Filip Ker: Mašta je najvažniji dio kreativne jednačine
Istorija nikada nije zaista završena - ni istorija Prvog svjetskog rata niti Drugog svjetskog rata. Berlin je grad koji sumira dvadeseti vijek; ima pet inkarnacija od 1871. godine. To je zanimljivo...
Britanski pisac Filip Ker autor je serijala romana o Njemcu Berniju Gunteru, bivšem vojniku odlikovanim Gvozdenim krstom, bivšem proslavljenom policajcu i sadašnjem privatnom detektivu - čovjeku koji misli da je vidio sve što se može vidjeti na ulicama Berlina tridesetih godina 20. vijeka. Mada mu se nacisti iskreno gade, on nije nimalo gadljiv na novac koji može da zaradi plivajući po mutnim vodama društva koje su oni stvorili.
„Kristalno ljeto“ je prvi roman iz ovog serijala. Gunter u ovoj knjizi prihvata poziv bogatog industrijalca sa vezama u najvišim krugovima režima da istraži tajanstvenu smrt njegove kćerke i njenog muža, vatrenog naciste. Gunter će se uplesti u kovitlac stravičnih događaja, koji će ga odvesti i do samih vrhova vlasti i na samo dno, među osuđenike u konc-logoru. Čini se da možda ni sva njegova prekaljenost, snalažljivost i cinizam neće biti dovoljni da iz tih događaja izvuče živu glavu... Stil pisanja Filipa Kera, kako primjećuje kritika, podsjeća na Rejmonda Čendlera, ali ga u uvjerljivim i pažljivo istraženim istorijskim detaljima čak i nadmašuje. Romane „Kristalno ljeto“ i „Stepski konji“ (priča o traženju izlaza iz zagrljaja leda i smrti u mračnim danima Drugog svjetskog rata u Ukrajini, zemlji čija se burna istorija nastavlja i danas) objavila je Laguna, kao i četiri romana za omladinu „Djeca lampe“.
Filip Ker je rođen u Edinburgu 1956. godine gdje je završio osnovnu školu. Srednju školu je pohađao u Northemptonu. Doktorirao je filozofiju i pravo na Univerzitetu u Birmingemu 1980. godine. Radio je kao autor reklamnih tekstova ali nikada nije objavio ni jedan slogan koji je smislio. Prvi roman je objavio 1989. godine. Poznat je po istorijskim trilerima čiju je radnju uglavnom smještao u Njemačkoj tokom tridesetih godina XX vijeka, tokom Drugog svjetskog rata i Hladnog rata, među kojima je i trilogija „Berlinska noć“. Pisao je i knjige za djecu pod imenom P. B. Ker, uključujući i serijal „Djeca lampe“. Dobitnik je nagrade Edgar, finalista nagrade Shamus, a dodijeljena mu je i nagrada Britanskog udruženja pisaca kriminalističkih romana Ellis Peters Award za najbolji istorijski kriminalistički roman. Sa suprugom i troje djece živi i radi u Londonu, odakle je i govorio za ART.
Recite nam nešto o vašem serijalu romana u kojima je glavni lik Berni Gunter. Kako ste počeli da pišete ovu seriju?
"Počeo sam sredinom osamdesetih godina. Želio sam da pišem o običnim Njemcima i Berlinu. Englezi su uvijek imali fascinaciju Berlinom. Završio sam postdiplomske studije o njemačkom pravu i filozofiji i bio sam veoma zainteresovan za istorijsku i filozofsku pozadinu nacista - što bi se moglo nazvati pan-germanizmom. Sa mladalačkom arogancijom, krenuo sam u Berlin 1985. godine i mnogo sam saznavao tamo. To je uvijek najbolji način pisanja knjige. Prolaziti mjestima. Dobiti osjećaj za to"
Koja je istorijska pozadina ovih romana? Kraj Vajmarske republike i dolazak nacista?
"I jedno i drugo vrijeme. Ponekad i period poslije Prvog svjetskog rata i poslije Drugog svjetskog rata. Istorija nikada nije zaista završena - ni istorija Prvog svjetskog rata niti Drugog svjetskog rata. Berlin je grad koji sumira dvadeseti vijek; ima pet inkarnacija od 1871. godine. To je zanimljivo"
Zašto ste izabrali vrijeme prije Drugog svjetskog rata i ratnog perioda kao vrijeme vaših romana? Šta vam je kao piscu omogućilo da pišete o rađanju nacizma?
"Ništa mi nije omogućilo osim moje arogancije i moje mašte. Kad sam bio dijete, učitelji su mi rekli da pišem o onome što znam. Nikada nijesam vjerovao u to. Šekspir vjerovatno nikada nije posjetio ni polovinu mjesta u kojima se odvijaju njegove predstave, tako da mislim da je mašta najvjerovatnije najvažniji dio kreativne jednačine. Izabrao sam ovaj period, jer vjerujem da je ono što se dogodilo između 1914. i 1945. godine najvjerovatnije najvažniji istorijski događaj u Evropi od protestantske reformacije"
Kako ste izgradili lik Bernija Gintera? Da li ste imali model?
