Diplomatija ili uvod za rat?

Rusija je juče saopštila da neće praviti ustupke pod pritiskom Sjedinjenih Država i upozorila da bi se pregovori koji će se ove nedjelje održati o krizi u Ukrajini mogli završiti ranije, dok je Vašington saopštio da ne očekuje značajnije pomake i da napredak zavisi od deeskalacije od strane Moskve.

Oštar stav Moskve naglašava koliko je mala vjerovatnoća da će pregovori odagnati opasnost od nove ruske invazije na Ukrajinu, u najnapetijem trenutku u odnosima SAD i Rusije od kraja Hladnog rata prije tri decenije.

Pregovori počinju danas u Ženevi prije nego što se premjeste u Brisel i Beč, ali je ruska državna RIA novinska agencija citirala ruskog zamjenika šefa diplomatije Sergeja Rjabkova koji je kazao da je sasvim moguće da se diplomatija završi nakon jednog susreta.

"Ne mogu ništa da odbacim, to je potpuno moguć scenario i Amerikanci... ne treba da imaju iluzije o tome", kazao je Rjabkov. "Naravno da nećemo praviti nikakve ustupke pod pritiskom ili pod konstantnim prijetnjama učesnika u pregovorima", kazao je Rjabkov, koji predvodi rusku delegaciju u Ženevi.

Moskva ne ulazi optimistično u pregovore, kazao je Rjabkov za agenciju Interfaks.

Ni američke prognoze nijesu optimistične, ističe Rojters.

"Mislim da neće biti nekog proboja sljedeće nedjelje", kazao je američki državni skretar Entoni Blinken u intervjuu za CNN.

U odgovoru na ruske zahtjeve da dobije bezbjednosne garancije od zapada, SAD i saveznice su saopštile da su spremne da razgovaraju o mogućnosti da svaka strana ograniči vojne vježbe i raspoređivanje vojske u tom regionu.

Obje strane će predstaviti predloge i onda procijeniti ima li osnova za nastavak pregovora, kazao je Blinken.

"Veoma je teško ostvariti istinski napredak kada je u toku eskalacija konflikta, kada Rusija drži pištolj uperen u glavu Ukrajine sa 100 000 vojnika blizu njene granice", kazao je Blinkn u intervjuu za ABC njuz.

Desetine hiljada ruskih vojnika su se okupile blizu granice sa Ukrajinom u pripremama za ono što Vašington i Kijev tvrde da bi mogla biti invazija, osam godina nakon što je Rusija zauzela Krimsko poluostrvo od Ukrajine.

Komentari Rjabkova, koji je situaciju uporedio sa kubanskom raketnom krizom 1962. godine kada je svijet bio na ivici nuklearnog rata, u skladu su sa beskompromisnim stavom koji Rusija ima već nedjeljama.

Rusija poriče da planira invaziju i tvrdi da reaguje na ono što smatra agresivnim i provokativnim ponašanjem NATO vojne alijanse i Ukrajine, koja se okrenula Zapadu i teži članstvu u NATO-u.

Prošlog mjeseca Rusija je predstavila niz zahtjeva uključujući i zabranu daljeg širenja NATO-a i okončanje aktivnosti Alijanse u centralnim i istočnim evropskim zemljama koje su joj se pridružile nakon 1997.

Sjedinjene Države i NATO su uglavnom odbacile ruske predloge i zahtjeve.

SAD nijesu voljne da razgovaraju o povlačenju nekih američkih trupa iz istočne Evrope niti će isključiti mogućnost širenja NATO-a kako bi uključio Ukrajinu, kazao je Blinken.

Odustajanje od njenih zahtjeva zbog ograničenije agende predstavljalo bi veliki korak koji je malo vjerovatno da će Rusija napraviti, naročito nakon što je nedjeljama raspoređivala trupe blizu Ukrajine i niza oštrih saopštenja ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Lider Kremlja je kazao da je nakon uzastopnih talasa NATO širenja vrijeme da Rusija sprovede svoje "crvene linije" i pobrine se da Alijansa ne primi Ukrajinu niti rasporedi svoje oružane siteme u toj zemlji odakle bi mogla nišaniti Rusiju.

