Sindikat medija: Zbog političkih podjela zabilježen najveći broj napada na novinare
Iz sindikata su, povodom 23. januara, Dana novinara Crne Gore, naveli da su na meti bili zaposleni iz redakcija sa različitim uređivačkim politikama, dodajući da stari slučajevi napada i dalje ostaju neriješeni
U Crnoj Gori je, zbog produbljenih političkih podjela u društvu, tokom prošle godine zabilježen najveći broj napada na novinare i novinarke, saopšteno je iz Sindikata medija Crne Gore (SMCG).
Iz SMCG-a su, povodom 23. januara, Dana novinara Crne Gore, naveli da su na meti bili zaposleni iz redakcija sa različitim uređivačkim politikama, dodajući da stari slučajevi napada i dalje ostaju neriješeni.
Oni su podsjetili da su usvajanjem izmjena Krivičnog zakonika pooštrene kazne za napade na novinare, kao i da je Evropska komisija, prvi put poslije dugo godina, u svom izvještaju konstatovala ograničeni napredak u slobodi medija.
“To je kraj nabrajanju pozitivnih pomaka. Tokom prošle godine smo imali najveći broj napada na novinare i novinarke, a na meti su bili zaposleni iz različitih redakcija”, kazali su iz SMCG-a.
Oni su rekli da su uzroci napada sve produbljenije političke podjele u društvu.
“Stari slučajevi napada i dalje ostaju neriješeni. Zbog brojnih najava vrha vlasti da ima napretka u istrazi ubistva Duška Jovanovića, u ovoj godini očekujemo konkretne rezultate, kako sve ne bi ostalo na praznoj priči”, rekli su iz SMCG-a.
Oni su kazali da se povećao pritisak na zaposlene u medijima, kao i da, iako je država u više navrata i na više načina obilno novčano pomagala medije, zaposleni nijesu osjetili tu pomoć.
“Naprotiv, i dalje strahuju od otkaza i smanjenja ionako niskih zarada. Ekonomski položaj zaposlenih u medijima ostaje loš.”, kazali su iz SMCG-a.
Oni podsjetili na nalaze svog prošlogodišnjeg istraživanja, prema kome je 45 odsto ispitanka reklo da je moralo da se cenzuriše, 47 odsto da vlasnici medija utiču na njihov rad, a 37 odsto da osjeća politički pritisak ili miješanje.
“Nevjerovatnih 78 odsto tvrdi da radi prekovremeno, i taj rad jednom dijelu nikad nije plaćen. Jasno je koliko je teško baviti se medijima u Crnoj Gori”, kazali su iz SMCG-a.
Oni su naveli da poseban i standardan problem medijske zajednice predstavljaju lokalni javni emiteri koji se bore za opstanak, dok se Zakon o elektronskim medijima, o kojem se godinama pregovara, ne usvaja.
“Od programa Evropa sad svi mnogo očekujemo ali i pitamo kako će Opštine, koje nisu bile u stanju da izmiruju ni mnogo niže zarade zaposlenima u lokalnim javnim emiterima, izdržati najavljena povećanja”, rekli su iz SMCG-a.
Oni su kazali da listi nagomilanih problema treba dodati i sve lošiji položaj fotoreportera i drugih medijskih radnika, ali i potpuno neregulisan status frilensera /freelancer/ u medijskoj industriji.
“Nepoštovanje autorskih prava i razne manipulacije fotografijom u velikoj mjeri ugrožavaju status fotoreportera. Zato je njihov broj sveden na minimum pa je u više od stotinu crnogorskih medija zaposleno desetak fotoreportera”, kaže se u saopštenju.
Kako je poručeno, poseban problem je i sve prisutniji govor mržnje u medijima.
“Konačno pokretanje priče o izradi medijske strategije i izmjene seta medijskih zakona daje makar malu nadu da će država naći način da reguliše i govor mržnje i da konačno u cjelosti reguliše ovu oblast”, zaključili su iz SMCG-a.
( MINA )