Nova vlada ili novi izbori

Epilog inicijativa o budućnosti aktuelne vlasti i pojedinih njenih članova u njoj, o kojima će poslanici odlučivati početkom februara, zavisiće isključivo od poteza opozicije.

Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić (Demokrate) sazvao je za 3. i 4. februar tri vanredne sjednice, na kojima bi trebalo da se odlučuje o razrješenju vicepremijera Dritana Abazovića, skraćenju mandata parlamentu i nepovjerenju Vladi.

Međutim, to automatski ne znači da će poslanici izjašnjavati o svim tim pitanjima.

Da bi se to desilo, prvo se mora izglasati da ona budu na dnevnom redu vanrednih sjednica. Jedan od lidera Demokratskog fronta Andrija Mandić sinoć je nagovijestio da možda neće biti kvoruma za odlučivanje.

Parlamentarci bi prvo 3. februara mogli da se izjasne o predlogu predsjednika Vlade Zdravka Krivokapića o razrješenju Abazovića.

Premijer je tu inicijativu podnio nakon što su koalicija "Crno na bijelo" (CnB), čiji je Abazović dio, i opozicioni poslanici tražili izglasavanje nepovjerenja Vladi.

Još nije poznat stav Abazovićevih kolega iz vlasti o pitanju njegove smjene.

U slučaju da je podrže, za razrješenje vicepremijera bila bi im potrebna podrška dijela opozicije.

Na podršku iste adrese, tog dana moralo bi da se računa kako bi za novog vicepremijera bio imenovan ministar finansija Milojko Spajić, kojeg je za tu poziciju takođe predložio Krivokapić.

Dan kasnije, 4. februara, parlamentarci bi trebalo da odlučuju o potencijalnom skraćenju mandata Skupštini - koje je juče zatražila Vlada - i o nepovjerenju Krivokapićevom kabinetu.

"Vijesti" juče od većine političkih subjekata nisu dobile odgovor na pitanje hoće li glasati da se skrati mandat parlamentu, nakon čega bi se išlo na vanredne izbore.

Krivokapić je napisao na Tviteru da je nakon jasno iskazane namjere GP URA, Demokratske partije socijalista (DPS) i njegovih satelita, "da na neustavan način izaberu novu manjinsku vladu", jasno da su novi izbori jedini način za razrješenje "najteže političke krize u novijoj istoriji" države.

Prema nezvaničnim informacijama lista, opozicija ne namjerava da glasa za skraćenje mandata Skupštini iako su se u prethodnom periodu zalagali za nove izbore - već za nepovjerenje Krivokapićevoj Vladi, što bi trebalo da bude uvod u formiranje manjinske vlasti.

Predlog o nepovjerenju Krivokapićevom kabinetu ima sigurnu podršku najmanje 44 poslanika.

Eventualnim razrješenjem Abazovića i izglasavanjem nepovjerenje Vladi, on bi ostao izvan kabineta koji bi bio u tehničkom mandatu do formiranja nove vlade.

Iz Socijaldemokratske partije (SDP) "Vijestima" su kazali da ih ne Krivokapićevi predlozi ne obavezuju ni da ih razmatraju, a kamoli podrže.

"Vladu već duže vrijeme podržava manje od 20 poslanika. Ona je bez legitimiteta, i nećemo podržati nikakav predlog takve vlade. Zato nas Krivokapićevi predlozi ne obavezuju ni da ih razmatramo. On je za nas bivši premijer", rekao je šef medijskog tima SDP-a, Mirko Stanić.

Listu su iz Socijaldemokrata (SD) saopštili da će sigurno podržati inicijativu o izglasavanju nepovjerenja Vladi, čiji su potpisnici.

"Sasvim smo sigurni da će ta inicijativa dobiti podršku, čime će Krivokapićeva Vlada i formalno pasti", naveli su oni.

S druge strane, iz vladajuće Socijalističke narodne partije (SNP) "Vijestima" su rekli da je "ono što se posljednjih dana dešava, neviđeni besprizorni atak na SNP".

Oni navode da je istina da su nezadovoljni radom Vlade, a prije svega odnosom izvršne vlasti prema, kako kažu, žrtvi koju su nesebično podnijeli u borbi protiv prethodnog režima.

