Poslanici Evropskog parlamenta obilježili Međunarodni dan sjećanja na Holokaust
"Moramo biti na oprezu i ne okretati glavu na drugu stranu kao što smo učinili tada. Mržnja, rasizam i antisemitizam ne smiju da budu posljednja riječ u istoriji", rekla je Margot Fridlander poslanicima Evropskog parlamenta
Osobe koje su preživjele Holokaust i brojni političari upozorili su danas na novi porast antisemitizma i negiranja genocida nad Jevrejima u Drugom svjetskom ratu, na 77. godišnjici oslobođenja logora smrti Aušvic.
Komemoracije žrtvama nacističkih zločina održane su u vrijeme kada se na internetu bilježi sve više antisemitskih poruka, čemu su doprinijele i mjere karantina zbog koronavirusa.
Poslanici Evropskog parlamenta danas su minutom ćutanja obilježili Međunarodni dan sjećanja na Holokaust i odali počast preživjeloj stogodišnjakinji Margot Fridlander koja im se obratila.
Ona je uhapšena 1944. dok je bila u bjekstvu i odvedena u logor Terezijenštat, dok su njena majka i brat godinu dana ranije deportovani u Aušvic, gdje su ubijeni. Fridlander je sa mužem emigrirala u SAD 1946. godine, a u Berlin se vratila 2010. godine, i od tada po Njemačkoj promoviše sjećanje na zločine.
"Moramo biti na oprezu i ne okretati glavu na drugu stranu kao što smo učinili tada. Mržnja, rasizam i antisemitizam ne smiju da budu posljednja riječ u istoriji", rekla je Fridlander poslanicima Evropskog parlamenta.
Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel insistirao je na važnosti sjećanja na Holokaust pošto je broj preživjelih manji iz godine u godinu.
"Svakom godinom koja prodje, Holokaust se približava tome da postane istorijski događaj. Sve je udaljeniji, sve je apstraktniji. Naročito u očima mlađih generacija Evropljana. Zbog toga, paradoksalno, što godine više prolaze, komemoracija postaje značajnija", rekao je Mišel.
Njemačkom parlamentu danas se obratila preživjela 87-godišnja Inge Auerbacher, rekavši da živi u Njujorku 75 godina, ali da se još dobro sjeća "užasnog vremena horora i mržnje".
"Nažalost, ovaj rak se ponovo probudio i mržnja prema Jevrejima je ponovo uobičajena u mnogim zemljama svijeta, uključujući Njemačku"
Predsjednica njemačkog parlamenta Berbel Bas rekla je da je pandemija koronavirusa djelovala "kao sredstvo ubrzavanja" na već nabujali antisemitizam.
"Antisemitizam je ovdje, nije samo na krajnjoj margini. To je problem našeg društva, cijelog društva. Naša zemlja nosi posebnu odgovornost, genocid nad evropskim Jevrejima je njemački zločin. Ali u isto vrijeme, to je prošlost koja se tiče svih, ne samo Njemaca, ne samo Jevreja", kazala je Bas na posebnoj sjednici parlamenta u Berlinu kojoj su prisustvovali lideri zemlje.
Predsjednik izraelskog parlamenta Miki Levi rasplakao se danas u njemačkom Bundestagu dok je recitovao molitvu iz knjige jevrejskog dječaka koji je postao punoljetan uoči Kristalne noći u Njemačkoj 1938. godine.
Levi je rekao da su Izrael i Njemačka iskusili "neobično putovanje na putu pomirenja i uspostavljanja odnosa i hrabrog prijateljstva" izmedju dvije zemlje.
Međunarodni dan Holokausta ustanovljen je Rezolucijom Generalne skupštine UN u novembru 2005. godine, kada je odlučeno da se on obilježava 27. januara, na dan kada je sovjetska Crvena armija oslobodila logor Aušvic.
Zbog pandemije koronavirusa, brojne komemoracije su i ove godine održane onlajn.
Na mjestu nekadašnjeg logora Aušvic, gdje su njemački nacisti ubili milion i po ljudi, u tada okupiranoj Poljskoj, održana je mala ceremonija.
Nacisti i njihovi saradnici ubili su tokom Holokausta oko šest miliona evropskih Jevreja i milione drugih ljudi. Medju ubijenima je bilo oko milion i po dece.
( BETA )