„Kočničar” će pogurati proširenje?
Sagovornici “Vijesti” ocjenjuju da su Crna Gora i Srbija u boljem položaju, dok su Sjeverna Makedonija i Albanija još “zaglavljene” u čekaonici
Iako je Francuska prethodnih godina bila glavni kočničar proširenja EU, ohrabruje što je Zapadni Balkan među prioritetima francuskog predsjedavanja Unijom u narednih šest mjeseci.
Sagovornici “Vijesti” ocjenjuju i da su Crna Gora i Srbija u boljem položaju, dok su Sjeverna Makedonija i Albanija još “zaglavljene” u čekaonici.
Francuska je 1. januara od Slovenije preuzela rotirajuće predsjedništvo Savjetom EU, a među njenim prioritetima biće izgradnja jače i suverenije EU, odbrana vladavine prava i evropskih vrijednosti i jačanje strateške autonomije. Na agendi Pariza trebalo bi da bude i Zapadni Balkan, a francuski predsjednik Emanuel Makron najavio je ranije, predstavljajući prioritete, da će u junu biti organizovana konferencija o Zapadnom Balkanu, “koji je više od susjeda, jer se nalazi u srcu Evrope”.
Sagovornici “Vijesti” saglasni su da Francuska nema više rigidan stav, kada je politika proširenja u pitanju, ali smatraju da bi predsjednički izbori u toj državi u aprilu mogli dovesti do toga da se Makron neće moći u potpunosti posvetiti evropskim poslovima, barem u prvom dijelu francuskog predsjedavanja.
Viši istraživač beogradskog Centra za evropske politike (CEP) Strahinja Subotić kaže da su stavovi Francuske prema politici proširenja 2018. i 2019. bili rigidni, da se čak može reći da nisu bili ni praktično opravdani, jer su se zasnivali na strahu da može doći do institucionalne blokade.
”Barem se to tako pravdalo u to vrijeme, dok u realnosti to nije slučaj, jer je otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom trebalo da bude jedan od mnogih koraka. Ako to ostavim po strani, moramo imati u vidu da danas Francuska nema više taj rigidni stav”.
Makron je, odmah nakon što je izabran za francuskog predsjednika 2017. godine, rekao da je proširenje EU nemoguće bez unutrašnjih reformi u evropskim institucijama. U oktobru 2019. godine, spriječio je otvaranje pristupnih pregovora između EU i Sjeverne Makeodnije i Albanije. Radilo se o ključnom trenutku za EU, s obzirom na to da je Sjeverna Makedonija već bila riješila bilateralni spor sa susjednom Grčkom i kao rezultat toga promijenila i ime države.
Makron je tražio da se promijeni stav prema pristupnom procesu i to je bio razlog zašto je Evropska komisija (EK) usvojila novu revidiranu metodologiju za pregovore o članstvu u februaru 2020.
Subotić kaže da sada postoji određena doza optimizma kada je u pitanje francusko predsjedavanje Savjetom EU i da je čak iznenađujuće da je Franucska u svom programu uspjela da izdvoji i Zapadni Balkan u smislu da će održati Samit.
”Ti samiti su značajni jer predstavljaju mogućnost da se pošalje snažnija politička poruka da li i u kojoj je mjeru EU zadovoljna trenutnim reformskim procesima na ZB, a istovremeno se šalje poruka građanima da je EU tu za njih, dakle da se ipak može reafirmisati politika proširenja i budućeg članstva”.
On je rekao da bi volio da, s obzirom na to da je u pitanju Francuska koja uvijek ima velike ambicije, Samit napravi iskorak u odnosu na ostale samite i pružiti konkretne preporuke odnosno mišljenja na osnovu kojih i civilno društvo može da sprovodi svoje ideje koje treba da ubrzaju pristupni proces, a naravno i da se ohrabre lideri da se snažnije upuste u reforme.
”Tako što će, na primjer, liderima da se omogući institucionalno uključivanje u različitim fazama prije samog članstva, a bilo bi dobro kada bi Franucuska do tada uspjela da odobrovlji druge države članice da se otvori i strukturni fondovi za države ZB”.
Politički analitičar i novinar iz Skoplja Aleksandar Srbinovski smatra da je proces proširenja na države ZB zaista komplikovan.
”Mislim da će malo od toga biti ostvareno na regionalnom planu da zemlje ZB ubrzaju svoj put ka EU. Ovu konstataciju izvlačim iz makedonskog primjera, jer iako smo ispunili puno kako bismo postigli ovaj cilj, mi smo još zaglavljeni u istoj čekaonici, kao i prethodnih godina”.
Potpredsjednica GP URA Jovana Marović podsjeća da je prilikom predstavljanja prioriteta francuskog predsjedavanja Makron insistirao na posebnoj odgovornosti koju EU ima prema državama regiona.
