Krivokapić izigrava poslanike, jer mu se može

Bez najavljenih zakona o Vladi i Skupštini, kojima bi se jasno uredili odnosi i obaveze između tih institucija, premijer Zdravko Krivokapić moći će bez posljedica da izigrava zaključke parlamenta, poput onog da smijeni tri ministra - ocijenili su sagovornici “Vijesti”.

Parlament je 29. decembra prošle godine usvojio interpelacije kojima traži pokretanje procedura za razrješenje ministarke Vesne Bratić, te ministara vanjskih poslova i poljoprivrede, Đorđa Radulovića i Aleksandra Stijovića. Međutim nakon toga premijer nije ostavio ni rezervu da će razmisliti o stavu poslanika, navodeći da uopšte ne namjerava da ga razmatra.

Istraživačica javnih politika u Institutu alternativa, Milena Muk, kaže da su pravne praznine najvećim dijelom odgovorne za to što Krivokapić može bez konsekvenci da ignoriše zahtjeve Skupštine.

Te “praznine” su, dodaje, razlog i zašto ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić - jedan od tri člana Vlade bez podrške u parlamentu - nije prisustvovala pretresanju rada njenih resora u plenumu, ali ni pripremila izvještaj o navodima iznijetim u interpelaciji.

”To govori o nedovoljnoj političkoj odgovornosti članova Vlade... Ali s obzirom na to da nema eksplicitne obaveze - nema ni sankcija koje bi mogle da dovedu do međusobnog poštovanja predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti u tom dijelu. Zakoni o Vladi i Skupštini, koji bi, prema nekim najavama, uz značajna kašnjenja trebalo da konačno budu usvojeni tokom godine, mogu da pojasne ove situacije i preduprijede slične pat pozicije”, ističe Muk za “Vijesti”.

Neodgovornost i loš odnos

Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP), Dragan Vukić, navodi da premijerova najava da neće pokrenuti smjene ministara predstavlja neodgovorno ponašanje i loš odnos prema poslanicima. On kaže da je neizglasavanje akata o Vladi i Skupštini razlog više zašto Krivokapić ne postupa po interpelacijama.

”Tim zakonima bi se jasno definisale pravne posljedice, čiji nas je nedostatak doveo u takvo stanje da nemamo drugi mehanizam da smijenimo ministre osim da čekamo premijerovu dobru volju, ili da čekamo se naljuti na nekog od ministara, kao što se bio naljutio na bivšeg ministra pravde Vladimira Leposavića”, rekao je Vukić “Vijestima”.

Prema Poslovniku Skupštine, ako interpelacije dobiju većinu glasova, to ne znači da dolazi do smjene ministara, već da Vlada nema podršku u resorima kojima ti ministri upravljaju.

Parlament o tome obavještava Vladu, koja onda treba da se izjasni u roku od 30 dana. Poslovnikom je predviđeno da se po završenom pretresu interpelacije može podnijeti inicijativa za izglasavanje nepovjerenja Vladi.

Skupština je takvu inicijativu trebalo da razmatra 13. decembra prošle godine, dvije sedmice prije usvajanja interpelacija, ali je opozicija, čiji su je poslanici bili podnijeli, povukla iz procedure. Zatim je najavljivana odmah nakon novogodišnjih praznika, ali do juče nije podnijeta.

Interpelacije opozicije o smjeni Radulovića i Stijovića podržali su i poslanici Demokratskog fronta, dok su SNP, poslanik Demosa Miodrag Lekić i poslanica Građanskog pokreta URA Božena Jelušić podržali interpelaciju za razrješenje Bratić.

Iako su predstavnici aktuelne vlasti u više navrata najavljivali donošenje zakona o Vladi i Skupštini - kojima bi se, između ostalog, popunile pravne praznine koje omogućavaju premijeru da ne poštuje volju poslanika - to se nije desilo do kraja 2021. godine.

”Vijestima” su iz Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija saopštili da će u prvoj polovini ove godine izraditi nacrt teksta, koji će biti dostupan za komentare i sugestije.

”Kako je riječ o veoma važnom zakonskom tekstu, koji se prvi put donosi u Crnoj Gori, u prethodnoj godini smo najprije sproveli postupak konsultovanja zainteresovane javnosti povodom pripreme nacrta. Takođe, u saradnji sa SIGMA, analiziran je postojeći pravni okvir i uporedna rješenja, te pripremljen pregled svih pitanja koja mogu biti predmet pravne regulative prilikom izrade zakona. Nakon toga, Ministarstvo je uz podršku OECD-SIGMA, u posljednjem kvartalu prošle godine, pripremilo i polazne osnove za izradu zakona”, pojasnili su iz tog resora.

Kad je riječ o zakonu o Skupštini, parlament je u martu prošle godine oformio radnu grupu koja je trebalo da pripremi nacrt do 1. oktobra. Posao nije obavljen, a radna grupa je, prema informacijama sa sajta Skupštine, održala samo jednu sjednicu, i to u aprilu.

Koordinator radne grupe i poslanik Demokrata, Momo Koprivica, rekao je “Vijestima” da je rad tog tijela bio usporen zbog više političkih momenata.

”Kao što su bojkot Skupštine i plenarni rad. Ali, od iduće sedmice će se intenzivno nastaviti. Imamo radnu verziju nacrta zakona. Naravno, treba je obogatiti kroz dalji rad i dijalog o dodatnim mehanizmima i normama”, istakao je on.

