Partijski interes da ne bude preči od javnog, dijalogom do snažnih institucija

Marić je ocijenio da Skupština nije uradila ništa od onoga što je bilo u njenoj nadležnosti za "dekonstrukciju poluga bivše vlasti."

"Nijedna agencija nije pomjerena s mjesta. Agencija za sprječavanje korupcije nije pomjerena s mjesta", rekao je.

Smatra da je jedino rješenje tehnička vlada i da "nikakva isključivost neće donijeti rješenje", već da će samo produžiti trenutno stanje.

Šoć je kazao da su ministri koji prisustvuju protestima, a nisu pripadnici nijedne stranke, zaboravili da su državni činovnici, "a ne politički propagatori".

Na konstataciju Popovića da "ne uvažava buduću partiju", Šoć je kazao da to "onda tek nema legitimitet".

"Svi se pozivaju na volju iskazanu 30. avgusta. Ako iskreno vjeruju u to, onda je njihova obaveza da pogase svoje Tviter naloge, telefone da im neko uzme, da stave prst na čelo i da sjednu, da se dogovore. Da se vlast promijeni, proširi, ostavi prostor za nove ljude, da se Vlada učini operativnijom, da se njen legitimitet proširi uključenjem prestavnika Albanaca i Bošnjaka, i pristupi deklarativno ostvarenju obećanja od 30. avgusta zbog kojih su izabrani."

Kazao je da je neophodan dijalog kako doći do jasnih i nespornih institucija. "Moramo imati vlast koja će obezbijediti da ne dođe do anarhije".

Gazivoda je rekao da je potrebno identifikovati loše stvari i da se to umnogome nije desilo.

"Princip vladavine prava je ideal kojem se nismo ni primakli", rekao je i kao primjer naveo to što su "svi kršili" mjere donijete u borbi protiv koronavirusa.

Popović je uputio apel svim subjektima da stave pod kontrolu partijske i druge interese jer je kriza "duboka i dalekosežna".

Građanski pokret URA pozvao je da razmisli još jednom o dobronamjernim kritikama da vlada bez podrške većeg dijela aktuelne skupštinske većine nema legitimitet i krši Ustav.

Popović se složio sa stavom Šoća da bi najbolje bilo da se postigne dogovor unutar parlamentarne većine o formiranju nove vlade, ali i ocijenio da je to malo vjerovatno.

Ako nije obezbijeđena "21 od 41 - većina većine", onda se mora ići na vanredne izbore, "sa tehničkom ili koncentracionom vladom", kazao je on.

Popović smatra da bi u tehničkoj vladi svi morali biti zastupljeni, sa ciljem pripreme novih izbora.

"Broj 49 u kojem dominira broj 30 DPS-a, nije magični broj, to je bezvrijedan broj. Glavno je demokratizovati Crnu Goru, izboriti se protiv mafiokratije, njenog političkog krila - DPS-a."

Ulaz u manjinsku vladu sa ekskluzivnom podrškom DPS-a, a ne većeg dijela aktuelne skupštinske većine, nije samo "protiv 30. avgusta", nego i protiv Ustava, poručio je Popović.

Gazivoda je rekao da je neophodno doći do toga da svaki poslanik glasa po sopstvenoj savjesti, što je u Crnoj Gori "naučna fantastika".

"Treba nam taj događaj kad će čovjek iz neke partije reći - ja za ovo neću da glasam jer nije ispravno".

Kada se govori o "izdaji volje građana", Šoć je kazao da se biračka volja definisala izborima u vidu mandata

"Nijedna partija nije dobila apsolutnu većinu. Prepoznajem da je većina ljudi išla za onim partijama koje su obećavale promjene i u tom smislu svaka kolaboracija sa DPS-om predstavlja izdaju opšte volje usmjerene ka promjenama."

"Kada bih upotrijebio riječ 'izdaja', rekao bih ovako - Vi koji ste obećavali evropski put Crne Gore, preobražaj demokratski, vi ste izdali obećanja za koje sam glasao. Vi ste ti sada koji politički ruinirate institucije".

Šoć je ocijenio da Vlada u aktuelnoj strukturi i sa trenutnim personalnim sastavom ne može da postoji, ali i da je manjinska vlada loša ideja.

"Prvo što će makar u svijesti građana vratiti DPS na političku scenu, a drugo, nijedan projekat te vlade koji se ne bi dopado DPS-u neće imati svoju prolaznost, drugim riječima, ruke su im vezane."

Drugi izbor bi, kako je kazao, bio da aktuelna skupštinska većina dogovori formiranje vlade u okviru iste većine, uključujući političke predstavnike nacionalnih manjina.

