Ne strahujemo, Termoelektranu neće skoro ugasiti

Rudnik uglja, koji je u stoprocentnom vlasništvu Elektroprivrede Crne Gore prethodnu godinu završio sa dobitkom od oko 10 miliona eura, što je za oko tri miliona manje nego prethodne godine.

U intervjuu “Vijestima” predsjednik Odbora direktora Rudnika Dušan Janjušević kazao je da do gašenja Termoelektrane u Pljevljima neće doći u skorije vrijeme. Navodi da će ove godine tržište određivati da li će doći do povećanja cijena uglja koji se isporučuje građanima, ali je izvjesno da do povećanja cijene neće doći za ugalj koji se isporučuje Termoelektrani, jer su ugovorom vezani do kraja ove godine.

Nije odgovorio na pitanje “Vijesti” koliko su novih radnika zaposlili u najvećoj pljevaljskoj kompaniji.

Kakvo ste stanje (finansijsko i proizvodno) zatekli u Rudniku uglja kada ste došli na tu funkciju? Da li ste uočili neke nepravilnosti u radu prethodnog rukovodstva i da li je eventualni bilo elemenata za podnošenje krivične prijave protiv nekoga ko se ogriješio o zakon?

U aprilu, kada je imenovan novi menadžment, zatekli smo dobro stanje što se tiče finansija, međutim, u međuvremenu nam je pristigla odluka Vlade koja podrazumijeva isplatu dobiti svih preduzeća u državnom vlasništvu. Zatekli smo i određene probleme koji se u prvom redu odnose na loše stanje ispravnosti rudarske mehanizacije, zatim, potrošene velike količine kvalitetnog uglja, kašnjenje sa realizacijom otkrivke kao i niz drugih ne manje važnih problema.

Kakav će biti poslovni rezultat Rudnika uglja? Da li će biti bolji ili lošiji u odnosu na prethodni period? Šta je najviše uticalo na ostvarene rezutate?

Rudnik uglja će poslovnu godinu završiti sa 9,5 ili 10 miliona eura dobiti, što je u suštini dobar poslovni rezultat s obzirom na probleme sa kojima smo se u startu suočili, gdje je ne planirano produženje remonta Termoelektrane Pljevlja imalo najveći uticaj na poslovni rezultat.

Da li sadašnja dinamika izvođenja radova na otkrivci, može garantovati stabilnost i kontinuitet u isporuci uglja za Termoelektranu Pljevlja? Da li planirate nabavku nove mehanizacije i opreme, eventualno otvaranje novih kopova?

Isporuka uglja Termoelektrani se ni u najtežim godinama nije dovodila u pitanje, a naročito ne sad. Moram naglasiti da smo u avgustu imali otkrivku na nivou tri najbolja rezultata u istoriji rudnika, uprkos problemima sa mehanizacijom, a u narednom periodu se planiraju značajna ulaganja u novu mehanizaciju.

Planirate li u narednoj godini povećanje cijene uglja koja se isporučuje Termoelektrani i građanima?

S obzirom na to da je potražnja za ugljem u ovom trenutku značajno povećana, a u prilog tome govore i ostvareni rezultati u prodaji uglja za široku potrošnju, jasno je da će tržište samo po sebi određivati cijenu uglja za široku potrošnju, a sa Termoelektranom imamo ugovor do kraja 2022.

Šta bi to značilo za Rudnik uglja ukoliko bi došlo do gašenja Termoelektrane Pljevlja? Da li bi Rudnik i u kom obimu mogao da nastavi da radi?

Do gašenja Termoelektrane sigurno neće doći u skorije vrijeme. To je sasvim jasno rečeno i na međunarodnoj konferenciji koja je nedavno održana u Glazgovu. Taj međunarodni sporazum podrazumijeva postepeno smanjenje korišćenja uglja u proizvodnji električne energije do 2050.

Da li je Rudnik uglja u prethodnom periodu ispoštovao sve zakonske obaveze vezane za rekultivaciju zemljišta i šta vi planirate da preduzmete kako bi se to stanje popravilo?

