Kengur iz Berana stigao u Pipere

Iz Agencije za zaštitu životne sredine kažu i da Miljanu Miličkoviću nikad nisu izdali dozvolu za otvaranje i rad prihvatilišta, a u pitanje dovode i privremenu dozvolu za ZOO vrt

43117 pregleda43 komentar(a)
Kengura dobio od izvjesnog Maša Nikšića, kažu iz EPA, Foto: FB/Prihvatilište i oporavak životinja

Na privatnom imanju u selu Blizna, u okolini Podgorice, poznatom kao Prihvatilište i oporavak životinja, nalazi se jedinka kengura, za koju vlasnik Miljan Miličković ne posjeduje bilo kakvu dokumentaciju. Kengura je, navodno, dobio od lica iz Berana, koje nema dozvolu za držanje te životinjske vrste.

To su “Vijestima” kazali iz Agencije za zaštitu životne sredine (EPA). Iz Uprave za inspekcijske poslove (UIP), na pitanja “Vijesti”, 12. januara kazali su da je upit proslijeđen ekološkoj inspekciji. U međuvremenu, “Vijestima” nije odgovarano o slučaju kengura u selu Blizna. Inspekciju je o svemu informisala i Agencija.

”S obzirom na to da je u saznanju da g. Miljan Miličković drži kengura na svom imanju u selu Blizna-Piperi, Agencija za zaštitu životne sredine je obavijestila nadležni organ Upravu za inspekcijske poslove Crne Gore - Odsjek za ekološku inspekciju, kako bi ista shodno zakonskim propisima, izašla na lice mjesta i provjerila da li su navodi o držanju kengura osnovani. Agencija još nije dobila izvještaj o pomenutom inspekcijskom nadzoru koji je sprovela ekološka inspekcija”, kazali su “Vijestima” iz EPA.

Dodali su i da su imanje Miličkovića posjetili direktor Agencije Milan Gazdić, službenici EPA i predstavnik ekološke inpekcije, kada su i utvrdili da se tu nalazi kengur.

”U razgovoru sa gospodinom Miličkovićem smo saznali da isti ne posjeduje potvrde o porijeklu, kupovini ili uvozu navedene vrste i informisani da je navedenu vrstu dobio od izvjesnog Maša Nikšića iz Berana koji, kako smo provjerili, nema dozvolu naše Agencije za držanje navedene vrste”, kazali su iz EPA.

Na pitanje da li se Miličković obraćao Agenciji i tražio dozvolu za držanje kengura, kazali su da niko nikad nije tražio takvu dozvolu za tu vrstu životinje.

”Nijedan subjekat, pravno i fizičko lice se do današnjeg dana nije obraćao Agenciji za zaštitu životne sredine, sa zahtjevom za izdavanje dozvole za držanje pomenute životinjske vrste”, piše u odgovoru “Vijestima”.

Dodaju i da je Miličković krajem prošle godine putem elektronske pošte informisao Agenciju da posjeduje kengura na svom imanju, a da mu je iz te institucije odgovoreno da je potrebno da podnese zahtjev za držanje te životinje.

”Od oktobra, kada je poslat upit mailom, do danas, vlasnik imanja se nije obraćao Agenciji za izdavanje dozvole o držanju. Prilikom posjete gospodina Miličkovića od naše strane je još jednom napomenut da je potrebno da pribavi dozvolu za držanje gore pomenute vrste kengura”, kazali su iz EPA, uz podsjećanje da je prema Zakonu o zaštiti prirode, imalac dužan da u roku od 30 dana obavijesti Agenciju o posjedu životinje bez dozvole.

Prema informacijama sa Fejsbuk stranice Prihvatilišta od 17. oktobra, tog dana organizovano je “spektakularno otvaranje novog dijela parka sa novim životinjskim vrstama”, a uz ponudu za besplatno fotografisanje sa egzotičnim životinjama, najavljeno i “upoznavanje sa kengurom”.