Šoć je kazao da ne postoji odgovornost za izgovorenu riječ, odnosno da bi u svakoj drugoj državi funkcioner koji iznosi teške optužbe i "javno hapsi" ljude završio na sudu.

"Tvitovanje je postalo način vođenja institucija, imamo tvitersku državu, bez ikakve odgovornosti", dodao je.

Marić je kazao da je zloupotreba državnih resursa od strane nove vlasti delegitimisala uporne kritike o zloupotrebi resursa od strane njihovih prethodnika.

"Imamo zloupotrebu institucija u korist jačanja određenih političkih projekata i to svi vidimo", rekao je, pojasnivši da misli na masovno zapošljavanje po opštinama, resorima.

Marić je iskazao bojazan da bi pozitivni ekonomski efekti, zbog aktuelnog političkog stanja, mogli biti pretvoreni u "modifikovani način kupovine glasova".

Fama koja je DPS ima svoje opravdanje, kazao je Marić, ali i rekao da je svaki subjekt parlamentarne većine "nešto glasao sa DPS-om".

Manjinska vlada je jedan od modela, dodao je, ali i rekao da bi tehničkom nazvao aktuelnu i eventualnu manjinsku vladu.

Ako ona nema stabilnost parlamentarne većine koja je podržava ne može napraviti platformu za institucionalne reforme.

Marić je kazao da u proteklom periodu nije bilo "provjetravanja" tužilačke organizacije. "Ona je najveća institucionalna žrtva sistema koji traje decenijama, čak i prije DPS-a".

Popović je rekao da je Savjet za borbu protiv visoke korupcije napravio samo "dva, tri nedovršena koraka prema vrhovniku crnogorske mafiokratije".

"I to je izazvalo potrese. Ono prije Cetinja u septembru, nema ni mjesec dana - 1.400 kilograma kokaina... ko ne vidi vezu između te dvije činjenice, ne zna šta se u Crnoj Gori dešava."

Popović je ocijenio da je nova vlast "najmanje 70 odsto, možda i do 90" pokazala da je ista kao prethodna.

"To je porazna dijagnoza, što bi trebalo sve da otrijezni, u smislu da je bolest zvana korupcija, oligarhija, partitokratija, klijentelizam po širini i dubini - uzela cijelo društvo".

Popović je kazao da je nada da će parlamentarna većina postići minimalni dogovor za produženje mandata aktuelne vlade i vlasti, i da će se stvoriti bolji uslovi da Savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou radi svoj posao, bila jedini razlog što nije ranije podnio ostavku na članstvo u tom tijelu.

"Onog momenta kad su subjekti nove vlasti krenuli da i taj Savjet upotrebljavaju za uzajamne obračune, a mislim da je ovo loš sukob i da nema nevinih u tom sukobu, i naročito od ove opcije ekskluzivne manjinske vlade sa DPS-om to više nije ni URA za mene, žao mi je što je tako, vidjećemo šta će donijeti budućnost... tog momenta sam sam da nema nade. Kad je počelo blato i prema Savjetu, vidio sam da se nema šta čekati parlamentarni rasplet".

Ocijenio je da je Savjet postigao ograničene rezultate, jer nije bilo razumijevanja i da je partijski interes bio ispred javnog.

Gazivoda je, komentarišući rad Specijalnog državnog tužilaštva, rekao da je dug put do onoga što bi trebalo da bude očekivani rezultat.

"Mi vidimo iz svih međunarodnih izvještaja da se vidi veliki politički uticaj na tužilaštvo", podsjetio je.

Smatra da je ocjenjivanje rada tužilaca od strane prethodnog saziva Tužilačkog savjeta sprovedeno na loš način i da treba promijeniti pristup.

"Vjerujem da postoji značajan broj tužilaca koji dobro rade posao, a da su demotivisani jer imaju istu ocjenu kao kolega kojeg vide da ne radi dobro i vide da ne snosi nikakvu odgovornost."

Gazivoda je rekao da je zakonski rok za imenovanje novog člana Tužilačkog savjeta, koji treba da zamijeni Marića, 15 dana, i da bi trebalo da ga imenuje Krivokapić kao koordinator Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava.

"Mislim da ne bi bilo dobro, pošto smo tek kompletirali TS, da nastavimo u krnjem sastavu. Već sljedeće subote imamo nastavak prve sjednice, koja ima krupni zadatak da odredi vršioca dužnosti Vrhovnog tužioca".

Očigledno je, kako je kazao, da crnogorskom društvu treba mnogo više dijaloga.

