Đurišić: Neki privremeni brojevi u katastru stari i do pet decenija
"Svjesni trenutne situacije, predložićemo da zahtjevi za ispravku ličnih podataka budu oslobođeni taksi i naknada"
Uprava za katastar i državnu imovinu ima problem sa velikim brojem privremenih brojeva u katastarskoj bazi podataka u posljednjih pet decenija, a sada pokušava da to riješi kroz onlajn aplikaciju, ali i oslobađanje taksi u takvim predmetima.
”Svjesni trenutne situacije, predložićemo da zahtjevi za ispravku ličnih podataka budu oslobođeni taksi i naknada”, kazao je za “Vijesti” direktor Uprave Koča Đurišić.
Priču o fiktivnim matičnim brojevima u katastarskoj evidenciji aktuelizovala je jesenas bivša članica stručnog tima Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije na visokom nivou Vanja Ćalović Marković, koja je kroz dokumentaciju pronašla primjer budvanskog biznismena Branislava Brana Mićunovića. On je, prema dokumentaciji, posjedovao i prodao 2017. zemljište vrijedno 300.000 eura na Žabljaku, a koje je u Upravi za katastar i državnu imovinu bilo upisano pod privremenim, prema njenim riječima, fiktivnim matičnim brojem.
”Kada govorimo o podacima koji egzistiraju u bazi podataka katastarskih evidencija, tzv. privremenim matičnim brojevima, neophodno je naglasiti da se ne radi o broju koji ima bilo kakvu vezu sa zvaničnim podacima o fizičkim ili pravnim licima. Radi se o privremenom identifikacionom broju, koji se isključivo dodjeljuje zbog potrebe poštovanja pravila modela podataka, odnosno softverskog rješenja u kojem je neophodna informacija o identifikacionoj oznaci”, pojasnio je Đurišić.
Objašnjava da je više razloga upisa privremenih brojeva - preuzimanje podataka prethodnih evidencija, nedostavljanje kompletnih podataka u postupku izlaganja na javni uvid podataka premjera, odnosno u postupku formiranja evidencije katastra nepokretnosti neodazivanje pozivu za prisustvo: “...U prethodnom periodu za veliki broj fizičkih lica kod upisa rješenja ostavinskog postupka, te u postupku održavanja zbog dostavljenja sudski ovjerene dokumentacije koja nije sadržala lične podatke”.
On je naglasio “problem velikog broja upisanih imaoca prava čiji podaci su evidentirani unazad 50 godina i za koje nijesu dostavljani zahtjevi za bilo kakve promjene, ali i problem neizvršavanja obaveze vođenja ostavinskih postupaka, što neminovno utiče na kvalitet podataka”.
Đurišić je kazao i da su upisani privremeni brojevi, u postupku održavanja baze podataka katastarskih evidencija, nastali u periodu do 2011, prije uvođenja notarijata.
”Želim istaći i činjenicu da notarski akti sadrže podatke JMB ili broj pasoša za fizička, PIB ili MB za pravna lica i upis se vrši isključivo na osnovu navedenih podataka, a ne privremenih brojeva”, kazao je on.
Cilj Uprave za katastar i državnu imovinu, poručuje Đurišić, jesu tačni i pouzdani podaci.
”...I shodno zakonskoj regulativi, još od 2007. obezbijeđena je puna transparentnost podataka katastarskih evidencija. Svim našim korisnicima omogućen je onlajn pristup podacima iz katastarskih evidencija u realnom vremenu kroz veb aplikaciju e-katastar (https://ekatastar.me/ekatastar-web/action/elogin) i u slučaju uočenih grešaka mogu podnijeti zahtjev za korekciju. Imajući u vidu činjenicu da svi imaoci prava na nepokretnosti nijesu u mogućnosti da koriste ovu aplikaciju, pripremljen je plan aktivnosti koji obuhvata medijsku kampanju u elektronskim i pisanim medijima”, poručuje Đurišić.
Kaže da se u svim područnim jedinicama mogu preuzeti brošure i dobiti sve informacije u vezi sa upisom tih podataka.
”Na taj način, javnost će biti upoznata sa načinom provjere i mogućnošću korigovanja, ne samo ličnih, već i ostalih relevantnih podataka: opis prava ili osnov sticanja, uz dostavljanje zakonom propisane dokumentacije. Bitno je istaći i Zakonom propisanu normu obaveze imaoca prava podnošenja u roku od 15 dana od dana sticanja prava na nepokretnosti, odnosno zaključenja ugovora ili nastanka drugog pravnog osnova. U kontinuitetu se radi na korigovanju podataka na osnovu uvida u raspoloživu dokumentaciju ili uočenih eventualnih grešaka prilikom sprovođenja promjena, a sve saglasno zakonskoj regulativi”, kazao je Đurišić.
Objasnio je i da se radi o upravnom postupku, koji povlači vrijeme i dodatno angažovanje, ali da je benefit baze podataka sa tačnim informacijama višestruk.
”Sigurni smo da ćemo imati potpunu podršku nadležnih institucija. Za kvalitet podataka nije odgovorna samo ova Uprava, već i imaoci prava i očekujemo dobar odziv, ali i podršku cjelokupne javnosti”, zaključio je on.
Uštedjeli na zakupninama prostora za državne organe
Đurišić je “Vijestima” kazao i da je Uprava za zakupnine za potrebe smještaja državnih institucija i parlamentarnih partija u 2020. izdvajala iznos od 3,12 miliona eura.
”U 2021. preduzet je niz aktivnosti u cilju smanjenja zakupnine, usljed čega Uprava za katastar i državnu imovinu nije produžila ugovore o zakupu i napravljena je ušteda od 400.000 eura. Time je u 2021. ukupan iznos zakupnine iznosio 2,72 miliona eura”, kazao je on.
Dodaje da se Uprava nije zaustavila na tome, pa je u pregovorima sa svim zakupodavcima za 2022, usljed smanjenja cijene zakupnine, napravila uštedu od 409.000 eura.
”Takođe, Uprava u ovom trenutku sprovodi adaptaciju prostora koji je u svojini države. Nakon adaptacije poslovnog prostora, planiramo da određenim institucijama, za koje se trenutno plaća zakup, ustupimo na korišćenje bez naknade, čime ćemo napraviti dodatnu uštedu po osnovu izdataka za zakupninu. Za 2022. u planu je i adaptacija drugog objekta koji je u svojini države čime ćemo troškove zakupnine dovesti na još jedan manji nivo. Aktivnosti koje preduzima Uprava i brojke koje predstavljaju očigledno smanjenje troškova su potvrda da se sa novcem poreskih obveznika postupa racionalno i na najbolji mogući način u trenutnim okolnostima”, kazao je Đurišić.
( Tina Popović )