Zdravlje trpi zbog procesa nabavke ljekova
Direktor Goran Marinović tvrdi da je snabdijevanje ljekovima sada bolje, ali da ih treba izuzeti iz procedura javnih nabavki i omogućiti komercijalno poslovanje. Potrošnja ljekova tokom pandemije rasla i do 300 odsto, finansijsku godinu ipak završavaju pozitivno
Apotekarska ustanova “Montefarm” bila je organizaciono i tehnički prilično devastirana, u nju se veoma malo ulagalo godinama, a pandemija kovida-19 dovela je do dodatnog pogoršanja poslovanja.
To je, u intervjuu “Vijestima”, kazao direktor te ustanove Goran Marinović. On tvrdi da “Montefarm” zaostaje za privatnim veledrogerijama koje su dominantne na tržištu i da treba mijenjati zakon kako bi se ljekovi i medicinska sredstva izuzeli iz procesa javnih nabavki. Marinović kaže da je snadbjevenost ljekovima mnogo bolja nego u prvoj polovini 2021, da godinu finansijski završavaju pozitivno i da im država, odnosno Fond za zdravstveno osiguranje, duguje 28 miliona eura.
Kakvo stanje ste zatekli u Montefarmu kada ste stupili na funkciju direktora?
Na funkciju v.d. direktora sam stupio 15.06.2021. godine. U tom momentu obaveze prema dobavljačima bile su cca 29,5 miliona eura. Istovremeno, potraživanja Montefarma prema Fondu za zdravstveno osiguranje iznosila su cca 19 miliona eura. Realni dug Montefarma je iznosio oko deset miliona eura. Sa druge strane, u tehničko-organizacionom smislu, kompanija je bila prilično devastirana i veoma je zaostajala za privatnim veledrogerijama koje su zauzimale dominantnu poziciju na farmaceutskom tržištu Crne Gore. Očigledno je da se godinama veoma malo ulagalo u razvoj Montefarma. Sistem maloprodaje, to jest lanac apoteka, je bio ozbiljno narušen i što se tiče eksterijera i enterijera samih apoteka.
Jedina svijetla tačka je bio prilično sačuvan farmaceutski kadar, ali uz ozbiljan nedostatak ekonomske struke odnosno modernog sistema poslovanja. Što se tiče veleprometa ljekovima i medicinskim sredstvima, njegova funkcija se svela faktički na pružanje tehničkih usluga prilikom organizovanja javnih tendera, uz nepostojanje zakonske regulative za komercijalno poslovanje, a samim tim i učešće na farmaceutskom tržištu…
Koliko je pandemija kovid-19 uticala na poslovanje i sa kojim izazovima se suočavate?
Pandemija je dovela do dodatnog pogoršanja poslovanja jer ustanova nije bila spremna za nju ni tehnički ni finansijski. Naročito je veliki problem izazvala velika potrošnja ljekova i medicinskih sredstava, što se najbolje vidi kroz potrošnju kovid ljekova koja je rasla od 50 do 300 odsto na godišnjem nivou. Eklatantan je primjer Lendacina, odnosno Longacefa, čija je potrošnja 2019. godine iznosila oko 360.000 ampula, dok je u 2021. približno million ampula.
Nadležni su u junu prošle godine opredijelili oko 68 miliona eura Montefarmu za ljekove koji se izdaju na recept u apotekama i koriste u zdravstvenim ustanovama. Kako završavate godinu, koliko vam država duguje za medikamente i medicinska sredstva?
Opredijeljena sredstva za 2021. godinu za Montefarm iznosila su 68 miliona eura i pokazalo se da je to nerealna cifra zbog enormne potrošnje kovid ljekova. Očigledno je trebalo opredijeliti poseban fond za kovid pacijente. Što se tiče poslovanja Montefarma, godinu ćemo završiti pozitivno jer projekcija prihoda i rashoda pokazuje da će prihodi biti veći za oko million eura. Dug države, odnosno Fonda, na dan 31.12.2021. iznosi nešto preko 28 miliona eura.