Ukrajina je 2008. godine dobila obećanje od NATO da će joj dozvoliti da se pridruži Alijansi jednog dana, ali diplomate kažu da teško da bi se to moglo dogoditi u skorije vrijeme.

NATO tvrdi da ima odbrambenu misiju i da Moskva nema od čega da strahuje. To je daleko od načina na koji Putin vidi stvari, ističe Rojters i dodaje da ruski lider smatra da je pod prijetnjom neprijateljskih zapadnih sila za koje smatra da su u više navrata prekršile obećanje dato na kraju Hladnog rata da se neće širiti ka njenim granicama. SAD i saveznice osporavaju da su takva obećanja data.

U razgovorima tokom proteklih pet nedjelja, predsjednik SAD Džo Bajden upozorio je Putina da bi se Rusija mogla suočiti sa do sada nezabilježenim ekonomskim sankcijama u slučaju dalje agresije protiv Ukrajine. Članice Grupe sedam i Evropska unija su se pridružile prijetnjama "ogromnim posljedicama".

Putin je kazao da bi to bila kolosalna greška koja bi dovela do potpunog prekida odnosa.

Dvije strane u Ženevi će predvoditi veteranski pregovarači, američka zamjenica državnog sekretara Vendi Šerman, i njen ruski kolega Sergej Rjabkov.

Rusko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je sinoć da je tim na čelu sa Rjabkovim stigao u Ženevu. Rusija će takođe imati pregovore sa predstavnicima NATO u Briselu u srijedu i Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju u Beču u četvrtak.

Rijetki su, ako ih uopšte i ima, diplomatski analitičari koji očekuju da će kriza biti riješena ove nedjelje, a mnogi smatraju da je moguć potpuni kolaps pregovora. "Gardijan" ističe da će brzo postati jasno da li je Rusija zainteresovana da pregovara o svojim predlozima ili su oni osmišljeni tako da budu odbijeni, stvarajući uvod za rat na koji se Vladimir Putin već odlučio.

"Spustite očekivanja, a zatim ih dodatno spustite", kazala je Melinda Haring, zamjenica direktora Eurazija centra u Atlantskom savjetu. "Pratite zahtjeve Moskve na sastancima. Ukoliko Rusija insistira da NATO nikada više ne smije da se širi, znaćemo da se Moskva spremna na rat u Ukrajini, jer je to crvena linija za zapad".

Tokajev očekuje da strane trupe na čelu sa Rusima ubrzo napuste Kazahstan

Pregovore o krizi u Ukrajini dodatno komplikuje situacija u Kazahstanu gdje je Rusija prošle nedjelje poslala trupe nakon što je tu bivšu sovjetsku reubliku i proizvođača nafte pogodio talas protesta. Rusko ministarstvo inostranih poslova ljutito je reagovalo u subotu na komentar Entonija Blinkena da "kada Rusi jednom uđu u vašu kuću, ponekad ih je veoma teško natjerati da odu".

Predsjednik Kazahstana Kasima-Žomarta Tokajeva juče je nastavio sa čistkom u bezbjednosnim agencijama i otpustio još dvojicu vodećih bezbjednosnih zvaničnika nakon najgoreg talasa nasilja u zadnjih tri decenije, dok vlasti tvrde da se situacija stabilizuje a strane trupe koje predvode Rusi čuvaju ključna zdanja u zemlji.

Demonstracije u Kazahstanu počele su prije nedjelju dana zbog rasta cijena goriva a ubrzo su prerasle u proteste protiv vlade predsjednika Kasima-Žomarta Tokajeva.

Na poziv Tokajeva, savez bivših sovjetskih država koji predvodi Rusija – Organizacija ugovora o kolektivnoj bezbjednosti (CSTO) poslala je trupe kako bi povratili red. Portparol Tokajeva kazao je juče da on vjeruje da strane trupe neće dugo biti u Kazahstanu, moguće ne duže od nedjelju dana ili možda manje.

Iz Kremlja je juče saopšteno da će Putin i ostali lideri CSTO država održati video-konferencju kako bi razgovarali o krizi u Kazahstanu.

( Nada Bogetić )