"Taj naš odnos nismo ni skrivali. Takođe, nesporna je činjenica da je i većina naših koalicionih partnera dijelila s nama isti takav odnos, i da smo u određenim trenucima imali maltene pojedinačnu podršku aktuelnom predsjedniku Vlade. I danas imamo situaciju da je određeni broj poslanika potpisao inicijativu za smjenu premijera, a samim tim i pad Vlade. SNP nije potpisao inicijativu o nepovjerenju, kao što nijednog trenutka nismo rekli da ćemo glasati za smjenu. Organi partije će se odrediti prema tome", ponovili su iz SNP-a, dodajući da je manjinska vlada jedno od mogućih rješenja izlaska iz krize.

Iz GP URA ocijenili su da je Krivokapić povukao potez očajnika i protivustavno tražio od ministara da se izjasne o skraćenju mandata Skupštini, "samo da bi sačuvao fotelje, koje su mu preče od Ustava i zakona".

Lider i poslanik Prave Crne Gore, Marko Milačić, najavio je da će glasati za skraćenje mandata Skupštini, jer je to, kako je pojasnio, jedini način da se spriječi prekrajanje izborne volje građana, za šta je optužio GP URA i SNP.

Iz Liberalne partije (LP) pozvali su Krivokapića da povuče zahtjev, poručujući da neće proći njegovi pokušaji "da izazove haos u državi i da je destabilizuje".

"Vijesti" nisu dobile odgovor na pitanje o skraćenju mandata od najvećih parlamentarnih subjekata - DPS-a, Demokratskog fronta (DF) i Demokrata.

Prema Ustavu Crne Gore (član 84), Skupštini mandat može prestati prije vremena - skraćenjem ili njenim raspuštanjem.

Predlog za skraćenje mogu podnijeti šef države, Vlada ili najmanje 25 poslanika, a odluka o skraćenju donosi se većinom glasova svih poslanika.

Skraćenje mandata parlamentu kao predlog za rješenje krize vlasti, prvo je prije mjesec i po ponudio DF, nakon što su njihovi koalicioni partneri Demokrate i GP URA odbili predlog o formiranju nove vlade.

DF je tada za podršku tom predlogu, koji nije bio uputio parlamentu, mogao da računa na podršku opozicije, koja je, kao i taj politički savez, uporno pozivala na raspisivanje vanrednih izbora.

S druge strane, ostali akteri parlamentarne većine bili su izričito protiv skraćenja mandata i novih izbora, navodeći, između ostalog, da bi to bilo "davanje kiseonika DPS-u", i da naredni izbori treba da budu održani 2024. godine, u svom redovnom terminu.

Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, saopštio je sinoć da očekuje da "svi" podrže skraćenje mandata parlamentu.

"Mislimo da su u kontekstu ovih posljednjih dešavanja - prije svega, jednog zaista neočekivanog i iznenađujučeg poteza potpredsjednika Vlade i njegove partije da se glasa o nepovjerenju Vladi - jedino fer rješenje su izbori, koji bi se mogli organizovati sa lokalnim izborima u maju", rekao je on za TVCG.

Poslanici CnB i opozicije prekjuče su podnijeli Skupštini predlog izmjena Zakona o lokalnoj upravi, kojima traže da se izbori u 14 opština i Gradskoj opštini Golubovci održe u jednom danu.

U Podgorici i još nekim opštinama sinoć su održani novi protesti podrške Vladi.

Mandić: DF spreman i za proteste, od ovoga korist ima samo DPS

Jedan od lidera DF-a Andrija Mandić najavio je da će oni pozvati pristalice i one koji su glasali za promjenu vlasti na proteste "ako se napravi neka kombinacija sa DPS-om". On je rekao da će DF prije svega toga još jednom pozvati kolege iz parlamentarne većine da razgovaraju: "Od svađe i vike korist ima samo DPS", kazao je Mandić za RTCG.

Pozvao je Krivokapića i Abazovića da podnesu ostavke jer bi to, rekao je, pomoglo skupštinskoj većini da nađe zajednički jezik.

Vladimir Joković je rekao da će SNP odluke donijeti u ponedjeljak, na sjednici Glavnog odbora. Kazao je da je juče bila sjednica Predsjedništva i sastanak sa predsjednicima opštinskih odbora na kome su odluke bile jednoglasne.

Joković je kritikovao premijera kako nije ispoštovao nijedno obećanje i ocijenio nekoretnim njegovu namjeru da sa pozicije Vlade i iz partije koju planira, organizuje nove izbore.

On navodi da treba prvo vidjeti šta će biti sa sadašnjom Vladom, i da li će imati podršku u paralmentu.

