Nezakonito koristile podatke i stara i nova Vlada

Država najčešće krši Ustavom zagarantovano pravo građana na zaštitu ličnih podataka i sa takvom praksom se mora prestati, poručio je juče član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka (AZLP) Muhamed Gjokaj.

Povodom Međunarodnog dana zaštite ličnih podataka, Gjokaj je “Vijestima” kazao da je pandemija koronavirusa pokazala da kao “prošla vlast, tako i sadašnja vlast nastavlja sa istom praksom i ponavlja iste greške”.

Vlada Duška Markovića je na početku pandemije, u martu 2020. godine, odlučila da objavljuje imena lica kojima su izdata rješenja o samoizolaciji.

To je uradila na osnovu pozitivnog mišljenja dva od tri tadašnja člana Savjeta AZLP – Sretena Radonjića i Bojana Obrenovića.

Sagovornik “Vijesti” je na sljedećoj sjednici Savjeta AZLP ukazao da je sporno mišljenje “pravno neodrživo i neutemeljeno” i da će rezultirati velikim brojem tužbi građana.

Osnovni sud je prošle godine presudio u korist jedne sugrađanke jer se njeno ime našlo na spisku osoba koje su bile u samoizolaciji. Samo ovaj slučaj koštao je državu više od 770 eura.

”Budući da sam se protivio donošenju spornog mišljenja i cijelo vrijeme bio u manjini, ipak sam bio ubijeđen da je pravda dostižna, što je potvrdila i presuda Osnovnog suda,” kazao je Gjokaj.

Zbog spornog mišljenja, Radonjić i Obrenović su krajem prošle godine glasovima poslanika Skupštine Crne Gore smijenjeni iz Savjeta.

Gjokaj ističe da je Vlada Zdravka Krivokapića nastavila sa istom praksom kada je u julu donijela odluke o preduzimanju mjera za suzbijanje koronavirusa, koje su uključivale da zaposleni u ugostiteljskim objektima vrše kontrolu posjedovanja potvrde o izvršenoj vakcinaciji ili urađenom PCR testu gostiju.

”Tom prilikom su kontrolori Agencije na moju inicijativu izvršili nadzor i konstatovali da se radi o nezakonitoj obradi podataka koja je prouzrokovana spornom odlukom Vlade”, naveo je Gjokaj.

Odluke Vlade nisu sadržale jasan pravni osnov kojom je propisana obaveza ugostitelja da kontrolišu posjedovanje digitalnih kovid sertifikata za ulazak u unutrašnjost lokala. Vlasti EU su više puta naglašavale da pravni osnov postoji samo za upotrebu kovid potvrda za potrebe graničnih prelaza, ali da ako države članice žele koristiti te potvrde u druge svrhe, kao na primjer ulaska u restorane, moraju usvojiti odgovarajuće nacionalno zakonodavstvo koje to dopušta, poput rješenja koji postoje u Francuskoj ili Austriji.

”U Crnoj Gori nije usvojen takav zakon kojim se dopušta i ostalim subjektima kontrola PCR testa, već Vlada uređuje ta pitanja svojim uredbama, naredbama ili tome slično, što je direktno kršenje Zakona o zaštiti podataka o ličnosti”, kazao je on.

Treći slučaj koji je obilježio prošlu godinu je da je Fond za zdravstveno osiguranje više od 50 zdravstvenih kartona, bez znanja bolnice i pacijenata, poslao u Srbiju na provjeru. Nakon kontrole službenika Agencije utvrdilo da se radi o nezakonitom iznošenju ličnih podataka iz posebne kategorije iz Crne Gore u Srbiju.

Gjokaj je kazao da se nada da će Crna Gora ove godine imati novi Zakon o zaštiti podataka o ličnosti koji će biti usaglašen sa Opštom uredbom o zaštiti ličnih podataka (GDPR) koja se već primjenjuje u Evropskoj uniji.

Direktor AZLP Ivan Medojević je kazao da će poseban izazov biti usaglašavanje crnogorskog zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU, a posebno sa GDPR.

”To će biti prilika da se na djelu pokaže koliko smo spremni da uvažimo standarde EU i na taj način poštujemo sebe, svoje lične podatke i privatnost do koje nam je stalo tek onda kada osjetimo da su isti ugroženi”, kazao je Medojević u saopštenju.

On je dodao da građani još nisu shvatili značaj zaštite ličnih podataka i mnoge informacije o sebi objavljuju na internetu ne razmišljajući o tome da one mogu biti zloupotrijebljene. Dodao je da je javni interes svake zajednice, pa i Crne Gore, zaštita privatnosti njenih građana, a uloga AZLP da bude “stožer zaštite ličnih podataka kao dio institucionalnog mehanizma”.

Osvrćući se na slučajeve kršenja Zakona od početka pandemije, Gjokaj se osvrnuo na presudu “Olmstead protiv SAD” u kojoj sudija američkog Vrhovnog suda Luis Brandis kaže, između ostalog da: “Naša vlada je moćan, sveprisutni učitelj. Dobrim ili zlim, ona svojim primjerom uči cijeli narod. Državne službenike moramo podvrgnuti istim pravilima ponašanja koja očekujemo od građana. Ako vlada postane kršitelj zakona, ona rađa prezir prema zakonu; poziva svakog čovjeka da postane zakon za sebe; poziva na anarhiju”.

Međunarodni dan zaštite ličnih podataka obilježen je juče, a vezuje se za datum potpisivanja Konvencije 108 o zaštiti lica u odnosu na automatsku obradu ličnih podataka iz 1981. godine.

Lacmanović: Nazadovali u zaštiti podataka, dosta razloga za zabrinutost

Bivši član Savjeta AZLP Radenko Lacmanović kazao je juče da ima još loših primjera, među kojima je istakao da je prethodna Vlada objavila i spisak državnih službenika koji su tužili državu radi ostvarivanja prava iz radnog odnosa.

”Od ljudi koji su tražili svoja uskraćena prava, pravljeni su državni neprijatelji i crtane su im mete”, kazao je on, dodajući da građani zbog toga pravdu mogu potražiti na sudu.

Lacmanović se osvrnuo na slučaj u kojem je Državna izborna komisija pred lokalne izbore u Herceg Novom koristila matične brojeve crnogorskih državljana i provjeravala da li ih ima u bazama podataka zemalja regiona.

”Bez ikakve kontrole i pravnog osnova faktički su vršljali po biračkim spiskovima susjednih država i na taj način pokušavali da navodno ‘love’ one koji su upisani u birački spisak Crne Gore i druge države”, kazao je on, gostujući u jutrošnjem programu TV Vijesti “Boje jutra”.

Prema njegovim riječima, samo ovi slučajevi su dovoljni za zabrinutost i da bi zbog toga “morali da konstatujemo da smo nazadovali u zaštiti podataka u odnosu na početni entuzijazam kada je Agencija osnovana”.

( Miloš Rudović )