Drastičan porast broja munja na Arktiku: Jedna od najspektakularnijih manifestacija klimatske krize?

Arktik je u 2021. godini doživio drastičan porast broja munja, što bi mogla biti jedna od najspektakularnijih manifestacija klimatske krize, upozoravaju naučnici.

U regiji gdje su viđena munja i gromova bila nekada rijetka pojava, u 2021. godini doživio je 7.278 udara groma, što je dvostruko više nego u prethodnih devet godina ukupno.

Arktičkom vazduhu obično nedostaje konvektivna toplota koja je potrebna za stvaranje munje, tako da su najnoviji nalazi, objavljeni u godišnjem izvještaju o munjama finske firme Vaisala, zabrinuli naučnike poput Vaisalinog meteorologa i menadžera aplikacija za munje, Krisa Vagaskija.

"Tokom posljednjih 10 godina, ukupni broj munja sjeverno od arktičkog kruga bio je prilično dosljedan", rekao je Vagaski.

"Ali na najvišim geografskim širinama planete – sjeverno od 80 stepeni – povećanje je bilo drastično. Ovako značajan pomak svakako izaziva zabrinutost”, naveo je Vagaski, prenosi The Guardian.

Praćenje munja - važan pokazatelj klimatske krize

S porastom temperatura na Arktiku za tri puta više od globalnog prosjeka, praćenje munja u regionu postalo je važan pokazatelj klimatske krize.

Za stvaranje grmljavine potrebne su tri stvari – vlaga, nestabilnost i podizanje.

Nestanak morskog leda znači da više vode može da ispari, dodajući vlagu u atmosferu. Više temperature i atmosferska nestabilnost stvaraju savršene uslove za munje. Praćenje kako se trendovi munje mijenjaju na Arktiku stoga može otkriti mnogo o tome kako se atmosfera mijenja kao odgovor na promjene klime, piše The Guardian.

"Promjene na Arktiku mogu značiti promjene u vremenu kod kuće. Svako vrijeme je lokalno, ali ono što se dešava kod vas zavisi od toga kako se atmosfera ponaša u drugim dijelovima svijeta. Promjene uslova na Arktiku mogle bi uzrokovati više ekstremnih hladnoća, više toplotnih talasa ili ekstremne promjene padavina u Evropi", rekao je Vagaski.

Razorni požari koji su prošle godine bjesnili širom Evrope i Sjeverne Amerike barem djelimično su izazvani gromovima. Manje od 15 posto šumskih požara u bilo kojoj godini je uzrokovano grmljavinom, požari spaljuju više površine nego požari izazvani ljudskim faktorom.

Prepoznavanje uslova pogodnih za šumske požare izazvane gromovima je ključno za brzo reagovanje na udare, prenosi izvor.

Rizik od udara groma na Arktiku je još uvijek nizak, ali povećana vjerovatnoća pojave munja bi mogla ugroziti zajednice koje se u prošlosti nisu suočavale sa čestim udarima groma.

Ljudi u ravnoj tundri ili na okeanu podložni su udarima groma, a grom dovodi električnu i drugu infrastrukturu u opasnost od oštećenja.

Povećana opasnost i od šumskih požara

U Sjedinjenim Američkim Državama, koje su zabilježile drugi najveći broj udara groma u 2021. nakon Brazila, Vagaski i njegov tim su pratili više od 194 miliona slučajeva – 24 miliona više nego što je zabilježeno 2020.

Studija iz 2014. predviđa povećanje učestalosti udara groma za 12 posto sa svakim porastom temperature za jedan stepen Celzijusa.

Britanska Kolumbija, koju obično ne zadesi toliko munja kao centralne kanadske provincije, takođe je doživjela posebno rijetku eksploziju groma jer je neviđen toplotni talas zapljusnuo regiju.

U periodu od 30. juna do 1. jula u pokrajini je zabilježeno više od 700.000 udara groma, naveo je CNN.

"Klima koja se mijenja može povećati potencijal za šumske požare izazvane munjama", rekao je Vagaski.

"Naučnici ne mogu vezati udar groma od jednog dana sa promjenama naše klime, ali praćenje trendova munja na Arktiku je posebno važno i nešto što će se morati proučavati sada i u budućnosti", zaključio je.

Vaisala detektuje munje u SAD skoro 40 godina, a širom planete od 2012.

Mreža detektuje više od dvije milijarde munja širom svijeta svake godine, prema firmi Vaisala, uključujući i događaj munje iz 2019. godine oko 50 kilomtara od sjevernog pola, koji je, ispostaviće se, Ginisov svjetski rekord za najsjeverniji udar groma ikada otkriven.

Vagaski je rekao kako klimatska kriza bude napredovala, a Arktik nastavljao da se zagrijava, promjene u daleko udaljenim regijama će imati talasasti učinak na vrijeme širom planete.

( Radio Slobodna Evropa )