"Sve su opcije na stolu. Može da se priča o manjinskoj vladi, da se priča o novoj vladi u okviru aktuelne većine, a može da se ide na nove izbore. Sad je premijer pokrenuo inicijativu da se raspusti paralment, možda se i to izglasa. Oni koji podržavaju premijera, plus DPS koji želi izbore. Vidjećemo", kazao je Joković.

Ministar ekonomije Jakov Milatović rekao je sinoć da bi formiranje nove političke partije na čijem čelu bi bio Zdravko Krivokapić bila jedna logična stvar u skladu sa određenim dešavanjima.

"Ako se odluči na takvu opciju i pozove me da budem dio te priče, mislim da ću se odazvati. Na taj način bih mu opet pomogao da se sačuva kontinuitet istorijske pobjede iz 2020. godine", poručio je on.

Opstrukcije i inicijativa CnB motivi za skraćenje mandata

U obrazloženju Vladinog predloga za skraćenje mandata Skupštini navodi se da su se od prvog dana predsjednik Vlade i većina ministara susretali sa brojnim opstrukcijama i osporavanjima u svom radu.

"Ako se uzmu u obzir teška ekonomsko-socijalna situacija, izražene podjele i nestabilni društveno-politički ambijent koji je naslijeđen od prethodnog režima, izazovi sa kojima se suočavala 42. Vlada Crne Gore bili su ogromni. Uprkos tome, rezultati koje je za kratko vrijeme i u gorenaznačenom ambijentu postigla Vlada Cme Gore, najbolji su mogući", piše u obrazloženju.

Međutim, kako se dodaje, složena politička klima, koja je kulminirala odlukom poslaničkog kluba koji predvodi partija potpredsjednika Vlade da krene u postupak izglasavanja nepovjerenja Vladi, nametnula je neophodnost postavljanja pitanja - da li u ovakvoj atmosferi nepovjerenja ova Vlada i ovaj saziv Skupštine mogu da nastave da obavljaju Ustavom preuzete nadležnosti u korist građana i u korist evropskog puta države.

O skraćenju mandata u 10, o nepovjerenju Vladi u 11 časova

U dva dana u Skupštini će se održati tri vanredne sjednice.

Na prvoj - 3. februara u 11 sati, biće, ako se izglasa dnevni red, predlog za razrješenje Abazovića i izbor njegovog nasljednika.

Druga sjednica će se održati 4. februara u 10 sati, i na njoj bi trebalo da se raspravlja i glasa o skraćenju mandata Skupštini.

Treća sjednica će se održati istog dana sat kasnije - u 11 časova, a poslanici bi trebalo da odlučuju o nepovjerenju Vladi i izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi.

Inicijative za prve dvije sjednice podnijela je Vlada, dok su treću tražili CnB i opozicija.

Procjena bezbjednosti zbog inicijative o nepovjerenju

Na zahtjev ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića, Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) i Uprava policije (UP) rade procjenu bezbjednosne situacije u državi.

"Vijesti" su pitale UP da li imaju informacije da su se "parastrukture iz dijela bezbjednosnog sektora, koji nije razmontiran do kraja, uplele u gaženje izborne volje građana", što je u autorskom tekstu o aktuelnoj političkoj situaciji napisao savjetnik predsjednika Vlade, Vojo Laković.

Laković pominje i ugrožavanje bezbjednosti građana i države, a potom zaključuje da na udaru nije samo nada građana, niti politička stabilnost, "već i državna stabilnost i građanski mir". On je, kako je prije dva dana saopšteno iz kabineta premijera, naveo da je Crna Gora "dovedena u bezbjednosno najopasniju situaciju u novijoj istoriji".

Iz UP su kazali da je u toku procjena bezbjednosne situacije nakon podnošenja inicijative za izglasavanje nepovjerenja Vladi. "Imajući u vidu da je u toku izrada procjene bezbjednosne situacije, odnosno da je u toku izrada ovog akta shodno zahtijevu ministra unutrašnjih poslova koji će mu biti dostavljen kao izvještaj u skladu s njegovim zahtjevom, na vaša pitanja će biti odgovoreno nakon što predmetni izvještaj bude dostavljen ministru unutrašnjih poslova", rekli su iz UP.

Procjenu bezbjednosti po zakonu radi ANB, na zahtjev UP.

( Nikola Dragaš, Biljana Matijašević, Jelena Jovanović )