Može li interpelacija za poslanike

Premijer Krivokapić je rekao da tri ministra koji nemaju podršku Skupštine neće biti razriješeni, zato što misli “da bi narod onda trebalo da odradi interpelaciju za neke poslanike”.

To se, prema njegovim riječima, posebno odnosi na one poslanike “koji su pokazali visok nivo korupcije i povezanosti s kriminalnim grupama”. “Mislim da je neprihvatljivo da mi oni određuju ko treba da bude u Vladi”, kazao je Krivokapić prošle sedmice na Tviter “spejsu”.

Predsjednik Vlade je više puta bio na udaru kritika javnosti da ne poštuje parlament, zbog neodazivanja na kontrolna/konsultativna saslušanja pred skupštinskim radnim tijelima.

Lider Demosa Lekić kaže da je situaciju u vezi sa sudbinom triju ministara teško tumačiti racionalnim objašnjenjima i da samo predstavlja “varijaciju na istu temu”.

”Ono što je očigledno je da se ne poštuju pravila funkcionisanja parlamentarne demokratije. Ako je premijer na početku mandata ustvrdio da se vjerom pomjeraju planine, sad dokazuje da se nalazi u nepomjerenom - a zapravo u blindiranom stanju - od kog se odbijaju poznata pravila demokratije. Težina i ironija situacije ogleda se u tome da opozicioni poslanici mogu biti zadovoljni ovakvim razvojem događaja, dok se u redovima parlamentarne većine ne uspijeva naći racionalan i zajednički odgovor. Naime, plaća se cijena lošem početku, koji na neki način traje...”, rekao je on “Vijestima”.

Lekić poručuje da će se i dalje zalagati za to da parlamentarna većina uspostavi ne samo neophodan “unutrašnji metod”, već i potrebnu političku ozbiljnost koja je, kaže, neophodna za izgrađivanje Crne Gore kao pravne, ekonomski prosperitetne i javno pristojene države.

Šef Medijskog tima Socijaldemokratske partije (SDP), Mirko Stanić, rekao je da Krivokapićevo ponašanje pokazuje način na koji se neko “od potpunog anonimusa, preko populiste, pretvara u autokratu za kog ne važe ni zakoni, ni volja građana”.

On navodi da je bez presedana u modernim demokratijama da ministri ne dobiju podršku u parlamentu, a da premijer odbije da ih razriješi, ali da je još gore da oni ne osjete potrebu da podnesu ostavke.

”Jer je očigledno da nemaju podršku onih koji su ih izabrali... Time ne samo da ne poštuju njih, već ne poštuju ni sve građane koji glasaju za Skupštinu, koja bira i premijera i ministre. Na stranu što nijedan od tih ministara nije bio ni kandidat na izborima, čime se do kraja ogolila sva promašenost koncepta ove i ovakve Vlade.

Ovakvo Krivokapićevo nepoštovanje šteti i ugledu države pred međunarodnim partnerima”, podvlači Stanić za “Vijesti”, poručujući da je siguran da predstavnici vladajuće većine neće mirno gledati na dezavuisanje parlamantarne volje i ruganje Ustavu i zakonima.

Muk: Zašto se ne uskrati povjerenje Vladi

Milena Muk kaže da je na poslanicima krajnja odluka o tome da li nepovjerenje prema Krivokapićevim ministrima povlači za sobom i “pad” Vlade.

”U odnosu na konkretnu situaciju, paradoks je taj što imamo obratan slijed koraka, jer su nakon neuspjele inicijative o izglasavanju nepovjerenja Vladi izglasani zaključci o razrješenju ministara. Očigledno da je riječ o političkim igrama i kalkulacijma, koje su teško objašnjive. Objašnjenje i odgovor duguju one partije koje nisu dale podršku četvrtini Vlade, a pitanje je jednostavno - zašto joj ne uskrate povjerenje?”, zaključuje Muk.

U Srbiji i Hrvatskoj može se pokrenuti pitanje povjerenja ministrima

Prema Poslovniku Narodne skupštine Republike Srbije (član 226), ako to zakonodavno tijelo glasanjem ne prihvati odgovor na interpelaciju, postupiće se glasanju o nepovjerenju Vladi ili njenom članu, ako prethodno, po neprihvatanju odgovora, predsjednik Vlade ili član ne podnese ostavku.

U Poslovniku takođe piše (član 217) da najmanje 60 poslanika može podnijeti predlog da se glasa o nepovjerenju Vladi ili nekom ministru.

Srbija ima zakone o Vladi i Skupštini.

Prema Ustavu Crne Gore, samo predsjednik Vlade može predložiti Skupštini da razriješi ministra.

Prema Poslovniku Hrvatskog sabora (član 150), nakon utvrđivanja stava o interpelaciji Sabor može da postavi pitanje odgovornosti Vlade ili da pokrene pitanje povjerenja premijeru, pojedinom članu Vlade ili Vladi u cjelini.

Na predlog najmanje petine saborskih zastupnika može se pokrenuti pitanje povjerenja premijeru, članu Vlade ili Vladi. Ako se izglasa nepovjerenje članu Vlade, premijer može umjesto njega da predloži drugog člana Saboru da mu izglasa povjerenje, ili premijer i Vlada mogu podnijeti ostavku.

U Hrvatskoj postoji Zakon o Vladi.

( Nikola Dragaš )