Predata inicijativa za razrješenje Bečića

U Skupštiu Crne Gore stigao je predlog da se predjednik parlamenta Aleksa Bečić razriješi sa te dužnosti.

Predlog je potpisalo 38 poslanika opozicionih partija - DPS, SDP, SD, LP, BS, Albanske koalicije Jednoglasno.

Predlog nije potpisao poslanik Albanske liste Genci Nimanbegu, kao ni Predrag Bošković iz DPS-a. Bošković je, kako je Vijestima rečeno iz DPS-a, u Slovačkoj, na Evropskom prvenstvu u rukometu, u skladu sa obavezama koje ima kao potpredsjednik Evropske rukometne federacije (EHF).

"Skupština Crne Gore, za vrijeme mandata predsjednika Skupštine Alekse Bečića, nije bila mjesto suštinskog političkog dijaloga, zbog čega nije uspjela da ostvari jednu od svojih osnovnih funkcija, te dovede do ubrzanja evropskog puta Crne Gore. Dominantno zbog te činjenice, odnosno, neostvarivanja svrhe koju bi najviši zakonodavni i politički dom u jednoj državi trebalo da ima, danas smo svjedoci nikad većih društvenih, političkih socijalnih podjela, koje prijete da destabilizuju ukupan ambijent u državi i blokiraju ispunjavanje njenih osnovnih zadataka", navodi se u obrazloženju.

Dodaju da negativan godišnji izvještaj Evropske komisije, u kome se između ostalog navodi da je sadašnji sastav Skupštine bez presedana u istoriji Crne Gore, "najbolja ilustracija zbog čega je put naše države prema Evropskoj uniji zaustavljen, a značajan doprinos takvom Izvještaju i takvoj dijagnozi stanja od strane naših evropskih partnera, dala je upravo Skupština pod rukovodstvom njenog aktuelnog predsjednika."

Navodi se da je za vrijeme ovog saziva Skupštine, Crna Gora značajno nazadovala u oblasti vladavine prava, "a najveći razlog tome je nespremnost i odsustvo političke volje aktuelnog predsjednika Bečića da inicira ustavne mehanizme izbora čelnih funkcija u pravosudnom sistemu".

"Predsjednik Bečić nije uspio da djelotvorno pokrene i okonča nijedan važan politički dijalog koji je trebaio da dovede do rješenja kojima bi se deblokirale važne državne institucije, posebno one u oblasti pravosuđa", piše u obrazloženju.

Podsjeća se da je implementacija ustavnih amandmana, odnosno, imenovanja u pravosuđu kvaiifikovanom većinom u Skupštini, jedno je od ključnih EU privremenih mjerila za poglavija 23 i 24.

"Rukovodstvo Skupštine je pokazalo potpuno ignorantski odnos prema ovoj činjenici i 16 mjeseci otkako je parlament konstituisan nije učinjen nijedan konkretan korak da se obezbijedi ustavno i sistemsko razrješenje institucionalne i pravosudne blokade. Nije pokrenut proces dijaloga vlasti i opozicije kao jedini mehanizam da se dođe do potrebnog dogovora i konsenzusa oko ovih pitanja".

Uzaludni su, kako se dodaje, bili i stalni pozivi brojnih EU zvaničnika da se pokrene „međupartijski dijalog" i nađe rješenje za izbor vrhovnog državnog tužioca, Sudskog savjeta, sudija Ustavnog suda.

"Sve to je jasan i nedvosmislen dokaz da je svojim neodgovornim odnosom predsjednik Bečić značajno doprinio urušavanju parlamenta kao mjesta političkog i demokratskog dijaloga i to u najdelikatnijem trenutku za naš evropski put".

Navodi se da su u Izvještaju EK zabilježene oštre kritike i zbog toga što su se u Skupštini često inicirali lli donosili zakoni po hitnom postupku, bez potrebnih javnih konsultacija i bez odgovarajućeg uzimanja u obzir zahtjeva iz procesa pristupanja EU.

Ocijenjeno je da izborna reforma praktično stoji u mjestu iako je Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva formiran u decembru 2020. godine.

"Ovo je, pored ključnih reformi - imenovanja u oblasti pravosuđa, takođe materija koja zahtijeva kvalifikovanu većinu u parlamentu, oko čega takođe nije bilo opipljivih pomaka niti dogovora na relaciji vlast - opozicija. Zbog toga, i u ovoj veoma važnoj i osjetljivoj oblasti, imamo stagnaciju i blokadu i nemogućnost da se eventualni parlamentarni izbori sprovedu u skladu sa reformisanim izbornim zakonodavstvom i odgovarajućim preporukama naših međunarodnih partnera. To je još jedan krupni neuspjeh ovog saziva Skupštine pod rukovodstvom aktuelnog predsjednika".

Podsjeća se da su pravosudne reforme i izborno zakonodavstvo ključne oblasti kojima je Skupština trebalo da se bavi i postigne politički dogovor.

"Rješavanje ovih pitanja je bilo važno za evropski put Crne Gore ali i za, što je još i važnije, stabilizaciju političkih i društvenih prilika, budući da bi se postizanjem dogovora i konsenzusa poslala snažna poruka i medjunarodnoj i domaćoj javnosti da je Crna Gora u stanju da rješava svoje krupne probleme i izazove. Na ovaj način, zahvaljujući izostanku tih rezultata, pokazali smo kao država upravo suprotno, što značajno utiče na naš imidž u međunarodnoj javnosti".

Dodaje se da je država, zbog neodgovornosti rukovodstva parlamenta, punih pola godine bila bez predsjednika Državne izborne komisije, čime je izborni proces doveden u stanje potpunog kolapsa.

"Na kraju je, usljed brojnih pritisaka međunarodne javnosti, taj proces okončan, a rukovodstvo Skupštine je sve to vrijeme ovo pitanje iz političkih i partijskih razloga držalo ad acta. Nezakazivanje sjednica parlamenta zbog bojkota dijela parlamentarne većine jedan od upečatljivih dokaza partijskog odnosa predsjednika parlamenta prema zakonodavnim obavezama, odnosno potrebnim zakonodavnim reformama", piše u obrazloženju.

To je, kako se dodaje, jedan od razloga što je parlament bio izuzetno neefikasan i što je veliki broj zakona umjesto u proceduri držan u fiokama aktuelnog predsjednika.

"Iz svega navedenog, nedvosmisleno se zaključuje da je aktuelni predsjednik parlamenta svoju funkciju očigledno obavljao u interesu svoje partije i partijske i lične promocije, a ne u interesu države i ostvarivanja ključnih državnih ciljeva, čija je realizacija zbog takvog odnosa izostala. Svi gore navedeni razlozi i činjenice upućuju na potrebu da se aktuelni predsjednik Skupstine Crne Gore razriješi s ove odgovorne funkcije".

( Biljana Matijašević, D.C. )