"Model sam ja. Projekcija mog vlastitog karaktera. Način pisanja. Bilo je stvarnih detektiva koje sam znao, kao što je Ernst Genat, ali moj lik je dizajniran da bude svakodnevni, da komentariše šta se dešava u njegovoj zemlji. U tom smislu karakter je istraživanje onoga kako sam mogao reagovati u sličnoj moralno kompromitovanoj situaciji"
Da li ste u ove romane uključili stvarne likove?
"Čitali ste ih? Da, stalno"
Kakvu misteriju krije vaša knjiga “Kristalno ljeto”?
"Političku misteriju. Moji romani su više o politici nego o kriminalu"
Još jedan element u ovom romanu je sam grad. Kako ste opisali Berlin?
"Proveo sam puno vremena tamo, uz mape, šetajući, upoznavajući mjesta i stvarajući osjećaj za to. Ich bin ein Berliner"
Radnja vašeg romana “Stepski konji” odvija se u Ukrajini. Iz kog razloga?
"Zato što se zasniva na istinitoj priči, smještenoj u rezervatu prirode opisanom u ovoj knjizi"
Kalinka, junakinja ove knjige je stekla jedan mali, dragocjeni poklon da posjeduje odnos sa rijetkim konjima. Šta ovi konji znače za nju?
"Konji su simbolika za sudbinu Jevreja u istočnoj Evropi"
Vaši “Stepski konji” su neobična priča zasnovana na ratu, ali možemo li čitati ovu knjigu kao priču o prijateljstvu sa konjima?
"Možete je pročitati na nekoliko načina, kao priču za djecu ili kao priču za odrasle. Takvo je moje mišljenje"
Opis Ukrajine je vrlo uvjerljiv na vašim stranicama. Koje vrste istraživanja su prethodile pisanju ovog romana?
"Istraživanje nije toliko važno. Najvažnije istraživanje koje pisac radi odvija se unutar sopstvene glave i unutar sopstvene mašte. Ljudi smatraju da je istraživanje sve; nije. Imaginacija je ono što se računa"
Da li ste pronašli neke sličnosti između vremena Berniija Guntera i našeg doba?
"Neprestano. Poenta je da ponekad ono što se čini romanom o istorijskom periodu ima određeni značaj za danas. Ovo je vrsta istorijskog romana koji mi se sviđa"
U ovom serijalu interesovali ste se za geopolitičku Evropu u prvoj polovini 20. vijeka. Prema tom osjećanju, koji dio svijeta bi danas bio intrigantan?
"Meni? Rusija vjerovatno. Bio sam ranije. To je čudan brak između velikog biznisa i totalitarizma"
Kako totalitarni režim, strah i represija utiču na vaše junake?
"Oni čine to da budu uplašeni za svoje živote"
Šta povezuje romane iz serijala o Berniju Ginteru?
"Mjesto, period, lik i ja. Iznad svega ja"
Koji pisci su uticali na Vaše pisanje?
"Volim da mislim da se uklapam u jaz koji postoji između Kristofera Išervuda i Džona le Karea. Ovaj drugi je izvršio veliki uticaj, ne samo u njegovom pisanju, već na način na koji je sebe nosio kao pisac. Još uvijek ne mogu da shvatim zašto nije imao nagradu za književnost"
Pisac trilera "Dama iz Zagreba"
U serijalu o berlinskom detektivu Berniju Gunteru postoji i triler „Dama iz Zagreba“ čija se radnja dijelom dešava i u Hrvatskoj u vrijeme Drugog svjetskog rata i NDH.
Glavni junak Berni Gunter je često bio na detektivskim zadacima za svoje nadređene i najgorim borbama u Drugom svjetskom ratu. Zbog takvih zadataka, svjedočeći o iskonskom užasu ljudskog postojanja, Gunter ima prilično težak oblik PTSP-a i izrazito je depresivan i ciničan.
U romanu „Dama iz Zagreba“ Gebels ga šalje u privatnu misiju. Naime, ministar propagande opčinjen je Dalijom Dresner, čiji su preci Hrvati i čije je pravo ime Sofija Branković te želi da ona glumi glavnu ulogu u sljedećem filmu nacističkog državnog umjetnika Fajta Harlana, inače zloglasnog reditelja filmova “Jevrejin Zis” i “Kolberg”. No Dalija Dresner odbija da se vrati glumi sve dok ne sazna šta se dogodilo s njenim ocem koji je nestao u vihoru rata u Zagrebu. Dalija moli Gebelsa za pomoć, a on šalje Guntera u Nezavisnu Državu Hrvatsku da pokuša da uđe u trag Dalijinom ocu.
Galerija
( Vujica Ognjenović )