Iseljenici tretirani kao resurs za glasanje

Dijaspora se više ne tretira kao resurs glasača, koji su, preko pojedinaca, zloupotrebama i manipulacijom patriotskih osjećanja, koristile političke strukture iz Crne Gore, rekao je direktor Uprave za saradnju sa dijasporom, Seid Hadžić.

”I da budemo potpuno jasni, nije to radila samo bivša vlast, već i bivša opozicija”, kazao je Hadžić u intervjuu “Vijestima”.

Hadžić je za v. d. direktora Uprave imenovan u junu prošle godine i kaže da se dolaskom na čelo Uprave susreo sa određenim vidom političkog pritiska kako iz Crne Gore tako i pojedinaca iz dijaspore koji su preko Uprave pokušali ostvariti uticaj na političke tokove u državi što se pokazalo kontraproduktivno.

Dodatne probleme su, kako je naveo, napravili ishitrene i nepromišljene najave pojedinih političara, pa i ministara u Vladi koje su kasnije dodatno zloupotrebljavane.

Kako ocjenjujete saradnju sa organizacijama dijaspore od kada ste na čelu Uprave?

S obzirom na probleme prouzrokovane pandemijom kovida 19 i sva ograničenja i poteškoće koja su, nažalost, sastavni dio naših života protekle dvije godine, mogu reći da sam zadovoljan komunikacijom i saradnjom sa našim udruženjima i asocijacijama iz dijaspore. Pored navedenih, dolaskom na čelo Uprave susreo sam se i sa određenim vidom političkog pritiska kako iz Crne Gore tako i pojedinaca iz dijaspore koji su, nažalost, preko ove Uprave pokušali ostvariti uticaj na političke tokove u državi što se pokazalo kontraproduktivno, kako sam i naglašavao od početka. Dodatne probleme su nam napravili ishitrene i nepromišljene najave pojedinih političara, pa i ministara u Vladi, koje su kasnije dodatno zloupotrebljavane. Rekao bih da smo platili danak nedovoljne svjesnosti značaja dijaspore, ali i da smo pokazali i otvorenost i fleksibilnost. Generalno, društvo u Crnoj Gori, ali biću slobodan reći i sama dijaspora, sazrijeva po tom pitanju i danas zrelije pristupamo tom sloju našeg društva. To me raduje, smatram da je to jedan od naših najvećih uspjeha za sedam mjeseci koliko sam na čelu Uprave. Dijaspora se više ne tretira kao resurs glasača, a ni dijaspora na Crnu Goru ne gleda više kao na društvo jednog lica od kojeg im sve zavisi. Da rezimiram, uprkos svim navedenim problemima i izazovima uspjeli smo dijaspori predstaviti naše viđenje saradnje i kao rezultat dobiti pozitivan feedback, u Crnoj Gori smo se uspjeli pozicionirati kao istinski zastupnik potreba i zahtjeva dijaspore prema državnim organima bez političke zadrške prema vladajućim strukturama. Za relativno kratko vrijeme Upravu smo postavili na zdrave temelje, oslobodili je političkog uticaja i izgradili partnerski stav sa dijasporom. Uspjeli smo uraditi ono što je mnogima izgledalo nemoguće - Upravu i cijeli koncept saradnje sa dijasporom uzdigli smo visoko iznad dnevne politike.

Državljanstvo ne može da uzima kako kome padne na pamet i promjene zakona o državljanstvu moraju se donijeti u Skupštini. Odgovorno tvrdim da u Skupštini ne postoji dovoljan broj glasova koji su spremni nanijeti štetu dijaspori ili im uskratiti neka od stečenih prava

Bivša vlast je dugo vremena imala veliki uticaj na dobar dio udruženja iz dijaspore, posebno za vrijeme izbora jer je računala na glasove naših iseljenika. Da li se situacija promijenila?