U prethodnom periodu nije posvećeno dovoljno pažnje kada je u pitanju rekultivacija zemljišta, međutim, jedna od prvih aktivnosti koju je pokrenuo izvršni direktor je rekultivacija četiri hektara zemljišta u neposrednoj blizini grada, a na proljeće se planira i nastavak tog izuzetno značajnog posla kojim će se značajno popraviti stanje u oblasti zaštite životne sredine.

Najavili ste u izgradnju cementare u Pljevljima. Dokle se stiglo sa realizacijom te ideje. Jesu li rađene procjene koliko bi taj projekat mogao da košta i traje izgradnja? Kako bi se finansirao - iz kojih izvora?

Na pronalasku rješenja za pokretanje proizvodnje cementa radi se intenzivno i to na više strana. Radi se na pronalaženju najoptimalnijeg rešenja, odnosno najkvalitetnijeg modela koji bi u svakoj varijanti podrazumjevao učešće Rudnika uglja. Ono što mi očekujemo je strateško partnerstvo sa kredibilnim proizvođačima iz oblasti cementne industrije koji bi kao svoj dio kapitala donio opremu, tehnologiju i tržište, a Rudnik uglja sirovinu, mehanizaciju, energiju, radnu snagu i ostalo. To je najoptimalniji model koji bi na najbolji način valorizovao taj jako značajan resurs.

U kojoj je fazi pojekat uzgoja ljekobilja i kako je protekla prva jesenja sadnja? Da li je rađena studija, odnosno procjena koliko bi godišnje Rudnik uglja mogao da prihoduje od ove djelatnosti? Koliko bi, ako sve bude teklo po planu, bilo zaposleno radnika na ovim poslovima?

Projekat rekultivacije na način što će se umjesto dosadašnjeg načina sadnje određenih vrsta trava i djetelina, saditi biljke od kojih bi se u perspektivi mogao ostvariti određeni prihod, među prvima je koje je pokrenuo izvršni direktor Lekić. Tokom jeseni, zasađeno je oko četiri hektara ljekovitog bilja, a na proljeće se planira sadnja još oko 20 hektara.

Iz opozicije vam prigovaraju da ste u najvećoj pljevaljskoj kompaniji zaposlili veliki broj radnika. Možete li nam reći koliko ste radnika zaposlili za stalno, a koliko ste ih angažovali po ugovoru o djelu nakon što je sadašnje rukovodstvo preuzelo upravljanje firmom?

Kada je u pitanju zapošljavanje u Rudniku uglja, veoma je važno napomenuti da na velikom broju pozicija nije bilo dovoljno zaposlenih. Izuzetno visok prosjek godina kao i nedovoljan broj pripremljenih radnika koji bi nastavili sa kvalitetnim radom nakon odlaska u penziju starijih kolega takođe su uslovili prijem novih radnika. Stimulativni odlazak u penziju kao i odlazak u penziju po sili zakona takođe su razlozi koji su uslovili prijem novih radnika. Tako da postoji veliki broj parametara koji utiču na broj zaposlenih i u skladu sa potrebama može i da varira.

Visinu zarade uskladiti sa zaradama u Elektroprivredi

Kolika je prosječna zarada u Rudniku uglja, koliko je raspon između najveće i najmanje zarade u Društvu? Da li će i za koliko u narednoj godini doći do povećanja zarada u Rudniku uglja?

Prosječna zarada u Rudniku uglja iznosi oko 780 eura. Visina zarade u kompaniji zavisiće, kao i do sad, od određenih parametara koje se odnose na politiku poslovanja i u skladu sa tim će se i kretati. Nastojaćemo da visinu zarade uskladimo sa zaradama u Elektroprivredi.

Da li je okončan višemilionski sudski spor koji se po tužbi Opštine Pljevlja vodi protiv Rudnika uglja, a koji se odnosi na ispunjavanje obaveza iz ugovora o naknadi za uređenje građevinskog zemljišta? Kakav je vaš stav po tom pitanju?

Sudski spor koji vodi Opština Pljevlja protiv naše kompanije još nije okončan. Nadležni organi će, nadam se, uraditi svoj posao u skladu sa zakonom. Isto tako od aprila mjeseca naša kompanija pokazuje značajno veću društvenu odgovornost i to je sasvim sam siguran vidljivo na svakom koraku.

( Goran Malidžan )