Bajden je godinu na mjestu predsjedika SAD: Većinu obećanja nije ispunio, podrška mu opada

Džozef Bajden je pobjedio na izborima ostvarivši rekordno dobar rezultat. Prije tačno godinu dana imenovan je za predsjednika SAD. Ipak, većinu svojih obećanja on nije ispunio. Podrška mu opada.

Nade mnogih ljudi bile su probuđene kada je Džozef Bajden 20. januara 2021. položio zakletvu kao 46. predsjednik SAD. Samo nekoliko nedjelja ranije, radikalizovane pristalice svrgnutog Donalda Trampa upale su u Kongres, simbol američke demokratije koji je u međuvremenu postao simptom polarizacije zemlje koju je Bajden naslijedio od Trampa.

Jedno od Bajdenovih najvažnijih obećanja bilo je ujedinjenje nacije. U govoru tokom inauguracije on je naglasio da želi da se odvaži na novi početak, da „krene brzo i energično“, jer ima „mnogo toga što se mora popraviti, obnoviti i zacijeliti“.

Za Bajdena je glasao 81 milion birača, više nego za bilo kog predsjednika prije njega. Obezbijedio je i neznatnu većinu u oba doma Kongresa. Ali sada, godinu dana nakon preuzimanja dužnosti, čini se da je malo ostalo od početnog sjaja i glamura. Inflacija raste, pandemija je izmakla kontroli, a rejting je Bajdenu, kako pokazuju ankete, pao s 50, koliko je iznosio prošlog ljeta, na 41 odsto neposredno uoči Božića.

„Mislim da je najblaža riječ za prvu Bajdenovu godinu na mjestu predsjednika ’razočaranje’“, kaže Bret Stivens, konzervativni, ali prema Trampu kritični kolumnista lista „Njujork tajms“. Bajden je donjeo loše političke odluke, poput one o povlačenju iz Avganistana. To je uticalo na njegov ugled, njegovu vjerodostojnost u Kongresu i na kraju na njegov kredibilitet kao vođe svjetske sile.

Trampovo naslijeđe – gomila ruševina

Viržinija Sapiro, profesorka političkih nauka na Univerzitetu u Bostonu, smatra da pad Bajdenove popularnosti nije samo poslijedica političkih grešaka. On je preuzeo dužnost u posebno izazovnim vremenima: „Bilo mu je teže nego vjerovatno bilo kom drugom predsjedniku još od Ruzvelta koji je dužnost preuzeo u dubokoj krizi.“

Loša ekonomska situacija u zemlji, pandemija i Republikanska stranka čiji uticajni članovi i dalje tvrde da je Bajden pokrao Trampa na izborima, rezultira „gomilom ruševina koje se najpre moraju raščistiti da bi se nešto moglo postići“. Drugi razlog slabljenja podrške Bidenu, smatra prof. Sapiro, moglo bi da bude to da su mnogi umjereni Republikanci glasali za njega jer nisu htjeli da podrže Trampa, ali u osnovi su oni pristalice konzervativne politike.

Neuspješna spoljna politika, podijeljeno društvo

Ipak, nije sve bilo loše u prvoj godini mandata Džozefa Bajdena. Već u martu je uspjeo da pokrene paket pomoći u iznosu od 1,9 biliona američkih dolara uz pomoć kojeg je pružena finansijska pomoć porodicama koje su posebno teško pogođene pandemijom korone. I još jednu pobjedu je Bajden ostvario: krajem godine uspjeo je da pridobije Republikance da učestvuju u izglasavanju Zakona o infrastrukturi, za koji je odobreno 1,2 biliona dolara.

Međutim, ono što mnogi vide kao Bajdenova najozbiljniju grešku jeste povlačenje američkih trupa iz Avganistana u avgustu prošle godine. Kao rezultat toga, talibani su vrtoglavom brzinom preuzeli vlast u čitavoj zemlji i ujedno napravili veliki korak unatrag u pogledu ljudskih prava, a posebno prava žena u Avganistanu.

Set G. Džons, potpredsjednik Centra za strateške i međunarodne studije, posebno kritikuje nedovoljne pripreme za povlačenje. „I način i rezultat povlačenja učinili su da Sjedinjene Države djeluju nespretno, nekompetentno i u konačnici – slabo.“ Prema Džonsovim riječima, šteta naneta imidžu SAD je kobna i razorna. Mnoge zemlje se sada pitaju da li su SAD još uvijek pouzdan partner.

Bajden do sada nije uspjeo da održi ni svoje veliko obećanje da će ujediniti zemlju. Prema rezultatima istraživanja javnog mnjenja, 40 odsto američkog stanovništva smatra da Bajden nije legitimni predsjednik. To pokazuje da su duboke podjele u društvu i dalje prisutne.

Predsednik Bajden do sada gotovo da nije uspjevao da se snađe kada je riječ o prijedlozima zakona. Suviše često su republikanski kongresmeni i senatori uspjevali da torpeduju njegove planove. Jedan od njegovih najvećih promašaja jeste neuspijeh da progura zakon poznat kao „Build Back Better“. Riječ je o sveobuhvatnom programu ulaganja u brigu i staranje o djeci, obrazovanje i zaštitu klime, koji bi ispunio nekoliko Bajdenovih obećanja iz izborne kampanje. Njegovi napori da reformiše policiju takođe su propali u septembru prošle godine, jer stranke nisu mogle da se dogovore o tome šta raditi sa imunitetom policijskih službenika.

Ko dolazi nakon Bajdena?

Godina 2021. nije bila laka za Džozefa Bajdena, a ni sledeće tri neće biti ništa lakše. U njegove spoljnopolitičke izazove spada naoružavanje Kine na Pacifiku, politička nestabilnost na Bliskom istoku i prijetnje Rusije da će izvršiti invaziju istočnog dijela Ukrajine. Kako bi povratila kredibilitet, američka vlada bi morala da „pokaže odlučnost i da zauzme ozbiljan stav protiv Rusije, Kine ili Irana“, kaže Set G Džons. Međutim, ona „mnogo više priča nego što dijela“.

Ova godina je odlučujuća i na domaćem planu, jer bi Bajden na međuizborima u novembru mogao da izgubi tijesnu većinu u Senatu. To bi mu dodatno otežalo usvajanje paketa mjera koji su mu još uvijek, kako na srcu, tako i na dnevnom redu: eventualno donošenje skraćene verzije zakona „Build Back Better“ i nastavak pokušaja usvajanja izborne reforme. Ovo drugo prije svega podrazumijeva ukidanje tzv. „filibustera“, pravila prema kojem 60 od 100 senatora mora da pristane na završetak rasprave o nekom pitanju, prije nego što može da se pristupi glasanju.

Takođe, postavlja se i pitanje da li će se Bajden ponovno kandidovati za predsjednika? „Vjerovatno neće, to je javna tajna u Vašingtonu“, kaže kolumnista Bret Stivens. Svakako da tu Bajdenove godine igraju veliku ulogu: on je 2020, kada je imao 78 godina, bio najstariji novoizabrani predsjednik, a na sledećim izborima 2024. imao bi 82 godine.

Bret Stivens zato smatra da bi Bajden trebalo da se koncentriše na glavne zadatke i izazove za zemlju. Za to vrijeme bi Demokratska stranka trebalo da pronađe dobre kandidate za izbore 2024. Jer Republikanci će, uvjeren je Stivens, biti jaki i moćni izazivači i na tim izborima.

( Deutsche Welle )