Ako uzmemo ukupan broj dijaspore i onih koji su dolazili da glasaju na izborima dolazimo do zaključka da je jako mali broj dijaspore koristio to svoje pravo. Dakle, ni blizu uticaja kojeg su pojedini politički subjekti forsirali kroz medijske nastupe. Tačno je da su pojedinci u dijaspori predstavljani u ime cijele dijaspore, a da su suštinski bili produžena ruka bivše vlasti. Tačno je i da su zloupotrebama i manipulacijom patriotskih osjećanja političke strukture iz Crne Gore u dijaspori isključivo gradile partijsku vezu sa ciljem glasanja na izborima. I da budemo potpuno jasni, nije to radila samo bivša vlast već i bivša opozicija. Istina, opozicija sa manje sredstava pa je bila fokusirana na Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, ali je sistem u potpunosti isti, vjerska i nacionalna osjećanja koja su često ciljano podizana u Crnoj Gori u predizborno vrijeme, izjavama, napadima, grafitima... imala su za cilj animiranje dijaspore da dođu i glasaju. Uprava od kako sam ja na čelu gradi jednu sasvim drugačiju ulogu dijaspore u našem društvu. Dijaspora koja će biti iznad dnevnopolitičkih igrarija i manipulacije. Dijaspora koju će političari iz Crne Gore morati šarmirati i obraćati joj se sa uvažavanjem i respektom poput onog kojeg iskazuju evropskim i svjetskim predstavnicima. Jer to dijaspora svakako zaslužuje. Nažalost, dnevno političke igrice iz Crne Gore su se prelile i na dijasporu, pa tako imamo situaciju da mnoga udruženja ne komuniciraju međusobno, optužuju se i mogu slobodno reći degradiraju instituciju udruženja naših građana. Ne krivim nikoga pojedinačno, sistem je uvezen i prenesen iz Crne Gore, ali mi moramo staviti tačku na te pojave. Ne treba to ni državi, a ni dijaspori. Poštujemo i uvažavamo lični stav, opredjeljenje svakog pojedinca pa i ono političko bez obzira kakvo je, ali nećemo dozvoliti ekskluzivitet bilo kome. Naša dijaspora je skup različitih nacija, religija, kultura i običaja, ali i političkih stavova. Ne sporimo nikome pravo na stav, ali smo sigurni da sve njih spajaju dvije činjenice - porijeklom su iz Crne Gore i svi spadaju pod definiciju dijaspore. Naš pristup dijaspori onemogućava bilo kome da zastupa cijelu dijasporu i da iznosi stavove u ime svih, što je početni stadijum programskog ujedinjenja dijaspore. Ista prava za sve i zajednička borba za ta prava i status u crnogorskom društvu.

Dobar dio dijaspore se nakon promjene vlasti i najave izmjena Zakona o državljanstvu zabrinuo da će ostati bez crnogorskog državljanstva. Da li ste u komunikaciji sa udruženjima dijaspore uspjeli da otklonite sve nedoumice u vezi sa tim?

