Berluskoni odustao od predsjedničke trke, ne želi polemike i podjele
Berluskoni je nedjeljama ispitivao svoje konzervativne saveznike, kao i poslanike iz partija centra, da vidi da li ima dovoljno podrške da bude izabran
Bivši italijanski premijer Silvio Berluskoni odustao je danas od trke za izbore za predsednika zemlje planirane za iduću nedjelju, mada je rekao da je prikupio dovoljno glasača da postane šef države.
Berluskoni (85) rekao je u saopštenju da se poslije mnogo razmišljanja opredelio da učini još jedan korak na putu nacionalne odgovornosti. Medijski mogul pozvao je svoje pristalice da ne glasaju za njega.
Berluskoni, koji je preživio seks skandale i presude o fiskalnoj pronevjeri, rekao je da ne želi da njegovo ime bude razlog za polemike i podjele koje zemlja sebi ne može da priušti u vrijeme pandemije.
Mogućnost da on osvoji sedmogodišnji predsjednički mandat, što je položaj koji treba da pruži neku vrstu moralnog kompasa naciji i predstavlja nacionalno jedinstvo, već je izazvala proteste ranije ovog mjeseca u Rimu.
Poslanici u parlamentu kao i specijalni regionalni elektori treba da počnu sa tajnim glasanjem u ponedjeljak za izbor budućeg italijanskog predsjednika.
Berluskoni je rekao da namjerava da nastavi kao vođa italijanske partije desnog centra Forca koju je osnovao prije tri decenije i da osigura da specijalni predsjednički "veliki elektori" izaberu nekog ko može da dobije veliki konsenzus u parlamentu.
On je takođe insistirao na tome da premijer Mario Dragi treba da ostane na tom položaju. Dragi, bivši šef Evropske centralne banke, vodi vladu jedinstva, ali je ukazao da je zainteresovan da postane nasljednik predsjednika Serđa Matarele čiji mandat ističe 3. februara.
S obzirom na nekoliko stotina glasova kojim raspolažu Berluskoni i njegovi desničarski saveznici u Parlamentu, insistiranje Berluskonija da Dragi ostane na mjestu premijera moglo bi da iskomplikuje bilo koji pokušaj Dragija da postane predsjednik.
Berluskoni je nedjeljama ispitivao svoje konzervativne saveznike, kao i poslanike iz partija centra, da vidi da li ima dovoljno podrške da bude izabran.
Potrebna je dvotrećinska većina glasova u prve tri runde glasanja u parlamentu, što znači da je malo vjerovatno da bi pobjednik mogao rano da se pojavi, pošto nijedan politički blok nema tako veliku podršku.
U četvrtoj rundi potrebna je prosta većina glasova za izbor predsjednika. Tokom prethodnih predsjedničkih izbora prošlo je više dana prije nego što je određen pobjednik.
( BETA )