Vlada koči kadrovsku politiku MUP-a i Uprave policije?
Neizvjesno kada će biti usvojen novi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Upravi policije
Iako su Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije planirali da do kraja januara usvoje kadrovski plan i novi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, to se, po svemu sudeći, skorije neće dogoditi.
Sagovornici “Vijesti” iz vrha ove dvije institucije, potvrdili su da je Nacrt pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva unutrašnjih poslova - Uprave policije, pred Novu godinu poslat Vladi, ali način i njihovo viđenje reorganizacije službe, se ne poklapaju sa vizijom kabineta premijera, odnosno njegovog savjetnika za bezbjednost Voja Lakovića.
Savjetnik za bezbjednost premijera Zdravka Krivokapića, kako saznaju “Vijesti”, piše sugestije i promjene koncepta Nacrta pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji MUP-UP, tako da se ne zna kada će dokument ponovo vratiti na novu obradu Ministarstvu unutrašnjih poslova.
Upućeni tvrde da će rad na novom kadrovskom dokumentu MUP-a i UP vjerovatno potrajati jer i nakon što se obje strane usaglase oko završnog rješenja, potrebno je da Vlada utvrdi Predlog Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji nakon čega se tek može početi sa dijeljenjem novih rasporednih rješenja.
MUP nije odgovorio na pitanja “Vijesti” - da li ima problema oko Nacrta pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta i da li se i zbog čega kasni sa usvajanjem kadrovskog plana, koji je trebalo da bude usvojen do kraja januara.
Iz Uprave za kadrove odgovoreno je “Vijestima” da je Ministarstvo unutrašnjih poslova od njih za sada samo tražilo izjašnjenje oko promjene pojedinih policijskih zvanja...
”Ministarstvo unutrašnjih poslova nije zvanično dostavilo Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Upravi za kadrove, već je od Uprave za kadrove zatraženo izjašnjenje u pogledu određenih rješenja, koja se odnose na koncept buduće organizacione strukture i određenih radnih mjesta u policijskom zvanju. Imajući u vidu navedeno Uprava za kadrove nema podatke i ne može se izjasniti o broju sistematizovanih radnih mjesta, koji je definisan dokumentom Ministarstva unutrašnjih poslova”, piše u odgovoru koordinatorke tima za komunikaciju i promociju rada Uprave za kadrove Bojane Šćepanović.
Žele mlađu službu
Nacrtom pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta MUP i Uprava policije predvidjeli su veliko kadrovsko podmlađivanje službe - plan je bio da se u razvojnoj sistematizaciji u narednih nekoliko godina zaposle 904 nova službenika.
Detaljna kadrovska analiza u Upravi policije, koja je urađena za potrebe dokumenta, pokazala je da 1.084 službenika ima zakonske uslove za odlazak iz službe, a tokom ankete se već oko 400 pripadnika policije javilo da želi dobrovoljno, po povlašćenim uslovima, da napusti policiju.
Prema urađenoj analizi, planirano je da već u u 2022. godini gotovo 700 službenika napusti policiju, mahom, onih pripadnika službe koji imaju već sve zakonske uslove za odlazak u penziju.
Važećim Pravilnikom iz marta 2021. godine u Upravi policije je sistematizivano 4.752 službenička i namještenička radna mjesta unutar razgranatog policijskog sistema.
Ukoliko se prihvati kadrovski plan MUP-a i UP, to bi značilo da bi već tokom 2022. godine, služba bila smanjena za gotovo 15 odsto starijih kadrova, a potom dijelom zamijenjena mlađim kadrom.
”Vijestima” je krajem novembra u UP saopšteno da će se zbog reorganizacije službe, promijeniti kadrovska politika unutar policije, tako da će biti napravljen novi raspored radnih mjesta i policijskih zvanja, a sasvim izvjesno, da će doći i do otkaza.
Tada su pojasnili i da će zaustaviti višegodišnju praksu neraspoređenih kadrova unutar službe jer će svi smijenjeni rukovodioci, koji mjesecima nemaju zaduženje ali imaju rješenja iz ranijeg Pravilnika o unutrašnjoj sistematizaciji radnih mjesta, dobiti nova zvanja i radne zadatke u službi.
I ranije analize stanja u UP pokazale su da u toj instituciji postoji stalni manjak ljudstva za mnoge policijske dužnosti, uprkos činjenici da Crna Gora ima jedan od najvećih broj policajaca po glavi stanovnika u Evropi.
Netrpeljivost od Cetinja
Nakon operacije na Cetinju, ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović i direktor UP Zoran Brđanin pali su u nemilost premijera Zdravka Krivokapića jer su, navodno, oklijevali da u noći između 4. i 5. septembra silom raščiste barikade i omoguće ustoličenje Joanikija u Cetinjskom manastiru.
Postupak razrješenja ministra i direktora UP tada su zaustavile diplomate Kvinte, ali i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, koji je zaprijetio da će “ukoliko se to uradi odmah oboriti Vladu”...
Nakon cetinjske drame, premijer je u nekoliko navrata u javnim nastupima naglašavao da nije zadovoljan radom policije i da je “mafija jača od države”...
Prvi čovjek Vlade je krajem oktobra prošle godine za savjetnika za bezbjednost imenovao Voja Lakovića, koji se početkom prošle godine prijavio na konkursu za direktora Uprave policije.
Laković, dekan Fakulteta za bezbjednost u Banjaluci, bio je iznenađenje na konkursu jer je gotovo tri decenije bio van policijske uniforme, ali je tokom testiranja ušao u najuži izbor za direktora policije.
Posljednih mjeseci u javnim nastupima i Laković je bio veoma kritičan prema resorima Sekulovića i Brđanina - tokom gostovanja na Srpskoj TV i za In4S je tvrdio da su događaji 4. i 5. septembra na Cetinju “neuspjeli pokušaj državnog udara”, poručujući svima, osim premijeru Krivokapiću, da “ćute kao što su ćutali do tri sata iza ponoći kada je komandni lanac bio prekinut i nije postojao”...
Više od 50 službenika poslato kući
Bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović u posljednjim danima mandata podijelio je na desetine rješenja - ugovora o djelu na rok od godinu, tako da je u početkom decembra 2021. godine, nakon isteka tog perioda, najmanje 50-ak službenika policije poslato kući.
Prema ugovoru, ti službenici su dobili i zvanja nižih policijskih inspektora, tako da su imali gotovo ista radna zaduženja kao i službenici UP sa stalnim rješenjima.
Službenici, primljeni pod ugovorom o djelu, su radili noćne smjene, a nezakonito su imali i gotovo sva policijska ovlašćenja.
Zbog toga što im nije isplaćivan novac za noćni i prekovremeni rad i dežurstva, na šta nijesu imali pravo, postoji i najava da će mnogi od njih tužiti MUP i UP.
Unutar MUP-a i UP rade i službenici koji godinama imaju rješenja o povremeno privremenim poslovima, koji se angažuju preko agencija, tako da će sada biti upitan i njihov dalji status u službi.
( Biljana Nikolić )