Mališić: Iznevjerena očekivanja u epicentru lošeg odnosa Srbije i Crne Gore

Mnogi u Srbiji i Crnoj Gori ne mogu da se pomire sa činjenicom da su to dvije nezavisne države, što je suština nerazumijevanja i loših odnosa iz kojih proizlaze svi suštinski nesporazumi, smatra zamjenica glavnog i odgovornog urednika NIN-a, Vesna Mališić.

Ona je ocijenila da su odnosi Crne Gore i Srbije veoma loši.

Mališić je u intervjuu agenciji MINA rekla da su iznevjerena očekivanja u epicentru tog lošeg odnosa dvije države.

Ona je kazala da tu, prije svega, misli na obnovu crnogorske državnosti 2006. godine, koja je, kako je navela, u Srbiji doživljena veoma traumatično.

„Toliko da se od tog iracionalnog osjećanja „gubitništva“ i “bratske izdaje“ previdjelo da je tim činom i Srbija, kao takođe stara država, obnovila državnost“, navela je Mališić.

Ona je rekla da se, potpuno apsurdno, Srbija svojoj državnosti nije obradovala jer je bila „zagledana u odbjeglu mladu“.

„Sjećam se tih slavljeničkih kolona automobila po gradovima Crne Gore sa kojih su se viorile crnogorske zastave, šampanjca koji se pjenio i depresivne atmosfere u Srbiji“, dodala je Mališić.

Kako je navela, umjesto da političari u Srbiji taj trenutak pretvore u sopstveni praznik i ponašaju se tako da imponuju građanima i podižu samopoštovanje, oni su na cijelu Srbiju svalili osećanje poraza i povrijeđenosti i učinili da se njeni građani osećaju frustrirano i gubitnički.

To je, kako je kazala Mališić, emotivna baza odnosa dvije države koja do danas nije promijenjena.

Prema njenim riječima, upravo zato se i pad Demokratske partije socijalista (DPS) sa vlasti čekao kao „mala osveta i satisfakcija za prethodne jade i ozlojeđenost“.

„Sa uvjerenjem da ćemo konačno početi ljubav ispočetka, a da će nova vlast kao gumicom obrisati sve ono što nam je u međuvremenu tu sreću kvarilo, na primjer priznanje Kosova, sankcije Rusiji, članstvo u NATO“, navela je Mališić.

Prema njenim riječima, ispostavilo se vrlo brzo da je i nova crnogorska vlast, odnosno onaj njen dio sa presudnim uticajem, ponovo iznevjerio očekivanja, „uprkos tome što su dva viđena predstavnika Demokratskog fronta (DF) mjesecima činila mizanscen srpskog sveta na binama sa kojih se obraćao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić“.

„Dakle suština nerazumevanja i loših odnosa je u tome što mnogi u Srbiji i u Crnoj Gori ne mogu da se pomire sa tim da su to dvije odvojene, nezavisne države. Iz toga proizlaze svi suštinski nesporazumi“, ocijenila je Mališić.

Odgovarajući na pitanje kako objašnjava to što odnosi Crne Gore i Srbije nijesu mnogo bolji ni nakon formiranje nove crnogorske Vlade, ona je kazala da je većinsko uvjerenje u Srbiji da je lider DPS-a Milo Đukanović glavna smetnja za povratak na odnose prije odvajanja dvije države.

Kako je rekla Mališić, upravo zbog toga se sa velikim entuzijazmom, nadom i podrškom dočekala nova vlast u Crnoj Gori.

„Mediji u Srbiji pratili su izborni proces u Crnoj Gori pasioniranije i detaljnnije nego da je u pitanju vlastita država. Da ne govorim o tome da se i na drugačiji način potpomagao izborni proces u Crnoj Gori“, navela je Mališić.

Prema njenim riječima, i litije su podstakle maštu o novom početku, „koji se u Srbiji čitao i kao obnova srpstva u Crnoj Gori, poslije čega više ništa neće biti isto“.

„Ali na iznenađenje, nova vlast je, odnosno jedan njen dio, ipak kao najvredniju tekovinu prihvatio državnost koja je obnovljena 2006. i sve međunarodne ugovore koje je crnogorska država, odnosno vlast Đukanovića, potpisala“, kazala je Mališić.