Mnogo puta sam govorio o tome. Ponoviću ukratko, razumijem i opravdavam zabrinutost dijaspore kada su u pitanju teme poput državljanstva i apsolutno sam opredijeljen da štitim njihova prava bez obzira ko u Crnoj Gori bio vlast, a ko opozicija. Ponoviću i to da državljanstvo ne može da uzima kako kome padne na pamet i da se promjene zakona o državljanstvu moraju donijeti u Skupštini. Odgovorno tvrdim da u Skupštini ne postoji dovoljan broj glasova koji su spremni nanijeti štetu dijaspori ili im uskratiti neka od stečenih prava. Sa druge strane, kada sam izabran na ovu funkciju jasno sam svima stavio do znanja da dok sam na čelu Uprave ona će biti za saradnju sa dijasporom, a nikako i nikada protiv nje. Naravno da smo u komunikaciji sa našim udruženjima i da blagovremeno reagujemo na sve što se tiče dijaspore. To smo dokazali i nedavno kada smo jasno i glasno reagovali na najavu ukidanja zakonske odredbe o obaveznom procentu finansiranja saradnje sa dijasporom, tj. Uprave. Iako smo bili, da tako kažem, kolateralna šteta u moru drugih budžetskih izdvajanja reagovali smo odmah po saznanju, a rezultat se vidio narednog dana - naša Uprava uz još par drugih budžetskih stavki izuzeta je iz najave ukidanja. Ono što je dobro u čitavoj situaciji jeste fleksibilnost Vlade da prizna i ispravi grešku. To je dokaz da smo kao društvo promjenom vlasti prošle godine napravili iskorak i to je svakako za pohvalu. Da rezimiram, Uprava će u saradnji sa našim udruženjima i asocijacijama učiniti sve da dijaspora značajno poboljša i unaprijedi svoju ulogu u crnogorskom društvu bez obaveze da se priklanja bilo kojoj političkoj opciji. Unapređenje i sticanje novih prava a ne ukidanje postignutih - to je politika Uprave.

Crnogorska dijaspora važi za najvećeg direktnog investitora. Koliko je ove godine dijaspora poslala novca u Crnu Goru?

Kao što sam već naveo, direktno i indirektno za četvrtinu crnogorskog BDP-a zaslužna je dijaspora. Kroz transakcije po raznim osnovama, putem doznaka, dijaspora godišnje pošalje preko pola milijarde eura sa tendencijom rasta. Koliko novca dijaspora direktno uruči svojoj familiji ovdje kada dođu na odmore to možemo samo nagađati ali sasvim sigurno se radi o ozbiljmoj cifri. I to su opštepoznate stvari. Ono što smo mi u Upravi postavili kao jedan od ciljeva našeg djelovanja jeste da dio tog novca kanališemo u razvojne projekte, otvaranje malih i srednjih preduzeća. Ako imamo u vidu da se veliki dio sredstava koje dijaspora šalje svojoj familiji u Crnoj Gori odnosi na rekonstrukciju i izgradnju porodičnih kuća, ali i urgentnu pomoć za bukvalno preživljavanje usljed zaista teške ekonomske situacije, naročito na sjeveru države, konstatacije da dijaspora čuva socijalni mir u Crnoj Gori imaju pokriće.

Jako je malo razvojnih projekata koje su pokrenuli ljudi iz dijaspore. Ne želim da ulazim u razloge, oni su brojni, ali mislim da je vrijeme da se to promijeni. Pripremamo programe koji će pomoći dijaspori da krenu tim putem i olakšaju sebi, ali i svojoj familiji i prijateljima ovdje, da ih učini nezavisnim od bilo čije pomoći, da rade i zarađuju ovdje, na kućnim pragovima. Kao Uprava obavezali smo se da ćemo svaku inicijativu dijaspore za otvaranje malih i srednjih kompanija sa jedne strane stručno pomoći, a sa druge sačuvati od eventualnih neželjenih procesa tipa korupcije, političkih pritisaka, institucionalnih poslovnih barijera i sl.

U najkraćem, bićemo servis i zaštita dijaspori. U partnerskoj saradnji države - dijaspore - lokalnih samouprava direktne investicije dijaspore možemo uvećati nekoliko puta. Potencijal postoji, želja je očigledna, interes svih strana takođe. Realizacijom takvih projekata sačuvaćemo mlade u Crnoj Gori, dijaspori, da umjesto što isključivo daje i šalje u Crnu Goru, omogućiti i da zaradi, a na taj način je dodatno vezati za državu. Na temu dijaspore kao investitora, uloge i benefita koje donosi takav investicioni ciklus moguće je napisati desetine naučnih radova pa ću se ovdje zaustaviti. Rezimiraću zaključkom, Uprava otpočinje proces od kojeg će svi imati koristi, i dijaspora, i država i lokalno stanovništvo. I to dugoročno i stabilno. Još nemamo zvanične podatke za ovu godinu, ali procjene se kreću iznad 600 miliona eura, a ako tome dodamo turističku potrošnju onih koji su i fizički boravili u Crnoj Gori ta brojka sigurno prelazi milijardu eura. Dakle, u 25 odsto BDP-a Crne Gore doprinosi dijaspora. To sa punom odgovornošću tvrdim. A, takođe, tvrdim da se taj iznos može uvećati dva ili tri puta. Dakle, naš cilj je da direktne investicije dijaspore uz transakcije i učešće u turizmu u naredne dvije do tri godine dostignu dvije milijarde eura.

