Perić: Teško je sporovoditi mjere protiv praksi koje su ustanovili oni od kojih očekujete parlamentarnu prohodnost

Vlada premijera Zdravka Krivokapića, kao što se i najavljivalo, oborena je u crnogorskom parlamentu glasovima opozicije i vladajuće koalicije "Crno na bijelo", potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića.

Time je nakon tačno 14 mjeseci okončan mandat Krivokapićevog kabineta u kojem je Abazović bio jedini političar a svi ostali ministri eksperti.

Prvu Vladu, nakon 30-godišnje vladavine Demokratske partije socijalista (DPS), predsjednika države Mila Đukanovića, na kraju je u parlamentu podržalo samo 11 od 81 poslanika, a pristalice DPS-a njen pad proslavile su uz vatromete u najvećim gradovima Podgorici i Nikšiću.

Na pad Vlade uticalo je više stvari, kaže za DW politički analitičar Srđan Perić.

"Od neadekvatne komunikacije sa parlamentarnom većinom, nerijetke arogancije do nejasnih kriterijuma imenovanja ključnih ljudi, ali prije svega - ona nije uspjela jer nije imala jasnu viziju, ni političku, ni razvojnu. Sve to je uz činjenicu veoma tanke, iz puno muke obezbijeđene većine, činilo opstanak Vlade na duži od period veoma upitnim. Ona nije bila plod opšteg konsenzusa i entuzijazma već minimuma potrebe da se smijeni prethodna vlast. Nju je stvorila politička kalkulacija ko će i na koji način imati realnu dominaciju u Vladi, ista ona koja će je kasnije voditi i ka kraju mandata", objašnjava Perić.

Rezultati Vlade

Krivokapić se prije nekoliko dana pomirio s odlaskom sa funkcije ali je poručio da je ostvario svoje ciljeve koje je, kako je rekao, obećao bivšem mitropolitu Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori Amfilohiju, koji je ključno i uticao da on postane premijer. Njegova Vlada odmah po dolasku promijenila je Zakon o slobodi vjeroispovijesti zbog kog je SPC i povela proteste protiv bivše vlasti, koji su pomogli njenom padu.

U finišu mandata, Vlada je značajno povećala plate u Crnoj Gori preko programa "Evropa sad", što je naišlo na pohvale građana.

Ocjenjujući rezultate Vlade za 14 mjeseci, Perić kaže da se ne može prenebregnuti činjenica da je ovo prva Vlada nakon dugotrajuće vladavine DPS-a i da su se građani oslobodili pritiska nesmjenjivosti vlasti.

"Ipak, Vlada je vrlo brzo nakon svog imenovanja prigrlila prakse one prethodne: od klijentelizma, preko partijskog zapošljavanja, pa sve do isključivosti u donošenju odluka od opšteg interersa. Vlada nije pokrenula sistemske reforme i nije pokrenula privredu, osim programa "Evropa sad", koji je zapravo reforma poreske politike sa upitnom održivošću, imajući u vidu trenutno stanje privrede. Ključna stvar koju je ova vlast propustila da uradi jeste da pokrene opštedruštveni dijalog, tako da smo mi danas zajednica sa dubljim podelama nego prije njenog izbora", smatra Perić.

Krivokapićeva Vlada nosila je teško breme od samog starta jer je često više kritikovala sama parlamentarna većina koja je izabrala, nego opozicija. U kritikama je prednjačio Demokratski front (DF) koji je tražio da i njegovi kadrovi uđu u Vladu ali je oklijevao da je sruši, plašeći se reakcije svojih birača.

Na kraju je Vladi presudila Abazovićeva URA, odnosno koalicija "Crno na bijelo", pravdajući to blokadom evropskih integracija i potrebom da se nađe šira podrška u parlamentu za neophodne pravosudne reforme.

Slijedi manjinska Vlada?

Crna Gora sada bi mogla da dobije manjinsku Vladu na čijem bi čelu trebalo da se nađe Abazović. Iz njegove URE najavili su da već danas počinju pregovore o formiranju nove Vlade.

"Razgovaraćemo sa svima o manjinskoj vladi, nema vremena za čekanje. Važno je da nova vlada da rezultate i nastavi sa ekonomskim programom i reformama i da se nastavi povećanje plata i penzija. Prioritet je borba protiv organizovanog kriminala i korupcije. Svako ko je prekršio zakon ne smije biti pošteđen. Volio bih da Dritan Abazović bude novi premijer", rekao je poslanik URE Miloš Konatar.

URA je još ranije najavila manjinsku Vladu u kojoj ne bi bile dvije najjače grupacije u parlamentu – vladajući DF i opozicioni DPS, ali su zatražili od njih, kao i ostalih partija, da podrže njihov kabinet. DF je za sada odbio podršku dok je Đukanović rekao da će DPS podržati manjinsku Vladu. Novu Vladu osim URE mogli bi da čine Socijalistička narodna partija (SNP) koja je takođe dio sadašnje vlasti kao i opozicione stranke manjina – Bošnjačka stranka i dvije koalicije albanskih partija. Svi oni imaju ukupno 14 poslanika. Sa eventualnom spoljnom podrškom 35 poslanika DPS-a i manjih partija opozicije, to je tačno 49 poslanika neophodnih za pravosudne reforme.

I Perić kaže da stvari idu u pravcu formiranja Vlade kojoj bi DPS davao podršku, bez učešća u njoj, a koju bi izvesno predvodila koalicija "Crno na bijelo".

"Naravno, mogući su obrti u ovako nestalnom i nepredvidivom političkom okruženju, ali u politici se rijetko dešava da kada krenete u određenom pravcu – opozovete odluku o tome, jer je samim otvaranjem te opcije stvorena određena percepcija u javnosti koju teško mijenjate eventualnim naknadanim izmjenama u strategiji", kaže Perić.

Ostatak dosadašnje vlasti traži da se pravi nova Vlada od iste parlamentarne većine i da se nipošto ne formira vlast uz podršku DPS-a. DF u tom slučaju prijeti protestima a Demokrate predsjednika Skupštine Alekse Bečića su već protestovale prethodnih dana - ali DF nije htio da se priključi, čekajući da Krivokapić padne.

"DF se ponaša prilično racionalno, sa doziranim političkim upozorenjima da oni neće pasivno posmatrati proces. Oni žele da situaciju logički izvedu do kraja i razjasne svaku dilemu da li bi nova Vlada mogla biti sastavljena iz većine koja je stvorena nakon 30. avgusta 2020. Taktički gledano, biračima šaljete najjasnije poruke kada sve opcije potpuno razjasnite", kaže Perić.

Iz DPS-a, pak, poručuju da su spremni na razgovore sa svima koji žele prosperitet zemlje.

"DPS će u narednom periodu biti ključan nosilac društveno - političke odgovornosti. Sačekajmo predlog URE. Bitni su nam programski ciljevi", kazao je poslanik DPS-a Danijel Živković.

Ako se i formira manjinska Vlada uz podršku DPS-a, Perić ne očekuje neke velike rezultate.

"Teško je sa takvom podrškom Vladi donositi reformske zakone i sporovoditi oštre mjere u borbi protiv praksi koje su ustanovili oni od kojih očekujete parlamentarnu prohodnost za te inicijative. Po građane bi bilo najbolje da onaj ko predlaže određene modele konačno preuzme punu odgovornost i prethodno precizno navede koji su indikatori uspješnosti tog modela. Sve mimo toga vodi nas u zonu političke krize koja može da traje godinama, blokira funkcionisanje zajednice i temeljno uruši poverenje građana u mogućnost uspostavljanja pune demokratije", zaključio je Perić.

( Deutsche Welle )