Ona je rekla da se premijer Zdravko Krivokapić nakon izbora na izvjestan način distancirao od ocjena „da su za njegovu pobjedu presudno zaslužni Beograd i Srpska pravoslavna crkva (SPC)”.

„I šta sad imamo? Ponovo iznevjerena očekivanja, čak i oko temeljnog ugovora sa SPC, ili upornog odbijanja Crne Gore da pristupi Vučićevoj inicijativi „Otvoreni Balkan“, navela je Mališić.

Prema njenim riječima, to za posljedicu ima veoma hladne političke odnose rukovodstava dvije države i povremene uvredljive tabloidne naslovnice u Srbiji sa kojih se omalovažavaju predstavnici crnogorske vlasti, stare i nove.

Odgovarajući na pitanje koji je glavni razlog za to što Srbija ne želi da imenuje novog ambasadora u Crnoj Gori, nakon što je Vladimir Božović proglašen personom non grata, Mališić je kazala da to pitanje pokazuje ustvari koliko su se odnosi dvije države „zaglavili“.

„Crna Gora se poziva na zatečeno stanje koje je obavezuje, na tumačenje da ne može povući odluku o proglašenju ambasadora personom non grata, a da ne prekrši međunarodne konvencije, a Srbija opet insistira na vraćanju ambasadora, uz ponovljenu proceduru“, navela je Mališić.

Ona je dodala da za takve slučajeve vjerovatno postoji jasna diplomatska praksa.

„A meni se čini da je taj slučaj u domenu iščekivanja koja će strana prije da popusti, i na neki način je odmjeravanje snaga“, kazala je Mališić.

Upitana da prokomentariše posjetu Krivokapića Srbiji, Mališić je kazala da je to bila mučna, prva zvanična posjeta novog premijera Crne Gore Beogradu.

„Onog koji je predstavljao novu crnogorsku vlast, onu koja je iznevjerila očekivanja. Taman takav je i tretman imao. Diplomatski i medijski“, navela je Mališić.

Kako je kazala, Krivokapića je na aerodromu dočekao ministar poljoprivrede u farmerkama i bez kravate.

„A o tome smo saznali sa instagrama crnogorskog premijera i to putem „storija“ a ne zvanične objave, kako je praksa zvaničnika pri takvim posjetama”, rekla je Mališić.

Prema njenim riječima, svi naknadni izgovori i objašnjenja, pa i svečane večere, nijesu pomogli da se taj u diplomatiji nezabilježeni gaf ne doživi kao čin neuvažavanja zvaničnog gosta, ali i crnogorske države.

„A cijela posjeta sroza na događaj od drugorazrednog značaja“, kazala je Mališić.

Govoreći o prijetnjama koje je doživjela preko Tvitera, nakon što je komentarisala situaciju u Crnoj Gori zbog donošenja Zakona o slobodi veroispovijesti, ona je navela da je u Srbiji u vrijeme litija bilo veoma rizično kritički komentarisati događaje u Crnoj Gori.

„Jer je stepen identifikacije sa tim događajima bio toliki kao da dirate u samo srce srpskog bića ili u Srbiju samu“, navela je Mališić.

Ona je dodala da su očekivanja od tih događaja bila ogromna.

„Vlast je indirektno, preko svih platformi i medija koje kontroliše, rijetke kritičare crnogorskog „događanja naroda“ stavljala na stub srama, dok su ih ostali nacionalisti dočekivali na društvenim mrežama koje su postale prostor za ekstremno i nekontrolisano izlivanje prijetnji, mržnje i najgorih uvreda“, rekla je Mališić.

Prema njenim riječima, to je bilo toliko brutalno da je možda razumljivo zašto su bili tako slabašni kritički glasovi.

Mališić je kazala da to, nažalost, govori o tome da se političko klatno u Srbiji previše nakrivilo u desno.

„Da se po dubini srpsko društvo radikalizuje toliko da postaje vrijednosno prihvatljivo da se čak i osuđeni ratni zločinci slave kao nacionalni heroji, a da se javni prostor truje mržnjom i isključivošću neprekidno obnavljajući stanje zaraćenosti“, navela je Mališić.

To je, kako je kazala, politički pejzaž u kome pojedinci pokušavaju slobodno da misle i govore, računajući na surovu odmazdu koja ih zbog toga čeka.

( MINA )