"Na čekanju još imamo pitanja koja se rješavanju dvotrećinskom i tropetinskom većinom - Ustavni sud, Sudski savjet, izbor VDT-a..."

Rekao je da je pozicija VDT-a nedopustivo dugo u v.d. stanju.

Šoć je rekao da je Vlada od starta bila "pod baražnom vatrom" većine koja je izabrala, što šalje negativnu poruku građanima.

"Poslali su poruku - mi smo sastavili vladu na platformi koju smo obećali, a sad ćemo da je uništimo, tako što ćemo je ucjenjivati, s vremena na vrijeme prijetiti..."

Podsjetio je da je "najžešći" u odbrani Vlade bio vicepremijer Dritan Abazović."

Ocijenio je da je predlog o manjinskoj vladi rizičan potez, posebno na način na koji je predstavljena. "Politička kultura je došla do izražaja i onda imamo 'izdaje'. Sad oni koji su brutalno rušili vladu, mislim na DF, povukli su se, ućutali".

"Kakav 'državni udar', kao da slušam Katnića", dodao je. 

Istakao je da su legitimne inicijative za skraćenje mandata parlamenta, smjenu vicepremijera i predsjednika Skupštine.

"Kad čujem riječ 'izdaja' počinjem da brinem, jer to ne pripada demokratiji", kazao je Šoć, na šta je Marić ocijenio da je to način na koji se građani "straše", i im se tako poručuje da treba da prate "partijske lidere i naloge".

Šoć smatra kako nema dileme da se ide na vanredne izbore. 

Upotrebljavati pojmove "državni udar" i "izdaja" govori o političkoj nezrelosti, kazao je Šoć.

"Ja bih rekao da je to jedna politička nekultura, a u izvjesnoj mjeri, kad slušam pojedine, i nedostatak elementarnog građanskog vaspitanja".

Pojasnio je da Ustav ostavlja mogućnost da se izglasa nepovjerenje vladi i da to pitanje nije prvi put otvoreno.

"Nije ovo prva vlada koja će izgubiti legitimitet, 2002. godine je LSCG otkazao povjerenje vladi Filipa Vujanovića, ona je delegitimisana i išlo se na izbore. Tu nema mjesta da se govori o bilo kakvom državnom udaru".

Marić je ocijenio da nije postojao dovoljan nivo povjerenja da bi se moglo nastaviti sa saradnjom, ali je kazao da se nije pokajao zbog odluke da bude dio Vlade.

Popović je ocijenio da ni devedesetih godina prošlog vijeka nije bio "tako kritičan momenat".

"Mislim da postoji lošiji momenat, do '99. je mafiokratija bila tek u začecima i nije imala efektivnu društvenu moć koju danas ima. Ona je u pozadini ta koja proizvodi ovaj haos i kojoj jedino haos odgovara. To je razlog zbog koga je danas možda opasnije".

Ocijenio je da je u proteklih 17 mjeseci bilo pozitivnih rezultata, prije svega na polju ekonomije i bezbjednosti. 

Šoć je rekao da ne vidi racionalno obrazloženje za aktuelna dešavanja i da se postavlja pitanje kako se sve što se dešava razlikuje od "onoga što smo napustili 30. avgusta".

Marić je rekao da je obaviješten o razrješenju sa funkcije državnog sekretara 24. januara, dok je bio na sjednici Tužilačkog savjeta.

"Pozvan sam potom u kabinet premijera, zahvalio sam se na saradnji, on meni i to je to", rekao je Marić, kazavši da će tokom emisije pojasniti svoj stav o odluci Vlade.

Popović je kazao, povodom njegove nedavne ostavke u Savjetu za borbu protiv korupcije na visokom nivou, kazao da nije želio da učestvuje u sukobu u vrhu vlasti.

Koliko su nezavisne tuzilačke istrage važne u procesu reforme i ozdravljenja društva?

Da li bi koncept manjinske vlade otvorio put za izbor profesionalaca u pravosuđu i koji su rizici u trenutnoj političkoj konstelaciji?

Zašto je od promjene vlasti reforma u pravosuđu stagnirala i kakvi su bili učinci nacionalnog savjeta za borbu protiv visoke korupcije?

Kako doći do institucija imunih na uticaj partitokrata?

Gosti u večerašnjoj emisiji "Načisto" sa Petrom Komnenićem su: Dragan Šoć - advokat, Milan Popović - univerzitetski profesor, Siniša Gazivoda - advokat i član Tuzilačkog savjeta, Boris Marić - dojučerašnji državni sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava.