Sija i Putina spajaju igre, Ukrajina i Tajvan

Veliki broj zapadnih država odlučio se za diplomatski bojkot Zimskih olimpijskih igara koje danas počinju u Pekingu, zbog odnosa Kine prema ujgurskoj manjini, kršenja ljudskih prava u Hong Kongu i rastuće vojne prijetnje Tajvanu.

Međunarodni olimpijski komitet (MOK) našao se na meti kritika bez presedana. Sportisti, grupe za ljudska prava i brojne države optužuju MOK da je saučesnik kineske vlade u gušenju ljudskih prava.

”Kinezi očigledno nisu srećni zbog bojkota, bilo da je diplomatski ili ne. Ali, na kraju, to neće baš štetiti njihovim Olimpijskim igrama”, kazala je Lisa Nejroti, profesorica sportskog menadžmenta na Univerzitetu Džordž Vašington.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin, najvažniji gost Kine, danas će sa njenim liderom Sijem Đinpingom potpisati najmanje 15 sporazuma, uključujući nekoliko o prirodnom gasu i druge o jačanju dviju ekonomija kako bi se oduprle ekonomskim sankcijama, saopštio je Kremlj.

Kina je nedvosmisleno podržala Rusiju ranije ove nedjelje u debati Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija o Ukrajini koju su sazvale Sjedinjene Države, i čini se da obje zemlje vide Igre kao priliku da pošalju signal da jačaju saradnju protiv zapadnih država i drugih protivnika, piše kolumnista agencije Rojters Piter Eps.

Njihov odnos je znatno produbljen tokom pandemije kovida-19, dok su veze sa SAD i njihovim saveznicima znatno pogoršane. To će biti prvi susret dvojice lidera za dvije godine, ali su imali brojne virtuelne sastanke.

Pojačane su i ekonomske veze, pri čemu je trgovina između dvije države dostigla rekordnih 146 milijardi dolara 2021. Eps navodi da naročito Moskva želi da to dodatno uveća jer bi u slučaju rata u Ukrajini sankcije Zapada mogle biti parališuće, a pomoć Pekinga spasonosna.

Ta zavisnost, međutim, može biti obostrana. Pošto su sve jasnije ambicije Kine da vrati Tajvan pod kontrolu Pekinga tokom 2020-ih i raste strah od tamošnjeg sukoba, Kina bi takođe mogla imati značajnu korist od bliske saradnje sa Rusijom, jer bi puno teže ostala bez energije, piše Eps.

Savjetnik u Kremlju Jurij Ušakov je rekao u srijedu da će Putin i Si razgovarati i o planu za izgradnju gasovoda između dvije države - iako bi za realizaciju mogle biti potrebne godine. Projekat gasovoda preko Mongolije odavno se razmatra. Prvi gasovod između Rusije i Kine, Snaga Sibira, završen je 2019.

Drugačije u odnosu na 2018.

Eps navodi da se ambijent ovogodišnjih Igara veoma razlikuje u odnosu na Ljetnje olimpijske igre 2008, gdje su kineski zvaničnici dočekali skoro sve značajne svjetske lidere, uključujući američkog predsjednika Džordža V. Buša. Ceremonija otvaranja 10. avgusta održana je na najkrvaviji dan kratkog sukoba Rusije sa Gruzijom, piše Eps.

Odavno se spekuliše da bi kineski zvaničnici radije izbjegli takav prizor ovoga puta, iako Peking demantuje da pritiska Moskvu da se uzdrži od bilo kakve vojne akcije u Ukrajini dok se Igre ne završe.

”Iako se Moskva očigledno nada da će izvući velikodušna obećanja podrške od Pekinga, nije ni približno jasno u kojoj mjeri će ih Kina ispuniti”, ističe Eps, dodajući da je Peking najveći strani investitor u Ukrajini, ali se čini da trenutni spor između Moskve i Kijeva uveliko gleda kroz prizmu svog sukoba sa SAD.

U takvoj situaciji, udovoljavanje Putinu će poslužiti široj agendi Pekinga da podriva i frustrira Vašington, kao i njegovoj i dalje rastućoj potražnji za resursima. Kina je i najveći kupac gasa iz Rusije i globalno, takođe željno kupuje rusko drvo, ribu i sirove minerale.

Za sada, uprkos tenzijama oko Ukrajine, Rusija ostaje najveći dobavljač gasa za Evropu, nadajući se da će to dodatno povećati kada se otvori gasovod Sjeverni tok 2. Njemačka je nagovijestila da je malo vjerovatno da će se to desiti do juna, ali SAD i istočnoevropske države žele da se on potpuno blokira - što je realna mogućnost ako Rusija napadne.

Lični odnosi

Ako se to desi, Eps predviđa da će kineska kupovina biti od ključnog značaja za rusku ekonomiju u slobodnom padu.

”Ruske zalihe bi takođe bile dobra vijest za Kinu koju bi mogao pogoditi porast cijena goriva u svijetu koji bi uslijedio nakon bilo kakvog rata u istočnoj Evropi, ili blokada sopstvenih zaliha koju bi mogle nametnuti SAD i njihovi saveznici ako Peking krene na Tajvan”.

Britanski novinar navodi da se Si sa Putinom sastao 37 puta, uključujući virtuelne susrete, više nego sa bilo kojim drugim liderom. Imaju približno isto godina - Si 68, a Putin 69, i sada su centralizovali više vlasti u svojim rukama nego bilo koji prethodnik u novijoj istoriji, piše Eps.

”Pored toga što su sve agresivniji u svijetu, Putin i Si se u posljednje dvije godine nemilosrdno obračunavaju sa neistomišljenicima kod kuće”.

Kina je najveći strani investitor u Ukrajini, ali trenutni spor između Moskve i Kijeva uveliko gleda kroz prizmu svog sukoba sa SAD

Obojica su se suočila sa problemima tokom pandemije.

Rusija je imala nekoliko razornih talasa koronavirusa, boreći se da ubijedi građane koji su godinama kljukani paranoičnim porukama državnih medija da prime čak i domaću rusku vakcinu Sputnjik. Si je reputaciju svoje vlade vezao za njenu dosadašnju sposobnost da kontroliše pandemiju, ali se sada bori sa puno zaraznijim omikron sojem i ograničenom efikasnošću kineskih vakcina.

Ipak, ni jedan ni drugi trenutno nemaju ozbiljne rivale kod kuće - a kratkoročno gledano, demonstracija jedinstva i snažno suprotstavljanje spoljnim neprijateljima imaju za cilj da naglase koliko su efikasno obojica osigurali sopstvene pozicije. To može postati još potrebnije kako stare - u tom slučaju jedinstvo bi moglo postati još značajnije. Svakako, pad jednog bi odmah doveo u pitanje bezbjednost drugog, piše u kolumni.

Eps kaže da o tome vjerovatno neće javno, ili čak privatno, raspravljati kada se sastanu ove nedjelje.

”Dok razgovaraju o nezavisnosti od SAD, dolaru, otpornosti na zapadne sankcije i možda o planovima za ratove, njih dvojica grade ne samo sopstveno nasljeđe, nego i, nadaju se, svoj dugoročni opstanak”, zaključuje Eps.

( Angelina Šofranac )