”Prvi prioritet Francuske je jačanje same Unije, na čemu je predsjednik Makron insistirao tokom cjelokupnog trajanja svog mandata. Već na prvi pogled je jasno da je riječ o izuzetno ozbiljnim ciljevima, posebno za kratko vrijeme od šest mjeseci koliko predsjedavanje traje, što je nedovoljno za značajniju agendu. Ipak, za Zapadni Balkan je od značaja to što je među prioritetima predsjedavanja i što će biti u fokusu brojnih događaja, sastanaka i samita koje će francuski zvaničnici inicirati u narednom periodu. Na regionu je da skrene pažnju na sebe nekim ozbiljnijim rezovima, a svaka od država zna i šta bi trebalo da uradi u tom smislu”.
Francuska, kako dodaje, jeste bila jedan od kočničara procesa proširenja upravo uz obrazloženje da “Unija mora biti jača da bi bila veća”.
”Ali, stavljanje ova dva procesa u istu ravan moguće da simbolično znači da će oni ubuduće ići uporedo, na šta je više puta ukazivano iz samog regiona. Jačanje demokratije na svim nivoima mora ići ‘ruku pod ruku’ i to je jedini put za opstajanje EU transformativne moći, kao i za njenu poziciju globalnog igrača”.
Politički analitičar iz Skoplja Siniša Pekevski ne očekuje da će se stav EU u pogledu Zapadnog Balkan promijeniti.
”EU ima svojih problema na koje će se fokusirati i mislim da će ZB biti u drugom planu. Francuska je veliki prijatelj Bugarske i u tom pogledu mislim da se neće promijeniti bilo šta osim ako S. Makedonija ne prihvati iracionalne uslove koje postavlja Bugarska kako bi počele pregovore za ulazak u EU. Na kraju mislim da i EU nije još spremna za proširenje dok se ne reformiše unutra”.
Sjeverna Makedonija i Albanija će još čekati
Da će S. Makedonija i Albanija čekati još na otvaranje pregovora, smatra i Subotić.
”Da, čekaće najmanje pola godine na otvaranje pregovora, jer se, barem je takva bila praksa, da se samo dva puta godišnje mogu održati međuvladine konferencije na kojima se govori o otvaranju pregovora, otvaranju klastera, zatvaranju poglavlja itd. Uvijek su ti termini bitni, ili je sredina godine ili kraj godine. Imajući u vidu da ne postoje indikacije da će se Bugarska predomisliti, barem ne u ovom trenutku, samim tim ne možemo očekivati da se prije ljeta napravi bilo kakav pomak”.
Međutim, kako dodaje, s obzirom na to da se politički odnosi mijenjaju u Bugarskoj dolaskom novih svježijih političkih snaga, tu se ostavlja prostor da Francuska, kao država koja se u snažnijoj mjeri fokusira na ZB, pokuša da pritisne elite u Bugarskoj da se predomisle.
”To nije značajno da se dogodi samo zbog S. Makedonije i Albanije, već i zbog Srbije i Crne Gore, generalno cijelog ZB, iz razloga što blokadom onih koji najviše zavređuju da se napravi iskorak sa njima se na neki način obeshrabruju reformski procesi u ostalim državama ZB. Njihovi lideri reći će: pogledajte, Sjeverna Makedonija je bila nekada Makedonija, sada je Sjeverna. Dakle, riješila je to identitetsko pitanje kao najveći zahtjev u to vrijeme i uprkos tome nijesu uspjeli da naprave iskorak na putu ka EU”.
Srbinovski očekuje da bi 2022. mogla biti bolja, s obzirom da izgleda kako ima nade u Briselu i drugim evropskim prijestonicama, da male zemlje Zapadnog Balkana mogu barem otvoriti pristupne pregovore.
”Ipak, ako nas je nešto naučila priča o putu S. Makedonije prema članstvu u zapadnim institucijama, to je da se odjednom može pojaviti nova prepreka - u obliku druge države članice EU s prigovorima ili iznenadnih izbora negdje - što nas sprečava da sa sigurnošću kažemo kako će ta vrata iz čekaonice na dugotrajni put prema članstvu u EU biti odškrinuta sljedeće godine ili bar u rasponu od sljedećih šest mjeseci kad Francuska predsjedava Savjetom EU”.
Smatra da je za prvu polovinu 2022. termin “moglo bi” i dalje vjerodostojniji nego “trebalo bi” kada je riječ o izgledima ZB na putu prema EU.
Loši signali stižu i sa relacije BiH-Hrvatska
Srbinovski upozorava da loši signali stižu i sa relacije BiH-Hrvatska, gdje sada Zagreb najavljuje da bi mogo po bugarskom receptu blokirati BiH, ako ona ne ispuni želju Zagreba o prihvatanju Hrvata iz BiH kao konstitutivnog naroda.
