom liječenja osiguranika u inostranstvu, u skladu sa propisanom procedurom.

Na pitanje da li novi sistem zakazivanja pregleda „Brže do ljekara“ već daje rezultate u smislu smanjenja nepotrebnih gužvi i rasterećenja ljekara, Borovinić Bojović je odgovorila da već sada imaju mjerljive i dobre rezultate, ali očekuju još bolje narednih mjeseci.

„Sistem je osmišljen da bi se smanjile gužve u domovima zdravlja, kao i rizik od dodatnog širenja epidemije na mjestima gdje je to očekivano, kao što su čekaonice“, dodala je Borovinić Bojović.

Ona je navela da je za 25 dana u Kliničkom centru zakazano više od 11 hiljada specijalističkih pregleda.

„Sa tih 11 hiljada pregleda napravljena je ušteda i olakšica svim građanima koji bi za to zakazivanje morali da posjete ne samo specijalistu, nego i izabranog ljekara u domu zdravlja“, rekla je Borovinić Bojović.

( MINA )