Kordić: Realno da Crna Gora do 2025. završi sve reformske obaveze

Crna Gora treba da slijedi svoj unutrašnji plan reformi, jer ima realnu šansu da do 2025. godine završi sve obaveze i postigne unutrašnju spremnost za članstvo u Evropskoj uniji (EU), ocijenila je glavna pregovaračica sa EU Zorka Kordić.

Kordić je kazala da je, u trenutku kada EU preistpituje svoju stratešku autonomiju, unutrašnju konsolidaciju i procese donošenja odluka, postavljanje rokova za prijem novih država članica nezahvalno sa mnogo aspekata.

S druge strane, prema riječima Kordić, nedvosmislena je strategija EU da države Zapadnog Balkana primi u svoju porodicu.

"Crna Gora, kao najnaprednija u procesu, treba da slijedi svoj unutrašnji plan reformi, jer imamo realnu šansu da do 2025. godine završimo sve naše obaveze i postignemo unutrašnju spremnost za članstvo”, rekla je Kordić agenciji MINA.

Kordić je kazala da je to vremenski okvir koji je neophodan crnogorskim institucijama kao orijentir za fokusirani rad.

Ona je pojasnila da će finalni ishod biti politička odluka, do koje države članice EU dolaze isključivo konsenzusom.

“Treba imati u vidu da su EU i njene države članice zaokupljene raznim geopolitičkim, energetskim, migracijskim i izazovima usljed korona-krize, koji zahtijevaju posvećenost i vrijeme kako bi Unija ostala kredibilna, sigurna i spremna za nove članice”, rekla je Kordić.

Kako je navela, Vlada Crne Gore se vodi principom da je najbitnije sprovesti reforme koje zahtijeva proces pristupanja EU, prvenstveno iz razloga što će one donijeti dobrobit građanima.

U tom procesu, istakla je Kordić, upravlja se kvalitetom a ne brzinom.

“Vlada će učiniti sve da do kraja svoga mandata postigne najveći mogući stepen spremnosti za zatvaranje pregovora sa EU i da Crna Gora postane prva naredna članica Unije. Kada će se članstvo formalno i desiti neće zavisiti samo od Crne Gore”, istakla je Kordić.

Kordić je podsjetila da je Crna Gora na posljednjoj međuvladinoj konferenciji sa EU dobila revidirani okvir prioriteta u vladavini prava.

Ona je navela da je prvom planu unapređenje slobode medija, dalje građenje bilansa rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije i reforma pravosuđa.

“Oko ovih cjelina i ispunjavanja svih pripadajućih aktivnosti treba da usmjerimo snage sve tri grane vlasti u narednom periodu”, rekla je Kordić.

Kordić je istakla da je apsolutni prioritet Vlade ispunjavanje privremenih mjerila u poglavljima vladavine prava, odnosno poglavljima 23 i 24 i dobijanje Izvještaja Evropske komisije (EK) o ispunjenosti privremenih mjerila.

To bi, prema njenim riječima, shodno novoj metodologiji značilo prezalak u novu fazu procesa pristupanja koja omogućava zatvaranje pregovora u poglavljima.

Ona je podsjetila da je u tu svrhu Vlada sredinom godine uradila samoprocjenu ispunjenosti privremenih mjerila i pripremila dinamičke planove koji sadrže aktivnosti koje je potrebno preduzeti kako bi se privremena mjerila realizovala.

Kako je kazala, Savjet za vladavinu prava pretiće realizaciju obaveza na srednji rok u okviru posebne Mape puta.

Kordić je istakla da je za neke od tih aktivnosti nadležna i odgovorna isključivo Vlada, ali da je za jedan dio aktivnosti potrebna i snažna podrška Skupštine.

Ona je ocijenila da snažniju posvećenost parlamentarnih stranaka očekuju i građani, koji u kontinuitetu podržavaju članstvo u EU sa preko 73 odsto i šalju jasnu poruku da svoju budućnost vide u Uniji.

Upitana da prokomentariše to što će Crna Gora i Srbija pregovarati u okviru istog Direktorata, Kordić je kazala da je EK bila jasna da je to isključivo unutrašnje pitanje Komisije i njene organizacije rada.

Ona je istakla da je, kada je u pitanju Crna Gora, najvažnije da princip regate, odnosno napredovanja po zaslugama, ostaje ključni princip politike proširenja.

“Crna Gora je u jedninstvenoj poziciji ne samo u pogledu svih otvorenih poglavlja, već i kada je riječ o punoj ukslađenosti sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU”, rekla je Kordić.

Kordić je rekla da ta dva elementa jasno izdvajaju Crnu Goru od svih drugih kandidata i nikakva unutrašnja organizacija timova koji prate ove politike ne može prenebregnuti te činjenice.

Prema njenim riječima, izmjene u organizaciji DG NEAR svakako da nijesu uvedene sa ciljem dovođenja pregovora sa Crnom Gorom i Srbijom u istu ravan, nego, kako je objašnjeno iz Komisije, „na osnovu razmatranja u vezi sa obimom posla, efikasnošću i koherentnošću“.

“Kao država koja je jedina otvorila sva pregovaračka poglavlja, koja ima stoprocentnu usklađenost sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU i koja nema otvorenih pitanja sa susjedima, Crna Gora je nesumnjivo i dalje država koja je najdalje odmakla u pregovorima sa EU”, rekla je Kordić.

Ona je dodala da bilo kakva unutrašnja organizacija rada unutar EK i Generalnog direktorata za proširenje i susjedsku politiku ne mogu i neće ugroziti tu činjenicu.

Kordić je istakla da je u svakom slučaju EK ključni strateški pratner u procesu pregovora, koja praktično pred državama članicama zastupa interese država kandidata i pojašnjava im poziciju.

Kako je kazala, Komisija raspolaže sa toliko instrumenata za gradiranje ocjene svih država kandidata, pa teško da bi posegla za restrukturiranjem svojih jedinica samo da bi poslala statusnu poruku nekom kandidatu.

Kordić je istakla da je EU strategijom proširenja predvidjela da će se napredovanje država ka članstvu ocjenjivati na osnovu pojedinačnih zasluga odnosno rezultata koje država ostvari u pregovaračkim klasterima i poglavljima, prvenstveno temeljnim poglavljima koja se tiču vladavine prava i ekonomskog napretka.

Ona je, o inicijativi Otvoreni Balkan, kazala da učešće u regionalnim inicijativama posmatraju isključivo kao instrument za bržu integraciju u EU, a nikako kao alternativu članstvu u EU.

Kordić je navela da se Crna Gora prvenstveno fokusira na realizaciju Akcionog plana Zajedničkog regionalnog tržišta u okrilju Berlinskog procesa, kao političke inicijative koja obuhvata sve države Zapadnog Balkana.

Prema njenim riječima, Crna Gora je od EU i država Zapadnog Balkana prepoznata kao pouzdan susjed, otvoren za saradnju i podršku u oblasti evropske integracije.

“Kao takvi, uvijek ćemo biti pristalice regionalnih inicijativa koje imaju podršku ili su inicirane od EU, jer ćemo ih smatrati instrumentom brže integracije, a ne zamjenom za proces evropskih integracija”, navela je Kordić.

Ona je dodala da se u skladu sa tim, Crna Gora među regionalnim inicijativama opredijelila za učešće Zajedničkom regionalnom tržištu, koje su zajedno prihvatile svih šest država Zapadnog Balkana i EU na samitu Berlinskog procesa u Sofiji.

( Mina )