”S druge strane, Crna Gora i Srbija su u boljem položaju, jer Brisel je objedinio Srbiju i Crnu Goru u pregovorima sa EU. Pa sada je mrtva trka ko će prvi u Uniju, ako se desi da to bude paket Albanija i S. Makedonija ili Srbija i Crna Gora”.
Prema njegovim riječima, kada je riječ o S. Makedoniji, ovaj put su stvari komplikovanije nego 2019. godine, jer spor sa Bugarskom zahtijeva velike žrtve s obje strane da bi se riješio.
”Ali, sa druge strane predsjednik Makron, sasvim suprotno nego prije tri godine, lično se angažovao da pomogne vlastima Skoplja i pritiska Sofiju da se nađu negdje (narodski rečeno) na pola puta. Prema objavama par medija iz Brisela, Makron sada pritiska vlasti obje balkanske zemje koje imaju u isto vrijeme nove mandatare (u Bugarskoj Kiril Petkov i u S. Makedoniji Dimitar Kovačevski) koji sada pred sobom imaju zaista težak posao”.
Pekevski smatra da će prvo Albanija da otvori pregovore i to će biti u narednih godinu dana, dok S. Makedonija ako riješi spor sa Bugarskom može da započne pregovore za godinu do dvije.
”U svakom slučaju očekujem da se put obje zemlje razdvoji i da Albanija ranije započne pregovore”.
Prema njegovim riječima, najbitnije u tom pogledu i na čemu moraju da rade obje zemlje je rješavanje problema visoke stope korupcije i političke nestabilnosti.
”Obje države moraju pokazati spremnost ne samo deklarativnu za borbu protiv korupcije, već i djelovati na terenu”.
Na regionu je da skrene pažnju na sebe nekim ozbiljnijim rezovima, a svaka od država zna i šta bi trebalo da uradi u tom smislu”, kaže Jovana Marović
Ako Makron pobijedi na izborima, snažnije će se angažovati
Na pitanje koliko će kampanja za predsjedničke izbore u Francuskoj uticati na proces proširenja, Subotić odgovara da izborni periodi definitivno pojedu značajno vrijeme i na taj način Makron neće moći da se posveti evropskim poslovima u istoj mjeri kao u slučaju da nijesu izbori.
”Izbori u Francuskoj su na evropskom nivou u ovoj godini najznačajniji jer bi Makronov potencijalni gubitak značio iskorak u neku novu fazu EU koja bi unijela ogromnu dozu nepredvidivosti, s obzirom na to da su mu konkurenti obično desničari. Ako on pobijedi, s obzirom na to da se izbori u aprilu, možemo očekivati snažniji Makronov upliv od aprila do juna”.
U tom periodu, kako dodaje, Makron može snažnije i bez ikakvih problema da istupi sa svojim idejama i zahtijeva njihovu implementaciju.
”Stoga je dobro što je samit o ZB krajem mandata Francuske, jer politika proširenja je nepopularna generalno među državama članicima, a samim tim i među skeptičnim Francuzima. Zato, s obzirom na to da Makron neće imati taj pritisak javnostu nakon izbora, dobro je što može bez ovih stega da pristupi politici proširenja krajem francuskog mandata i da pokuša da napravi neki iskorak koji možda ne bi mogao da napravi u slučaju da se samit održavao na početku godine”.
Srbinovski kaže da, kad je riječ o diplomatiji, Francuska ima dugu tradiciju da oblikuje međunarodnu scenu nezavisno od domaćih dešavanja.
”Ono što mene zabrinjava je što predsjednik Makron, u suštini neće da priča puno o proširenju EU, jer kao što je mnogu puta notirao, ne može objasniti svojim glasačima zašto bi neke balkanske zemlje ušle u EU ako nisu spremne za taj čin. To bi značilo da ako osvoji izbore Makronova stranka ili njegovi protivnici iz redova desne stranke Le Pena sigurno da je bi svi bili skeptični u pogledu proširenja, s tim što bi ZB za ulaz u EU više imao šanse ako bi stranka republikanaca opet pobijedila”.
Pekevski smatra da izbori u Francuskoj nijesu problem za proširenje, već da problemi postoje unutar EU.
”EU mora da se reformiše unutar jer vidimo da postoje ozbiljni problemi povezani sa Poljskom i sa Mađarskom koja EU mora prvo da riješi, zatim problem koje EU ima sa Rusijom je na prvom mjestu i fokus će biti tamo”.
Jovana Marović kaže da za predsjedavanje jeste nepovoljno to što se “preklapa” sa kampanjom za predsjedničke izbore, ali da je iz Francuske u posljednje vrijeme bilo više pozitivnih signala.
”Za očekivati je da se klima mijenja i da ćemo zajedničkim naporima (i EU, i njene države članice, i države ZB) uskoro postići značajni(ji) stepen demokratizacije”.
( Biljana Matijašević )