Da li ste se sa crnogorskom dijasporom dogovarali o uslovima ulaganja u Crnu Goru, posebno nerazvijene krajeve na sjeveru? Ima li nekih konkretnih dogovora?

To je proces u koji moraju da se uključe sve relevantne adrese u Crnoj Gori. Period od 7-8 mjeseci koliko Uprava funkcioniše na jedan posve drugačiji način je zaista kratak da odgovorimo na brojne izazove koji prate ovu kategoriju društva. Kadrovski izuzetno mala, rekao bih nedopustivo mala, Uprava radi na brojnim poljima saradnje. Privredna saradnja je samo jedan segment našeg intresovanja i obaveza koje imamo. Uprkos svemu uspjeli smo i kao takvi napraviti neke pomake i na tom polju. Intenzivirali smo razgovore sa državnim institucijama, agencijama i direktoratima kako bismo sagledali mogućnosti. Program koji pripremamo, a tiče se promocije i podrške ulaganja dijaspore u Crnu Goru namijenjen je svim opštinama, ali svakako imamo fokus na nerazvijene opštine i u razgovoru sa drugim državnim institucijama tražimo da i oni urade isto. O konkretnim rezultatima razgovora još ne mogu govoriti, ali se nadam pozitivnom ishodu. Što se tiče dijaspore, ona većinski dolazi iz sredina koje su trenutno najnerazvijenije u Crnoj Gori. Njihova apsolutna opredijeljenost da pomognu svom kraju nikada ne dolazi u pitanje. U saradnji sa njima ćemo nastupati prema državnim i lokalnim organima, zastupaćemo njihove intrese, zahtjeve i potrebe, a sve u cilju opšteg dobra. Pa ih i ovom prilikom pozivam da nas kontaktiraju, da budu dio biznis kluba dijaspore, da nam predlažu i sugerišu. Osim navedenog, u narednom periodu smo planirali razgovore i sa međunarodnim institucijama koje podržavaju projekte integrisanja dijaspore, pomoći pri investiranju.

Ostalo samo da se prilagođavamo

S obzirom na kovid krizu i lokdaun u mnogim državama, koliko to pogađa našu dijasporu, odnosno da li je to značajan broj naših iseljenika spriječilo da ove godine dođu u Crnu Goru?

Pandemija kovida je napravila ogromne probleme širom svijeta u mnogim sferama života. Nama u Upravi je umnogome otežala posao, spriječila je brojne naše ljude da posjete Crnu Goru, njima u dijaspori ograničava komunikaciju... Zaista je bilo poteškoća, ali evo nadamo se da će uskoro biti prošlost. U svakom slučaju nismo u mogućnosti da utičemo na globalne procese pa nam je ostalo samo da se prilagođavamo.

Naši ljudi žive na svim meridijanima

U kojim državama ima najviše crnogorskih iseljenika?

Susjedne države, zatim Turska, EU, SAD... Uprkos brojnosti koja svakako igra ulogu u procesu saradnje sa dijasporom, otvorili smo vrata svakom pojedincu ma gdje se nalazio da se uključi u proces. Naši ljudi bukvalno žive na svim meridijanima svijeta i mi imamo obavezu prema svima podjednako. Projekti koje planiramo u narednom periodu dodatno će uključiti pojedince.

( Biljana Matijašević )