Vojne vježbe Rusije i Bjelorusije u jeku tenzija
Ruski vojnici i oprema pristižu u Bjelorusiju gdje će, kako je kazao Aleksandar Lukašenko, razraditi plan suprotstavljanja Zapadu i Ukrajini
Ruske vojne snage i oprema počeli su da pristižu u Bjelorusiju gdje će od februara početi zajedničke vježbe, saopštio je juče Minsk, u jeku tenzija između istoka i zapada zbog situacije u Ukrajini.
”Vježbe “saveznička odlučnost” biće održane na zapadu Bjelorusije, blizu granica sa NATO članicama Poljskom i Litvanijom, i u južnom dijelu zemlje kod granice sa Ukrajinom, kazao je juče novinarima bjeloruski lider Aleksandar Lukašenko.
”Odredite tečan datum i obavijestite nas, kako nas ne bi okrivili za iznenadno nagomilavanje vojske, kao da se pripremamo da idemo u rat”, kazao je Lukašenko najvišim vojnim oficirima.
Kretanje ruskih trupa je pod budnim nadzorom usljed nagomilavanja vojske blizu ukrajinske granice i prijeteće retorike koji su izazvali strahove zapada da Rusija planira invaziju na tu zemlju.
Moskva to negira, ali koristi krizu kako bi zatražila bezbjednosne garancije od Zapada, uključujući zaustavljanje širenja NATO-a i zvanični veto na mogućnost da se Ukrajina ikada pridruži ovoj vojnoj alijansi.
Bjeloruski lider, kojeg zapad smatra odmetnikom od kako je silom ugušio proteste u njegovoj zemlji 2020. godine i nakon prošlogodišnje migrantske krize sa Evropskom unijom, kazao je da su vježbe neopohodne jer je Ukrajina nagomilala trupe blizu Bjelorusije.
On je takođe kazao da Poljska i baltičke zemlje imaju preko 30 000 vojnika blizu bjeloruske granice.
”Ovo bi trebalo da budu normalne vježbe kako bi se razradio određeni plan za suprotstavljanje ovim snagama: Zapadu, Baltiku i Poljskoj, i jugu - Ukrajini”, kazao je on u komentarima koje su objavili državni mediji.
Kremlj je u odvojenom saopštenju naveo da izvještaji da se Estonija priprema da primi do 5 000 NATO vojnika pokazuju da je Moskva sa pravom zabrinuta.
Upravo ovakve stvari dokazuju da imamo razloga za zabrinutost i da nijesmo mi razlog eskalacije tenzija”, kazao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov. Od njega je zatražen komentar nakon što je jedan visoki ruski zvaničnik odbio da odbaci ili potvrdi hoće li Rusija rasporediti rakete na Vanecueli ili Kubi ukoliko Zapad odbije da ispuni zahtjeve Moskve po pitanju bezbjednosnih garancija.
”Za Latinsku Ameriku - mi govorimo o suverenim državama, to ne smijemo da zaboravimo. U kontekstu aktuelne situacije, Rusija razmišlja kako da se pobrine za svoju bezbjednost... Razmatramo različite scenarije”, kazao je Peskov.
U odvojenom saopštenju, ruski zapadni vojni distrikt je saopštio da njihova tenkovska vojska sprovodi vježbe u pet regiona, u kojima učestvuje 800 vojnika i preko 300 komada opreme, prenijela je novinska agencija Interfaks.
Britanija šalje antitenkovsko oružje Ukrajini
Britanija je juče saopštila da će obezbijediti Ukrajini antitenkovsko oružje kako bi joj pomogla da se odbrani od potencijalne ruske invazije.
”Donijeli smo odluku da pošaljemo Ukrajini antitenkovske odbrambene sisteme”, kazao je britanski ministar odbrane Ben Volas u parlamentu, ističući da su prvi sistemi već isporučeni juče i da će manji broj britanskih instruktora pružiti obuku u kratkom vremenskom roku.
On nije precizirao količinu ili tip oružja koji šalju, ali je kazao: “To nije strateško oružje i ne predstavlja prijetnju za Rusiju. To je oružje za samoodbranu”. “Kratkog je dometa... ali bi trebalo da utiče na ljude da se zamisle, a ukoliko tenkovi krenu na Ukrajinu, onda će to oružje biti dio odbrambenog mehanizma”.
Volas je kazao da je pozvao ruskog ministra odbrane Sergeja Šojgua da posjeti London u narednih nekoliko nedjelja kako bi razgovarali o krizi, ali nije rekao hoće li Rusi to prihvatiti. “Sadašnji jaz je dubok, ali nije nepremostiv. I dalje se nadam da će diplomatija prevagnuti. Na Putinu je da odluči”, kazao je Volas.
Berbok: Ekonomske, strateške i političke posljedice ako Rusija napadne Ukrajinu
Njemačka šefica diplomatije kazala je juče da se nada da će tenzije sa Rusijom oko Ukrajine biti riješene diplomatskim putem, ali je upozorila da će Moskva snositi ozbiljne posljedice ukoliko napadne svog susjeda.
”Svaki dalji agresivni čin će imati visoku cijenu za Rusiju u ekonomskom, strateškom i političkom smislu”, kazala je Analena Berbok na zajedničkoj konferenciji za novinare sa njenim ukrajinskim kolegom Dmitrom Kulebom u Kijevu.
Kuleba je kazao da Kijev i Berlin zajedno rade na oživljavanju mirovnih pregovora za okončanje rata u istočnoj Ukrajini u takozvanom “normandijskom” formatu, koji uključuje Njemačku, Francusku, Ukrajinu i Rusiju.
Isključena iz većeg dijela razgovora prošle nedjelje između Rusije, NATO i SAD, Ukrajina traži i dobija uvjerenja od saveznika da nijedna odluka o njenoj budućnosti neće biti donijeta bez nje.
”Nama je sada veoma važno to što ni Berlin ni Pariz neće donijeti nikakvu odluku o Ukrajini bez Ukrajine, i da ništa ne planiraju iza naših leđa u odnosima sa Rusijom”, to je sada ključno”, kazao je Kuleba na jučerašnjoj konferenciji.
Njemački kancelar Olaf Šolc, koji je boravio u posjeti Madridu, kazao je da sve mora biti urađeno kako bi se izbjegla vojna intervencija u Ukrajini.
( Nada Bogetić )