Prihvatilište i oporavak životinja nalazi se na dvadesetak kilometara od Podgorice. U opisu Fejsbuk stranice putem koje se promoviše rad prihvatilišta, navodi se da je osnovano kao nevladina i neprofitna organizacija, da se prostire na 12.000 kvadratnih metara livada, šuma i pašnjaka, da je sa radom počelo oktobra 2005, te da se “sa stručnim timom veterinara, istraživača i ljubitelja životinja uspješno bavi prihvatom i oporavkom životinja koje su u nevolji, povrijeđene, bez utočišta, zaplijenjene u krijumčarenju ili previše mlade i nejake da bi mogle da žive samostalno”.

”Zadatak ovog prihvatilišta je da divlje životinje autohtonih vrsta po oporavku vraća u prirodu, a domaće životinje nakon oporavka i stabilizacije zdravlja udomi u domaćinstvima u kojima su željene i držane na human način po propisima našeg prihvatilišta. Na ovom imanju ostaju trajno da žive zaplijenjene zaštićene vrste životinja ili životinje koje više nisu sposobne da žive samostalno u prirodi”, piše u opisu stranice na Fejsbuku.

Prihvatilište je, sudeći prema fotografijama sa društvenih mreža, otvoreno za posjete i životinje su u stalnom kontaktu sa ljudima.

Iz Agencije su “Vijestima” kazali da vlasniku Miljanu Miličkoviću nikad nisu izdali dozvolu za otvaranje i rad prihvatilišta.

”S obzirom na to da isti od Agencije nikada nije ni tražio dozvolu za prihvatilište, već isključivo za držanje pojedinih životinjskih vrsta. U Rješenju izdatom od ove Agencije, izričito je podvučeno da se životinje ne izlažu posjetiocima niti u komercijalne svrhe, a imamo saznanja da je sve to rađeno”, kazali su iz EPA.

Dodaju i da su u saznanju da je Miličković od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede dobio privremenu dozvolu za osinivanje i rad ZOO vrta.

”Tu dozvolu nismo vidjeli ali, ako postoji, nije mogla biti izdata bez prethodnog mišljenja ove Agencije. Ako je izdata, prekršen je Zakon o zaštiti prirode, čime su službeno lice i organ izdavanja napravili ozbiljan zakonski prekršaj, o čemu ćemo takođe obavijestiti inspekcije, čim dođemo u posjed istog”, navode iz EPA.

Na konkursu za finansiranje projekata NVO, u oblasti zaštita dobrobiti životinja, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove dodijelila je krajem jula NVO Prihvatilište i oporavak životinja 24.998 eura za projekat “Unapređenje uslova zaštite dobrobiti divljih i autohtonih životinjskih vrsta”.

I egzotične zmije bez papira

Prihvatilište u selu Blizna ima dozvolu za držanje nekih životinja, ali iz EPA su kazali da su registrovali i jedinke za koje nisu izdali dozvolu i podsjetili da držanje pojedninih vrsta bez dozvole podliježe zakonskim sankcijama.

EPA je, kako navode, dozvolu dala za pet jelena lopatara, dva muflona, četiri noja, divlju mačku, gavrana, po dvije sove kukuvije, labuda grbca, kune zlatice, crvene lisice, činčile, evropske crvene vjeverice, žutouhe kornjače, po jedan papagaj penant, papagaj berg, papagaj veliki aleksandar i papagaj sivi žako, dva rakuna, jedan evroazijski jazavac, četiri sibirske vjeverice, dvije kanadske prugaste vjeverice, pet degu vjeverice, dva kraljevska fazana, tri američke crvene vjeverice, lama, četiri pauna, dvije dvogrbe kamile, osam emua, mrki medvjed, mješanac vuka i psa i dvije crvenouhe južnoameričke kornjače.

”Na imanju smo nedavnim izlaskom registrovali egzotične zmije i još neke životinje za koje nismo izdali dozvole”, kazali su iz Agencije i dodali da Miličković nije mogao da dokaže ni porijeklo životinja, te da očekuju reakciju ekološke inspekcije reakciju.