Od kopnene do sajber invazije

Rusko raspoređivanje desetina hiljada vojnika sjeverno, istočno i južno od Ukrajine izaziva strah u Kijevu i zapadnim prijestonicama da Moskva planira novi napad. Rusija negira takve planove.

Zapadni vojni analitičari tvrde da Rusija ne može unedogled držati toliku vojsku na tim pozicima iz finansijskih i logističkih razloga i da bi morala da ih povuče do ljeta.

Procjene broja novih ruskih vojnika koje su pomjerene bliže Ukrajini variraju od 60 000 do oko 100 000, a u jednom američkom obavještajnom dokumentu navodi se da bi ta brojka mogla biti i do 175 000.

Američki zvaničnici tvrde da bi Rusija mogla napasti Ukrajinu još ovog mjeseca kada će tlo biti tvrđe, što olakšava lakše kretanje tenkovima i drugim oklopnim vozilima. SAD takođe tvrde da je Rusija već pozicionirala sabotere u Ukrajini kako bi sproveli sabotaže koje bi Rusija upotrijebila kao uvod za napad.

Na pregovorima ove nedjelje sa SAD i NATO, Rusija je tražila bezbjednosne garancije kako bi smirila tenzije.

Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov juče je kazao da Moskva nije spremna da vječno čeka odgovor i da želi detaljan pisani odgovor na svaki ruski predlog.

Postavlja se pitanje kako bi izgledao ruski napad na Ukrajinu i šta bi ona time željela da ostvari.

”Sadašnje pozicije vojske nude više izbora. Oni omogućavaju Rusiji niz opcija, a Ukrajinu i zapad drže u neizvjesnosti”, kazao je za Rojters Kir Džils iz “Čatam hausa”.

Britanska agencija je na osnovu razgovora sa analitičarima predstavila nekoliko mogućih scenarija.

Eskalacija u Donbasu

Žestoko naoružani ruski separatisti kontrolišu veliki dio teritorije na istoku Ukrajine od 2014. i nastavljaju oružane okršaje sa snagama ukrajinske vlade uprkos primirju 2015.

Prema podacima Kijeva u sukobu u Donbasu ubijeno je 15 000 ljudi. Ukrajina već duže vrijeme optužuje Rusiju da ima redovnu vojsku u tom regionu, što Moskva poriče. Rusija optužuje Kijev da kuje planove za preuzimanje regiona silom, što Ukrajina poriče.

U tako napetoj atmosferi, rizik od nerazumijevanja ili neplanirane eskalacije je veći, a Rusija bi mogla iskoristiti jedan takav incident kao povod za rat.

Izvor upoznat sa pozicijama ruskog ministarstva odbrane kazao je da je to najvjerovatniji scenario ukoliko se Moskva odluči za napad, ali je za Rojters istakao da ne zna da je takva odluka donijeta. Separatisti bi takođe mogli isprovocirati Kijev da napadne, a onda bi oni mogli zatražiti od Rusije da im u pomoć pošalje vojsku, kazao je izvor.

Ruske snage bi mogle proširiti sukobe u Donbasu kako bi uvukle Ukrajinu u konvencionalni konflikt, kazao je za Rojters Nil Melvin, direktor međunarodnih bezbjednosnih studija u RUSI organizaciji u Londonu. On smatra da bi Rusija mogla pokušati da zauzme ukrajinske primorske oblasti na Azovskom moru, stvarajući kopneni most od ruskog grada Rostova preko Donbasa do Krima. “U tom slučaju ukrajinska vlada bi bila pod ogromnim pritiskom”, kazao je on.

Napad iz Krima

Rusija je rasporedila nove snage na Krim, koji je pripojila od Ukrajine 2014.

Moskva bi mogla krenuti u napad na Ukrajinu sa Krima i zauzeti teritoriju do rijeke Dnjepar koja može služiti kao prirodna barijera protiv ukrajinske kontraofanzive, kazao je Konrad Muzika, direktor konsultantske firme Rohan sa sjedištem u Poljskoj.

Operacija bi mogla početi artiljerijom, raketnim i vazdušnim napadima na ukrajinske jedinice na jugu, a jedinice specijalnih snaga bi mogle zauzeti mostove i željeznicu, što bi omogućilo trupama i tenkovima da napreduju, kazao je on. Postoje samo dva puta sa Krima koji mogu biti blokirani ili uništeni, što je potencijalna slabost, kazao je on.

Snage bi obezbijedile kontrolu kanala koji obezbjeđuje Krimu svježu vodu i zalihe dok Rusija ne pripoji region, dodao je on.

Napad na više frontova

U javno dostupnom američkom obavještajnom dokumentu navodi se da bi Rusija mogla sprovesti invaziju ovog mjeseca sa oko 100 bataljonskih taktičkih grupa (BTG) ili oko 175 000 vojnika. Navodi se da je oko 50 BTG-a već pozicionirano na sjeveru i istoku Ukrajine i na Krimu na jugu.

Zauzimanjem Ukrajine Kijev bi bio odsječen od obale i prisustva NATO u Sjevernom moru, kazao je Melvin, i to bi odgovaralo ruskim nacionalistima koji tu oblast vide kao istorijsku teritoriju “nove Rusije”.

Napad na više frontova bi takođe mogao uključivati napad na sjeveroistočnu Ukrajinu, opkoljavanje ali vjerovatno ne i ulazak u gradove gdje bi se snage mogle naći u zamci urbane borbe. Ruske trupe bi takođe mogle krenuti u Bjelorusiju, otvarajući sjeverni front za Ukrajinu što bi približilo ruske snage Kijevu, kazao je Džils.

”Ovo bi naravno bilo najskuplje u ekonomskom, političkom kao i u smislu ljudskih života i vjerovatno je zbog toga najmanje vjerovatno”, kazao je Melvin za Rojters, komentarišući scenario opšte invazije.

Vojni analitičari kažu čak i ako bi pregazila ukrajinsku vojsku, koja je duplo manja od njene, Rusija bi se mogla suočiti sa gerilskim otporom, što bi joj otežalo da zadrži zauzetu teritoriju.

Raketni i sajber napadi

Džils je kazao da neki scenariji podrazumijevaju i napade raketama dugog dometa ili sajber napade čija bi meta bili ključna infrastruktura. Internet sajtovi ukrajinske vlade juče su se našli na meti masovnog sajber napada massive i na njima je osvanula poruka “plašite se i očekujte najgore”.

”Različiti scenariji o tome kako bi tačno Rusija mogla pokušati da ubijedi Zapad da ispuni njene zahtjeve kažnjavajući Kijev, ne moraju uopšte da uključuju kopnenu invaziju”, kazao je on.

( Nada Bogetić )