Zbog privremenog finansiranja, odnosno neusvajanja Zakona o budžetu do jula prošle godine, zabilježene su nestašice pojedinih ljekova, uključujući i citostatike, što je izazvalo nezadovoljstvo pacijenata i javnosti. Kakva je danas snadbjevenost bolnica, domova zdravlja i apoteka ljekovima?
Privremeno finansiranje dovelo je do velikih poremećaja u snabdijevanju ljekovima i medicinskim sredstvima, jer se oni obezbjeđuju kroz sistem javnih nabavki gdje se na godišnjem nivou organizaciju jedan do dva tendera preko kojih se vrši gro snabdijevanje zdravstvenog sistema. Pošto zbog privremenog finansiranja to nije bilo moguće organizovati, uslijed ograničenih sredstava, nije se mogla vršiti sveobuhvatna nabavka pa je dolazilo do povremenih nestašica. Što se tiče današnje snabdjevenosti, može se reći da je mnogo bolja u odnosu na prvu polovinu prošle godine. Očekujemo u narednim mjesecima optimalnu snadbjevenost zbog završetka tendera u sklopu proširenja Plana javnih nabavki.
Kako postupci javnih nabavki utiču na snabdijevanje ljekovima? Da li i kako treba mijenjati model nabavke i izuzeti ljekove iz procedura definisanih Zakonom o javnim nabavkama?
Postupci javnih nabavki prilično usporavaju i koče proces nabavke ljekova i medicinskih sredstava, zbog specifičnosti proizvoda koji se nabavljaju i čija nabavka u većini slučajeva ne može da čeka papirološke procedure, jer sam tender mora trajati najmanje mjesec dana, a poslije toga idu rokovi za žalbe itd. Tako da zdravstveni sistem ne može da trpi tako usporene procese nabavke, što za posljedicu ima i negativan uticaj na zdravlje pacijenata. Montefarm odavno ne posluje direktno sa proizvođačima i ne nabavlja ljekove na recept direktno od njih. Tome je doprinijelo odsustvo zakonske regulative kojom bi Montefarm mogao da posluje direktno sa dobavljačima i nedostatak tehničkih kapaciteta za takvo poslovanje. Takođe, sistem javnih nabavki onemogućava direktno poslovanje sa proizvođačima.
Dio javnosti tvrdi da Montefarm ima monopolsku poziciju na tržištu, dok drugi dio javnosti tvrdi da se ova državna ustanova namjenski urušavala kako bi se ojačao dio privatnog farmaceutskog sektora. Kako komentarišete i jedne i druge tvrdnje?
Netačne su tvrdnje da je Montefarm monopolista na tržištu, nema nikakav uticaj na tržište jer nema zakonske mogućnosti za komercijalno poslovanje. Faktičko stanje govori suprotno, da pretežni uticaj na tržištu imaju privatne veledrogerije.
Koje aktivnosti planirate da sprovedete u narednom periodu? Na koji način planirate da unaprijedite rad ustanove?
Glavne aktivnosti koje se planiraju u Montefarmu su izmjena zakonske regulative, kako bi se omogućilo komercijalno poslovanje, a i izlazak na tržište farmaceutskih proizvoda, izuzimanje ljekova i medicinskih sredstava iz sistema javnih nabavki radi što efikasnijeg i optimalnijeg snadbijevanja zdravstvenog sistema, to jest direktnog poslovanja sa velikim farmaceutskim kompanijama, podizanje nivoa tehničkih kapaciteta i komercijalno-finansijskog menadžmenta na stepen koji će omogućiti konkurentno poslovanje na tržištu. Samo na ovaj način bi Montefarm ispunio svoju ulogu – optimalno snadbijevanje zdravstvenog sistema ljekovima i medicinskim sredstvima, kao i funkciju korektivnog faktora u segmentu cijena farmaceutskih proizvoda, to jest smanjenje cijena ljekova na crnogorskom tržištu.
( Ana Komatina )